{"id":112582,"date":"2013-05-01T17:01:44","date_gmt":"2013-05-01T15:01:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=112582"},"modified":"2013-05-01T17:02:37","modified_gmt":"2013-05-01T15:02:37","slug":"poceo-izok-sibin-cvetan-letan-maj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/05\/01\/poceo-izok-sibin-cvetan-letan-maj\/","title":{"rendered":"Po\u010deo izok, sibin, cvetan, letan"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/05\/maj.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-112583\" title=\"maj\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/05\/maj.jpg\" alt=\"\" width=\"275\" height=\"183\" \/><\/a>Maj je peti mjesec u godini i ima trideset jedan dan. Njegov naziv je kako gr\u010dkog, tako i latinskog porijekla.<\/p>\n<p>Izvorno ime mjeseca kod Slovena je Veliki traven, a koristili su se i slede\u0107i nazivi: izok, sibin, cvetan, leten, rozocvet, roznjak, \u0161\u010deboj, \u0161viban. Belorusi ga nazivaju traven, Lu\u017ei\u010dki Srbi ro\u017eovnik (tako\u0111e i meja), \u010cesi kveten, Ukrajinci travnik, pisenik ili misjac -gromovnik.<\/p>\n<p>Drevnoruski naziv travni se nije odr\u017eao, sada se naziva mai. Osim Rusa, Srbi, Poljaci i Bugari koriste danas isklju\u010divo gr\u010dko-latinski naziv maj.<\/p>\n<p>Naziv mjeseca svibanj, ili sviban poti\u010de od biljke sviba (lat. Cornus sangunea), koja cvjeta tokom maja, a cvijet joj je bijele boje. Kod Hrvata je sa\u010duvan ovaj naziv.<\/p>\n<p>Brojni su\u00a0 nepokretni praznici tokom mjeseca maja: Uskrs 5. maja, \u0110ur\u0111evdan 6. maja, Markovdan 8. maja, prorok Jeremija 14. maja, Jovan Bogoslov 21. maja, ljetnji sv. Nikola 22. maja, sv. slovenska ravnoapostolna bra\u0107a \u0106irilo i Metodije 24. maja, \u00a0Spaljivanje mo\u0161tiju sv. Save 10. maja, i sv. Vasilije Ostro\u0161ki 12. maja.<\/p>\n<p>Katolicima i protestantima Spasovdan (kod Hrvata: Uza\u0161a\u0161\u0107e Gospodnje- Spasovo)) je ove godine 9. maja a Duhovi 19. maja, a samo katolicima Presveto Trojstvo 26. maja i Tijelovo 30. maja.<\/p>\n<p>Jevrejima je ove godine\u00a0 15. i 16. maja (zapravo od 14.5. nakon zalaska sunca) praznik \u0160avuot, slavi se 50 dana posle Pesaha, kao\u00a0 radost od Boga darivanog zakona i svijete knjige Tore. To je ujedno i praznik \u017eetve po\u0161to su pristigli prvi plodovi zemlje i sazrelo prvo vo\u0107e.\u00a0 Prije toga, ove godine 8. maja je &#8220;Dan Jerusalima&#8221;, slavi se od 1967. kada je posle 19 vjekova Grad ujedinjen i pod jevrejskom upravom.<\/p>\n<p>U njema\u010dkom govornom podru\u010dju druga nedjelja u maju je dan majki.<\/p>\n<p>Prvog dana maja se proslavlja praznik rada, kao dr\u017eavni praznik. Uveden je od strane Druge\u00a0 internacionale 1889. godine u znak sje\u0107anja na \u017ertve radni\u010dkih protesta.<\/p>\n<p>Papa Pije XII je za za\u0161titnika radnika proglasio 1955. godine sv. Josifa, poo\u010dima i hranitelja Hristovog, koji se bavio drvodeljstvom, s tim da se Prvog maja ima slaviti njegov spomen pod nazivom &#8220;Sv. Josif Radnik<\/p>\n<p>U na\u0161em narodu se ponegdje smatra da \u0107e, ako maj bude suv, biti gladna godina. Majska ki\u0161a, ali i rosa je blagodat, a mraz je nesre\u0107a. \u0160to vi\u0161e bude ki\u0161e, bi\u0107e vi\u0161e \u017eita i vina. Majska grmljavina ozna\u010duje rodnu godinu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Maj je peti mjesec u godini i ima trideset jedan dan. Njegov naziv je kako gr\u010dkog, tako i latinskog porijekla. Izvorno ime mjeseca kod Slovena je Veliki traven, a koristili su se i slede\u0107i nazivi: izok, sibin, cvetan, leten, rozocvet, roznjak, \u0161\u010deboj, \u0161viban. Belorusi ga nazivaju traven, Lu\u017ei\u010dki Srbi ro\u017eovnik (tako\u0111e i meja), \u010cesi kveten, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-112582","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/112582","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=112582"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/112582\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=112582"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=112582"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=112582"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}