{"id":113554,"date":"2013-05-14T08:45:06","date_gmt":"2013-05-14T06:45:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=113554"},"modified":"2013-05-14T08:46:19","modified_gmt":"2013-05-14T06:46:19","slug":"nacionalizam-baza-i-nadgradnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/05\/14\/nacionalizam-baza-i-nadgradnja\/","title":{"rendered":"Nacionalizam: baza i nadgradnja"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/05\/ponornica.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-113555\" title=\"ponornica\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/05\/ponornica.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"182\" \/><\/a>Autor: Stefan Aleksi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Na skupu u centru Beograda skupilo se nekoliko hiljada protivnika sporazuma Beograda i Pri\u0161tine. Mantije na sve strane, kletve, krsta\u010de, Lazari, kosovski bo\u017euri, Bora \u0110or\u0111evi\u0107, carstva nebeska\/zemaljska, kao da smo zalutali u onaj film koji je pre dvadeset pet godina najavio\/prizvao rat.<\/p>\n<p>Misliti na nov na\u010din, zna\u010di misliti novim jezikom i re\u0107i ne\u0161to novo zna\u010di re\u0107i to novim re\u010dima. Poslednja ta\u010dka spora na nekolicini preostalih odgovornih medija u Srbiji zapala je u klin\u010d. Feti\u0161izovane su kategorije \u201esmrti\u201c i \u201evitalnosti\u201c (nacionalizma) i dve strane su se ukopale da bi odbranile svoje pojmove: jedna da odbrani smrt, ili makar te\u0161ku bolest srpskog nacionalizma dokazuju\u0107i da je on neraskidivo vezan sa Kosovom, druga da odbrani njegovu vitalnost i sopstveni strah od nacionalizma. Hajde da probamo da iska\u017eemo situaciju na novi na\u010din: nacionalizam je u defanzivi. Potez vlasti kojim su digli ruke od kosovskog prijatnog dreme\u017ea je strahovit udarac i sa pravom se postavlja pitanje kako \u0107e taj nacionalizam skupiti kriti\u010dnu masu pojedinaca[1] koji \u0107e njegove projekte dalje proizvoditi. Tako\u0111e se sa pravom postavlja pitanje da li gra\u0111ani imaju volje, \u017eelje, snage i strpljenja da slu\u0161aju i trpe mla\u0107enje prazne slame o Kosovu dok poku\u0161avaju da spoje kraj sa krajem. U tom smislu zaista izgleda da prosipanja iz \u0161upljeg u prazno nemaju podr\u0161ku kriti\u010dnog dela javnosti.<\/p>\n<p>Ali re\u0107i da je nacionalizam u defanzivi niti je dovoljno, niti dovoljno precizno opisuje stanje. On je, uostalom, u defanzivi bio i posle 2004. Tada se branio od demokratizacije dru\u0161tva koje je zapo\u010deto 2000. On je bio u defanzivi i krajem osamdesetih, kada se branio od neizbe\u017enih i bolnih dru\u0161tvenih promena. To \u0161to je u defanzivi ne zna\u010di da je on manje opasan, naprotiv,[2] jer se on pona\u0161a poput pacova sateranog u \u0107o\u0161ak.[3] Pre no \u0161to konstatujemo njegovu budu\u0107nost, moramo videti otkuda nam on, odakle je do\u0161ao, za\u0161to je ba\u0161 takav (\u0161ta se krije iza njega) i koje su strukture ovisne od ba\u0161 tog i takvog nacionalizma.<\/p>\n<p>Mada to izgleda zastarelo i izan\u0111alo, danas je mo\u017eda trenutak da se suo\u010dimo sa trenutkom nastanka ove i ovakve Srbije. Ono \u010dega se moramo setiti je da je Srbija, ovakva kakva je, bedna, nikakva, siroma\u0161na, u\u017easna iznutra i licemerna, posledica matricida, ubistva Jugoslavije. Potrebno je tako\u0111e shvatiti da je ta Jugoslavija bila emancipatorski projekat, a da je njeno razvaljivanje bilo antiemancipatorski projekat, dizajniran da bi se omogu\u0107ila ovakva plja\u010dka\u0161ka privatizacija, razularena eksploatacija i radikalna ekonomska i politi\u010dka segregacija gra\u0111ana. Po mom mi\u0161ljenju, to je centar nacionalizma: beg od \u010dinjenice da se u Srbiji (i Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni itd.) danas \u017eivi neuporedivo gore no u biv\u0161oj dr\u017eavi, da su gra\u0111ani uvre\u0111eni (sem nacionalno!) i bedni. Re\u010dima Teofila Pan\u010di\u0107a: to je nama na\u0161a borba dala.[4] Da bi se zaba\u0161urila ova \u010dinjenica (i suo\u010davanje sa sopstvenom odgovorno\u0161\u0107u za matricid) izmi\u0161ljaju se problemati\u010dne latinice i \u0107irilice, Kosova, sporne teritorije i sli\u010dne nacionalisti\u010dke fantazije.<\/p>\n<p>Dok god je pogonsko gorivo nacionalizma potreba da se razvije zastor ispred le\u0161a (Jugoslavije) koji zaudara i ispred preraspodele dru\u0161tvenih, zajedni\u010dkih resursa on \u0107e biti vitalan. Utoliko je pogre\u0161no pretpostaviti da \u0107e ukidanjem paralelnih institucija na Kosovu preraspodela resursa biti zavr\u0161ena ili radikalno smanjena. Preraspodela[5] se ve\u0107 desila po\u010detkom devedesetih a danas se ona poku\u0161ava sakriti i naturalizovati. Neverovatno zgodna sinhronizacija nacionalisti\u010dkih politika i liberalizacija tr\u017ei\u0161ta (ali ne i dru\u0161tva) ukazuju da su ova dva procesa neraskidivo vezana. To je interes koji sam imao u vidu kada sam rekao da je nacionalizam mehanizam preraspodele.