{"id":113088,"date":"2013-05-08T10:14:38","date_gmt":"2013-05-08T08:14:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=113088"},"modified":"2013-05-08T10:14:38","modified_gmt":"2013-05-08T08:14:38","slug":"bez-participacije-nema-demokracije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/05\/08\/bez-participacije-nema-demokracije\/","title":{"rendered":"‘Bez participacije nema demokracije!’"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autorka: Iris Duka<\/strong><\/p>\n

Ljubi\u010dasta boja je boja promjene, pa je zato i za\u0161titna boja nove zagreba\u010dke politi\u010dke stranke ZA GRAD, koja pretendira promijeniti na\u0161e poimanje funkcioniranja demokracije i politike op\u0107enito. Njihov cilj je vratiti ‘vjeru u politiku’ gra\u0111anima i gra\u0111ankama tako da se upravo njima omogu\u0107i sudjelovanja u procesima odlu\u010divanja, odnosno u vlasti. O novoj politi\u010dkoj opciji, njihovim uvjerenjima i metodama, programu i akcijama, kao i direktnoj demokraciji, razgovarale smo sa supredsjednicima stranke Ivom Kvaki\u0107 i Markom Gregovi\u0107em.<\/p>\n

Javnosti je poznato da je stranka ZA GRAD nastala iz Sindikata biciklista, pa mo\u017eete li ukratko objasniti kako se javila ideja da iz interesnog sindikata osnujete stranku koja bi trebala predstavljati interese svih gra\u0111ana i gra\u0111anki Zagreba?<\/em><\/strong><\/p>\n

Marko: U javnosti je zapravo dobivena pogre\u0161na slika, zato \u0161to je od dvadeset ljudi u upravnom i nadzornom odboru stranke, samo troje iz Sindikata biciklista. Istina je da se ideja za osnivanjem stranke javila na jednom od sastanaka Sindikata biciklista, ali to je sada ve\u0107 daleko nadraslo bilo kakvo biciklisti\u010dko pitanje. Naravno, puno je nas koji vozimo bicikle i dalje, ali bavimo se i mnogim drugim pitanjima.<\/p>\n

Dobro, onda ukratko objasnite kako vam se javila ideja za osnivanjem stranke.<\/em><\/strong><\/p>\n

Marko: Ideja je nastala tako \u0161to smo mi, iz udruge Sindikata biciklista, ali i drugi ljudi iz drugih udruga, shvatili da cijelo vrijeme lupamo glavom o zid, plafon koji nam name\u0107u postoje\u0107e politi\u010dke garniture, te da je jednostavno vrijeme da se stvari po\u010dnu mijenjati drugim sredstvima.<\/p>\n

Dobila sam informaciju od pouzdanog izvora, ina\u010de \u010dlana va\u0161e stranke, kako su po\u010detne akcije udru\u017eenja ZA GRAD, prije nego \u0161to ste postali stranka, bile usmjerene na delegitimiranje i ismijavanje s aktualnim gradona\u010delnikom, a ne kao ozbiljno zagovaranje neke konkretne ‘tre\u0107e’ opcije koja bi predstavljala gra\u0111ane i gra\u0111anke.<\/strong><\/em><\/p>\n

Marko: O\u010dito imamo krticu u stranci (smijeh). U po\u010detku se javila ideja da je politi\u010dka situacija toliko smije\u0161na da nam i preostaje jedino smijati se i ismijavati situaciju, no onda smo shvatili da je i tragi\u010dna situacija te da je potrebno napraviti ne\u0161to ozbiljno. Ljudi su nam sami od sebe po\u010deli davati podr\u0161ku da napravimo ne\u0161to, a onda je preostalo samo da se, iz po\u0161tovanja prema tim ljudima, uozbiljimo i napravimo ne\u0161to.<\/p>\n

Iva: Nikada, pa ni na po\u010detku, cilj nije bio ismijavati, ve\u0107 je mo\u017eda to bila taktika zbog plafona na koji smo nai\u0161li o kojem je Marko govorio. Nismo htjeli ismijavati politiku ve\u0107 politi\u010dare i politi\u010darke. Planirana akcija Atentat na patlid\u017eana trebala je biti da poka\u017eemo kako su kandidati i kandidatkinje toliko traljavi, smije\u0161ni i jadni da mo\u017eemo i patlid\u017eana kandidirati. Od toga smo odustali zapravo kada smo prvi put iza\u0161li u javnosti i vidjeli da nas ljudi do\u017eivljavaju ozbiljno te da \u017eele promjene. Htjeli smo na kraju ostati ozbiljni u tome \u0161to radimo.<\/p>\n

