{"id":113010,"date":"2013-05-07T10:51:08","date_gmt":"2013-05-07T08:51:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=113010"},"modified":"2013-05-07T10:51:08","modified_gmt":"2013-05-07T08:51:08","slug":"tijelo-predvida-bolesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/05\/07\/tijelo-predvida-bolesti\/","title":{"rendered":"Tijelo predvi\u0111a bolesti"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Znanstvenici su u fazi dokazivanja da odre\u0111ene tjelesne zna\u010dajke mogu ukazati na pove\u0107ani rizik od Alzheimerove bolesti, dijabetesa i raka. Ako na sebi otkrijete i\u0161ta od onoga \u0161to \u0107emo upravo navesti, samo bez panike. Liz Vaccariello, urednica \u010dasopica Prevention\u00a0 savjetuje sljede\u0107e:<\/p>\n

Duljina prstiju. Kod \u017eena kojima je ka\u017eiprst kra\u0107i od prstenjaka dva puta su podlo\u017enije osteoartrozi koljena, tvrde britanski znanstvenici. Ovo je ina\u010de tipi\u010dno stanje kod mu\u0161karaca i osobe s takvim karakteristikama imaju ni\u017eu razinu estrogena, \u0161to mo\u017ee igrati veliku ulogu u nastanku osteoartroze.<\/p>\n

Mjera: Oja\u010dajte mi\u0161i\u0107e oko koljena. Dok sjedite, ispru\u017eajte noge tako da budu paralelne s podom; zadr\u017eite noge u tom polo\u017eaju 5-10 sekundi . Sve ponovite 10 puta.<\/p>\n

Duljina nogu. Ako su vam noge kratke i jake, mo\u017eda biste trebali obratiti pozornost na jetra. U jednoj studiji iz 2008. britanski znanstvenici su otkrili da je kod \u017eena \u010dija duljina nogu iznosi izme\u0111u 50 i 75 centimetara razina \u010detiri enzima koja ukazuju na bolest jetre ve\u0107a nego kod drugih \u017eena. Istra\u017eiva\u010di nadodaju da\u00a0 \u010dimbenici poput ishrane u djetinjstvu utje\u010du na strukturu rasta, ali i na jetra u odrasloj dobi.<\/p>\n

Mjera: Izbjegavajte izlaganje \u0161tetnim stvarima koje va\u0161a jetra moraju obraditi. To \u0107e ih u\u010diniti dulje zdravima. Nosite masku i rukavice kada radite s te\u0161kim kemikalijama. Ako pijete, smanjite unos alkohola na 1,5 dl vina ili 3,5 dl piva dnevno.<\/p>\n

Osjet njuha. Stariji ljudi koji ne mogu razabrati miris banana, limuna, cimeta i sl., imaju pet puta ve\u0107u mogu\u0107nost dobijanja Parkinsonove bolesti i to u roku od \u010detiri godine, tvrdi se u studiji iz 2008. Znanstvenici vjeruju da podru\u010dje mozga zadu\u017eeno za njuh obi\u010dno biva prvo napadnuto Parkinsonom-negdje oko dvije i sedam godina prije potvrdne dijagnoze.<\/p>\n

Mjera: Unosite u organizam dodatak ribljeg ulja. Omega-3 kiseline mogu pobolj\u0161ati otpornost va\u0161eg mozga na toksine odgovorne za Parkinsonovu bolest.<\/p>\n

Duljina ruku. Imate pote\u0161ko\u0107a s dodirivanjem no\u017enih prsta,a ina\u010de ste fleksibilni? \u017dene s kratkim razmakom ruku imaju 1,5 puta ve\u0107u \u0161ansu da dobiju Alzheimerovu bolest od onih s dugim rukama (najkra\u0107i razmak izmjeren tijekom studije bio je 153 cm- svoj razmak izmjerit \u0107ete tako \u0161to \u0107ete le\u0107i na pod, ra\u0161iriti ruke u ravnini ramena i zamoliti nekoga da odmjeri razmak od vrha prstiju jedne do vrha druge ruke).<\/p>\n