[6] On jo\u0161 uvek ima funkciju u ovakvom dru\u0161tvu jer on eksploatatorski mehanizam krije iza kategorija koje spinuje pa izbacuje u prvi plan: Kosova, parade ponosa, pa \u010dak i iza datuma pridru\u017eivanja EU.<\/p>\n<p>Kosovo je, hteli mi to priznati ili ne, konstrukt nacionalizma: Kosovo, kao problem i mesto stalne emocionalne investicije, je izmi\u0161ljeno i konstruisano da bi nacionalizam kao politi\u010dka praksa nastavio da funkcioni\u0161e. Nacionalizam u Srbiji (a i u ostatku Balkana) je protejska figura, neuhvatljiva i time nevezana za Kosovo ili bilo koji drugi fiksirani pojam. Kao takav, on \u0107e preuzimati druga\u010dije forme, druge klju\u010dne ta\u010dke, za tili \u010das \u0107e, recimo, Sand\u017eak biti srce Srbije, pa Vojvodina, pa Republika Srpska, pa \u0107irilica, pa patriotska kultura, pa zabrana parade ponosa, pa datum. Ustavni patriotizam o kojem govori Dejan Ili\u0107 jeste predlog o kojem treba razmi\u0161ljati. On i nastaje da bi se presko\u010dile vernosti transcedentalnim kategorijama[7] i da bi se odgovornost prema dr\u017eavi definisala kao odgovornost prema jednom papiru (i vrednostima zapisanim u njemu). Ali za Srbiju, ustavni patriotizam je jo\u0161 uvek daleko. Da bi re\u010di i vrednosti zapisane u tom nekom budu\u0107em ustavu imale ikakvog efekta, mora se prvo razmontirati stari na\u010din na koji smo zamislili zajednicu[8] i strukture koje od takvog mi\u0161ljenja profitiraju.<\/p>\n<p>\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n<p><em>1.Mada ne treba zaboraviti: broj nije uvek presudan. Na primer 2003. godine bio je dovoljan jedan jedini politi\u010dki agens da Srbiju okrene za 180 stepeni. \u2191<\/em><\/p>\n<p><em>2. Na skupu na trgu republike Amfilofije je slu\u017eio liturgiju za upokojenje vlade. Atanasije je rekao da ni \u0110in\u0111i\u0107 nije mario za \u201cnebesku politiku\u201d. U svakom slu\u010daju to je bila urnebesna Monti-pajtonovska komedija (ako se izuzme da je aludiranje na \u0110in\u0111i\u0107a poziv na lin\u010d), a ja se uzdam u Marksa da nam se nacionalizam samo vratio kao farsa, po\u0161to smo svedoci da je bio tragedija. \u2191<\/em><\/p>\n<p><em>3. http:\/\/farm8.staticflickr.com\/7063\/6817694280_f7cb26c351_z.jpg Jedan od primera \u201cprimenjenog nacionalizma\u201d. Plakat dostojan Tre\u0107eg rajha. Ovo je samo najslikovitiji primer delovanja nacionalisti\u010dke ideologije. On se preliva, u ovom plakatu na telo, seksualnost, estetiku, porodicu i tako dalje. \u2191<\/em><\/p>\n<p><em>4. Ovo nije nostalgija za Jugoslavijom, ve\u0107 nu\u017eno podse\u0107anje na to \u0161ta \u010dini dr\u017eavu i naciju emancipatorskim. Etni\u010dke izmi\u0161ljotine? Feti\u0161izovane teritorije, pisma, estetike? Lepe \u0161are na \u010darapama? \u0160ajka\u010de? Ni\u0161ta od toga. \u2191<\/em><\/p>\n<p><em>5. Budimo malo marksisti: preraspodela sredstava za proizvodnju. \u2191<\/em><\/p>\n<p><em>6. Naravno, preraspodela postoje\u0107ih resursa se stalno vr\u0161i, na primer kroz favorizovanje patriotske kulture, a sada\u0161nje ministarstvo kulture nije mnogo bolje no prethodno, ono pre njega i tako dalje. Ali gro preraspodele se desio pod maskom nacionalizma devedesetih i za vreme patriotskih vlada od 2004. na ovamo. \u2191<\/em><\/p>\n<p><em>7. Nasle\u0111e \u201cblut und boden\u201d ideologije devedesetih je fiksacija za feti\u0161izovanu, imaginarnu i transcedentnu kategoriju \u201cSrbije\u201d (jer se samo kao takva ne preispituje). \u2191<\/em><\/p>\n<p><em>8. Zato je nacionalizam sveprisutni duh: on je na\u010din na koji se misli zajedni\u0161tvo, pa je tako upleten u svaku poru dru\u0161tvenog i politi\u010dkog \u017eivota. \u2191<\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pescanik.net\/2013\/05\/nacionalizam-baza-i-nadgradnja\/\" target=\"_blank\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kosovo je, hteli mi to priznati ili ne, konstrukt nacionalizma: Kosovo, kao problem i mesto stalne emocionalne investicije, je izmi\u0161ljeno i konstruisano da bi nacionalizam kao politi\u010dka praksa nastavio da funkcioni\u0161e.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-113554","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113554","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=113554"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113554\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=113554"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=113554"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=113554"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}