No, patlid\u017ean je ostao kao va\u0161 simbol?<\/em><\/strong><\/p>\n

Iva: Da, on je sada na\u0161a maskota.<\/p>\n

Kakav rezultat o\u010dekujete od predstoje\u0107ih lokalnih izbora, s obzirom na \u010dinjenicu da je stranka ZA GRAD osnovana prije svega dva mjeseca, va\u0161i \u010dlanovi i \u010dlanice nisu javnosti poznati politi\u010dari\/ke te u Hrvatskoj tradicionalno prisutnog tzv. ‘alternativnog glasovanja’, tj. glasanja protiv neke opcije, a ne za neku opciju? Mislim, nije li glas za va\u0161u stranku, kako nemate izglede pobijediti na predstoje\u0107im izborima, zapravo ba\u010den glas?<\/strong><\/em><\/p>\n

Marko: Upravo je na\u0161a najve\u0107a prednost da smo nepoznati i neprofilirani, jer sada\u0161nji profilirani politi\u010dari i politi\u010darke su nas doveli u situaciju u kojoj se nalazimo. To ljudi prepoznaju i zato vi\u0161e uop\u0107e ne izlaze na izbore, ne izlaze na referendume, ne glasuju, a upravo to mi \u017eelimo promijeniti. Zato o\u010dekujemo, \u0161to se vidi na mnogo razli\u010ditih na\u010dina, da \u0107e nas ljudi podr\u017eati. Na\u0161a minimalna o\u010dekivanja su ulazak u Gradsku skup\u0161tinu, a vjerojatno i osvajanje ve\u0107eg broja mandata, kako bi na taj na\u010din kontrolirali odluke koje se tamo donose.<\/p>\n

Imate li neke rezultate istra\u017eivanja javnog mijenja?<\/strong><\/em><\/p>\n

Marko: Ne, zasad ih nemamo. Ali smo svakako jako popularni na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n

Tko \u010dini bira\u010dko tijelo na koje vi ‘ra\u010dunate’, odnosno, na koju populaciju va\u0161a stranka apelira?<\/strong><\/em><\/p>\n

Iva: \u0160iroka populacija ljudi je na\u0161e potencijalno bira\u010dko tijelo. Zasigurno ra\u010dunamo na ljude koji su do sada glasovali tako da su morali birati ‘manje zlo’, koji su prestali izlaziti na izbore. Dakle, ljudi kojima je dosta trenutnih politi\u010dkih opcija, apati\u010dni ljudi koji su sada prepoznali nas kao svoju opciju. Puno nam se ljudi javlja sretno da napokon mogu glasati za nekoga, a ne protiv nekoga. Mladi su nam jako bitni, oni su nekako tradicionalno apati\u010dni i apoliti\u010dni, kod njih poku\u0161avamo probuditi interes. \u017delimo ponovno probuditi ljude koji su odustali od politike. Evo, vidimo rezultate izbora za Europski parlament, koji je zaista porazne izlaznosti jer ljudi zaista vi\u0161e ne vide smisao u glasanju, jer bez obzira na to koju opciju zaokru\u017eili- na kraju je uvijek ista pjesma. Njima poku\u0161avamo pokazati da postoji nova opcija za, i ljudi zaista odli\u010dno reagiraju na to.<\/p>\n

U suvremenoj krizi liberalnih demokracija, \u010desto se \u010duje kritika da nam treba direktna demokracija, ponajvi\u0161e s ljevice. Je li va\u0161a ideja online participativne demokracije, koja naravno nije istovjetna direktnoj demokraciji, za koju se vi zala\u017eete, zapravo jedan oblik potencijalnog rje\u0161enja za spomenute probleme?<\/p>\n

Marko: Smatramo da je participacija ne\u0161to \u0161to je nu\u017eno za demokraciju. Na\u0161a parola glasi: Bez participacije nema demokracije! Mi to stvarno mislimo. Direktna demokracija je ne\u0161to \u010demu treba te\u017eiti na neki na\u010din, ali to nosi sa sobom dosta problema.<\/p>\n