Hranidbeni ili drugi nedostaci tijekom kriti\u010dnih godina razvitka, vjerojatno krivi za kratke ruke, mogu tako\u0111er u\u010diniti osobu podlo\u017enom razvijanju kognitivnog slabljenja kasnije u \u017eivotu, tvrde znanstvenici sa sveu\u010dili\u0161ta Tufts.<\/p>\n

Mjera: Po\u010dnite vi\u0161e koristiti svoje ruke, recimo za neki hobi poput slikanja ili grn\u010darenja. Petogodi\u0161nja studija Centra za Alzheimerovu bolest pri Rush University Medical Centeru otkrila je da odrasli koji ve\u0107inu vremena provode u stimuliraju\u0107im aktivnostima su 2,5 puta manje izlo\u017eeni Alzheimeru od onih koji izbjegavaju mo\u017edano izazovne aktivnosti.<\/p>\n

Naborana u\u0161na resica. Linerani nabori na jednoj ili obje u\u0161ne resice mogu zna\u010diti kardiovaskularna zbivanja u budu\u0107nosti (sr\u010dani udar, ugradnju bypassa i sl.). Nabor na jednoj resici pove\u0107ava rizik za 33 posto dok obje naborane resice za \u010dak 77 posto. Iako znanstvenici nisu u potpunosti sigurnu, tvrde da je gubitak elasti\u010dnih vlakana uzrok boranju\u00a0 i o\u010dvr\u0161\u0107avanju arterija.<\/p>\n

Mjera: Dr\u017eite srce zdravim na razli\u010dite na\u010dine; smr\u0161avite i redovito vje\u017ebajte. To \u0107e smanjiti kolesterol i krvni tlak.<\/p>\n

Veli\u010dina traperica. Odrasli koji imaju ve\u0107i abdomen u 40-ima vjerojatno \u0107e patiti od demencije u 70-ima, \u010dak i ako nemaju problema s prevelikom te\u017einom, izvje\u0161tava \u010dasopis Neurology. \u0160anse za to su oko 3,6 puta ve\u0107e upravo kod takvih ljudi. Jedan od vjerojatnih uzroka ove povezanosti je \u010dinjenica da masno\u0107a oko organa (opasna masno\u0107a), u usporedbi s potko\u017enom masno\u0107om, izlu\u010duje vi\u0161e upalnih hormona koji su povezani s kognitivnim nazadovanjem.<\/p>\n

Mjera: Konzumirajte normalne porcije mediteranske hrane. Kiseline u hrani poput maslina, oraha, avokada i tamne \u010dokolade sprije\u010davaju nakupljanje masno\u0107e oko organa.<\/p>\n

Veli\u010dina no\u017enih listova. Iako mo\u017eda zvu\u010di nelogi\u010dno, jedna francuska studija dokazala je da kod \u017eena s manjim listovima (obujma do 33cm) \u010de\u0161\u0107e ze nakuplja karotidni plak, odnosno naslage na \u017eili kucavici, \u0161to je poznat \u010dimbenik uzrokovanja udara. Potko\u017ena masno\u0107a u listovima nogu mo\u017ee izvu\u0107i \u0161tetne stvari iz krvotoka i spremiti ih tamo gdje su manje \u0161tetne, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n

Mjera: Pijte zeleni \u010daj jer studija u Japanu pokazala je da osobe koje piju pet ili vi\u0161e \u0161alica zelenog \u010daja dnevno imaju najmanje \u0161anse daih zadesi sr\u010dani udar ili neki drugi poreme\u0107aj srca.<\/p>\n

metro-portal.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znanstvenici su u fazi dokazivanja da odre\u0111ene tjelesne zna\u010dajke mogu ukazati na pove\u0107ani rizik od Alzheimerove bolesti, dijabetesa i raka. Ako na sebi otkrijete i\u0161ta od onoga \u0161to \u0107emo upravo navesti, samo bez panike. Liz Vaccariello, urednica \u010dasopica Prevention\u00a0 savjetuje sljede\u0107e: Duljina prstiju. Kod \u017eena kojima je ka\u017eiprst kra\u0107i od prstenjaka dva puta su podlo\u017enije […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-113010","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113010","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=113010"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113010\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=113010"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=113010"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=113010"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}