Ona se svakako danas \u010dini nemogu\u0107om.<\/em><\/strong><\/p>\n

Marko: Mogu\u0107e je uvesti ju u nekom obliku. Demokracija nije apsolutna kategorija, ve\u0107 stvar stupnja. Mo\u017eemo se pribli\u017eiti direktnoj demokraciji vi\u0161e, pa imati svaki dan referendume i razli\u010dita izglasavanja, no to je samo jedan smjer. Participacija, uklju\u010divanje ljudi u politiku i u rasprave oko pitanja koja su bitna za njih. To je jako bitno za demokraciju. Dakle, to uop\u0107e nije pitanje direktne demokracije, ve\u0107 je pitanje sudjelovanja.<\/p>\n

Dobro, ali va\u0161 koncept online participativne demokracije zapravo je neki oblik online direktne demokracije, makar je vi nazvali participativnom, zar ne? Ako imam prijedlog pred sobom i preko klika se izja\u0161njavam ‘da’ ili ‘ne’, iako ne dolazi sve na dnevni red, to ipak predstavlja neki oblik direktnog odlu\u010divanja.<\/p>\n

Marko: Da, ali svi ti prijedlozi ne dolaze direktno u Skup\u0161tinu i ba\u0161 zato to vi\u0161e slu\u017ei kao odre\u0111eni signal o tome koje teme i problemi vi\u0161e okupiraju ljude, te da bi se na to trebalo obratiti vi\u0161e pozornosti. Politi\u010dari i politi\u010darke danas ne pridaju pa\u017enju \u017eeljama i problemima gra\u0111ana i gra\u0111anki. To je najve\u0107i problem koji mi nastojimo rije\u0161iti. Participacija za koju se mi zala\u017eemo zna\u010di da se u budu\u0107nosti sustav mora mijenjati, da ljudi na lokalnoj razini mogu sudjelovati u odlukama koje ih se ti\u010du. Danas, na razini Vije\u0107a \u010detvrti, vi zapravo ni\u0161ta ne mo\u017eete odlu\u010diti, zato \u0161to sve na kraju ide preko Gradskog poglavarstva. To se treba promijeniti, treba se dati pravna osobnost tim ni\u017eim razinama upravljanja, te na taj na\u010din uklju\u010diti ljude u politiku.<\/p>\n

Mo\u017eete li ukratko objasniti kako funkcionira model participativne demokracije koji va\u0161a stranka zagovara?<\/em><\/strong><\/p>\n

Iva: Svatko tko je registriran na na\u0161oj web platformi, dakle, ne nu\u017eno \u010dlan\/ica stranke, mo\u017ee dati prijedlog, o tom se prijedlogu zatim raspravlja. Postoji dio predvi\u0111en za komentare, te jedan glas koji osoba mo\u017ee dati ‘za’ i ‘protiv’ prijedloga. U slu\u010daju da se osoba predomisli mo\u017ee povu\u0107i, odnosno promijeniti svoj glas. Poanta je da se potakne neka zdrava diskusija o nekom pitanju. Prijedlozi s najvi\u0161e glasova slu\u017ee kao signal da se tim pitanjem treba pozabaviti, konzultiraju se stru\u010dnjaci\/kinje koji analiziraju je li taj prijedlog izvediv, ako da na koji na\u010din. Sve se analizira i rje\u0161ava korak po korak.<\/p>\n

Politi\u010dka kultura i tradicija u Republici Hrvatskoj nisu pretjerano plodno tlo za demokrati\u010dne metode javnog upravljanja (poput referenduma, javnih rasprava i sl.), za razliku od primjerice \u0160vicarskog dru\u0161tva. Imate li ve\u0107 neke uvide kako gra\u0111ani reagiraju na va\u0161e nove metode politi\u010dke participacije u Hrvatskoj?<\/strong><\/em><\/p>\n

Marko: Ne vjerujemo da postoji druga opcija, osim participacije. Ako imate park u kvartu, u kojem je ne\u0161to razbijeno, ti zna\u0161 da je razbijeno, a ne Gradsko poglavarstvo. Prema tome, uop\u0107e nema dileme tko bi trebao imati zadnju rije\u010d u takvim pitanjima, tko bi trebao mijenjati stvari i zalagati se da se stvari okrenu kada interes od toga ima direktno lokalna zajednica. Ljudima samo treba dati kanal.<\/p>\n

Iva: Ljudi dosad jednostavno nisu imali iskustva i nitko im nije nudio tu opciju. Ljudi nigdje nisu previ\u0161e aktivni dok im ne poka\u017ee\u0161 da mogu sudjelovati, da postoje kanali. Primjerice brazilski Porto Alegre je jo\u0161 u 1980-ima uveo participativnu demokraciju i participativni prora\u010dun, \u0161to je u po\u010detku interesiralo mo\u017eda tisu\u0107u ljudi, no s godinama je broj ljudi koji participiraju sve ve\u0107i. Mi mislimo da i u Zagrebu broj ljudi koji participiraju mo\u017ee rasti, iz toga proizlaze dobre stvari i odluke. Tko ne bi htio sudjelovati u dono\u0161enju odluka koje ga se ti\u010du?<\/p>\n

Marko: Sada u mjesnim odborima postoje ti smije\u0161ni sandu\u010di\u0107i u koje mo\u017eete ubaciti prijedlog, a nitko nikad ne zna \u0161to je s tim prijedlogom, gdje to ide, na koji na\u010din se taj prijedlog rje\u0161ava i sl., \u0161to dovodi do toga da ljudi otupe na takvo stanje i odustaju od sudjelovanja. Kada bi se omogu\u0107ilo da se u mjesnim odborima mo\u017ee ne\u0161to realno napraviti i promijeniti, kada bi ti mjesni odbori imali bud\u017eet i kada bi gra\u0111ani i gra\u0111anke mogli vidjeti neki direktni u\u010dinak svojih zamisli, to bi bila druga\u010dija situacija.<\/p>\n

Jeste li primijetili da vam neke konkurentske opcije na neki na\u010din ‘kradu’ va\u0161u ideju participativne demokracije? Mislim, u najmanju ruku da su ‘inspirirane’ time?<\/strong><\/em><\/p>\n

Marko: Da, i mi to pozdravljamo.<\/p>\n

Iva: To je pozitivan pomak, ako svi to prihvate to \u0107e biti sjajno.<\/p>\n

Marko: Pokrenuli smo stranku jer nas je \u017eivcirao na\u010din na koji funkcioniraju stvari. Ako bilo tko prihva\u0107a vrijednosti i metode kojima se mi slu\u017eimo, onda smo na neki na\u010din podigli ljestvicu politi\u010dke kulture, \u010dak prije no \u0161to smo u\u0161li u Skup\u0161tinu.<\/p>\n

U va\u0161em programu isti\u010dete na\u010dela transparentnosti i demokrati\u010dnosti, potrebu za boljom i zdravijom prometnom regulacijom, potrebu za boljom ekolo\u0161kom za\u0161titom… \u0160to je sa socijalnim programom, kulturnim programom i sl.?<\/strong><\/em><\/p>\n

Iva: Poanta ove stranke da to nismo toliko mi i na\u0161i stavovi, ve\u0107 da gra\u0111ani i gra\u0111anke daju svoje prijedloge. Mi imamo na na\u0161oj stranici i prijedloge vezane uz kulturnu ili socijalnu politiku, te \u0107emo na temelju njih graditi pri\u010du dalje.<\/p>\n

Marko: U programu imamo tri glavne to\u010dke na koje smo se fokusirali, no to ne zna\u010di da nemamo i ostale. Participacija, kao glavna to\u010dka, veoma je \u0161iroka i obuhva\u0107a prijedloge koji se ti\u010du i kulturne i socijalne politike. Ova akcija smanjenja ZET tramvajskih karata na pet kuna je tako\u0111er socijalna politika, pove\u0107anje energetske u\u010dinkovitosti zgrada, \u0161to mi imamo kao na\u0161 prijedlog, tako\u0111er je socijalno pitanje. Imamo puno prijedloga koji se mo\u017eda ispo\u010detka ne \u010dine kao socijalno pitanje, jer ne podrazumijevaju da se ‘iske\u0161ira’ za ne\u0161to, ali se ti\u010du ekonomije i socijale.<\/p>\n

Stranka ZA GRAD je lokalna stranka, no imate li kakav plan \u0161irenja na nacionalnu razinu? Ono \u0161to je meni palo na pamet kada sam gledala va\u0161u stranicu i va\u0161 program je mre\u017ea lokalnih stranaka koje bi sura\u0111ivale, mo\u017eda pod nekom krovnom nacionalnom organizacijom?<\/strong><\/em><\/p>\n

Marko: Upravo to i jest bila neka ideja. No o tome \u0107emo kasnije razmi\u0161ljati, prvo nas \u010dekaju lokalni izbori u Zagrebu. Postoje neke inicijative koje su nam se javile iz razli\u010ditih dijelova Hrvatske, \u0161to je odli\u010dno jer se vidi da po cijeloj Hrvatskoj ljudi sli\u010dno razmi\u0161ljaju.<\/p>\n

Kolika je zastupljenost \u017eena na va\u0161oj izbornoj listi?<\/strong><\/em><\/p>\n

Iva: Mi smo jedini koji imamo fer princip prema \u017eenama. Ja sam nositeljica liste, a nakon mene mjesta su popunjavana \u017eena- mu\u0161karac- \u017eena- mu\u0161karac, itd. Dakle, nije kao kod ostalih stranaka gdje se liste formalno popune \u017eenama koje se stavlja me\u0111u zadnjima, ve\u0107 smo zbog ravnopravnosti i\u0161li na taj ‘zip’ sistem. U u\u017eem strana\u010dkom timu je i ina\u010de vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca.<\/p>\n

Marko: Neka statistika s dru\u0161tvenih mre\u017ea pokazuje da nam je 60 posto ‘lajkova’ stiglo od \u017eena.<\/p>\n

Za kraj, ispri\u010dajte nam ukratko o projektima koje ste pokrenuli i planirate pokrenuti?<\/em><\/strong><\/p>\n

Iva: Mi nemamo tipi\u010dnu kampanju gdje se puno stvari obe\u0107avamo, ve\u0107 smo se skoncentrirali na projekte koji su popularni na na\u0161oj web platformi i koje mi mo\u017eemo izvesti, te je upravo to najve\u0107i dokaz da se sve mo\u017ee s malo volje. Ako neke projekte mi kao mala stranka s jako malim bud\u017eetom mo\u017eemo realizirati, onda ne znamo za\u0161to drugi to ne \u010dine. Neki projekti koje smo ve\u0107 napravili su Knji\u017eevnost u tramvajima – prijedlog po uzoru na Madrid. Dakle, u tramvajima postoje ulomci iz knji\u017eevnosti koji se mogu pro\u010ditati. Neki od autora su Edo Popovi\u0107, Marko Poga\u010dar… Uglavnom moderna hrvatska knji\u017eevnost. Njihove pjesme i ulomke iz proze objesili smo na tramvajske rukohvate kako ljudi ne bi \u010ditali samo tu\u017ene listi\u0107e za kredite. Tako\u0111er smo imali mnoge akcije \u010di\u0161\u0107enja gradskih prostora, kako bismo ukazali na taj problem, a na\u0161a je ideja da se ti prostori iznajme malim poduzetnicima. ZET za pet je veliki projekt, kojim \u017eelimo smanjenje cijene jednosmjernih karata na pet kuna. Prvo smo izvr\u0161ili analizu isplativosti tog projekta, te se pokazalo da je potpuno svejedno za sam ZET je li cijena karte 5 ili 12 kuna, jer od svake karte njima ide tek kuna. Svako poskupljenje karata opravdavali su svojim gubicima, \u0161to se pokazalo neto\u010dnim. Dugoro\u010dno naravno ZET mora sebe restrukturirati, no mi smo htjeli pokazati da poskupljenja kao takva ne mogu izvu\u0107i ZET iz krize, njima rashodi i dalje ostaju ogromni, a ljudi se zbog sve skupljih karata sve manje voze tramvajima. Iako nisu projekt, na\u0161i ‘dnevni boravci’ s gra\u0111anima i gra\u0111ankama predstavljaju jednu druga\u010diju politi\u010dku kampanju, jer se nismo htjeli ‘utopiti’ me\u0111u svim tim politi\u010dkim \u0161tandovima. Ovako nudimo druga\u010diji koncept, mo\u017eemo se upoznati s gra\u0111anima\/kama te im objasniti kako oni mogu mijenjati svoj grad.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Direktna demokracija je ne\u0161to \u010demu treba te\u017eiti na neki na\u010din, ali to nosi sa sobom dosta problema.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-113088","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113088","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=113088"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113088\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=113088"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=113088"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=113088"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}