Politika strogih mjera \u0161tednje ima razaraju\u0107i u\u010dinak na zdravlje ljudi u Evropi i Sjevernoj Americi, pove\u0107ava stope samoubistava, depresiju, pospje\u0161uje zarazne bolesti te su\u017eava pristup ljekovima i medicinskoj za\u0161titi, pokazuje istra\u017eivanje Davida Stucklera, politi\u010dkog ekonomista na Oxford University, i Sanjaya Basua, profesora medicine i epidemiologa na Stanford University.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di upozoravaju na vi\u0161e od 10.000 samoubistava i do milion dijagnosticiranih slu\u010dajeva depresije u razdoblju koje nazivaju velikom recesijom, koju prate mjere \u0161tednje diljem Evrope i Sjeverne Amerike.<\/p>\n
U Gr\u010dkoj, potezi poput rezanja bud\u017eeta za prevenciju HIV-a koincidiraju s rastom u\u010destalosti virusa za vi\u0161e od 200 posto od 2011. godine, \u0161to je djelomi\u010dno potaknuto i pove\u0107anjem zloupotrebe droga uslijed 50 postotne stope nezaposlenosti mladih, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di, prenosi Fena.<\/p>\n
Gr\u010dka se suo\u010dila i s povratkom malarije, nakon smanjenja bud\u017eeta za prskanje komaraca.<\/p>\n
Vi\u0161e od pet miliona Amerikanaca izgubilo je pristup zdravstvenoj za\u0161titi tokom najnovije recesije, tvrde istra\u017eiva\u010di, dok je u Velikoj Britaniji, oko 10.000 porodica gurnuto u besku\u0107ni\u0161tvo zbog vladinih bud\u017eetskoh rezova.<\/p>\n
“Na\u0161i politi\u010dari moraju ozbiljno, a u nekim slu\u010dajevima duboko i temeljito, razmotriti zdravstvene posljedice izbora svoje ekonomske politike”, ka\u017ee David Stuckler, vi\u0161i istra\u017eiva\u010d na Oxfordu i suautor istra\u017eivanja “Za\u0161to \u0161tednja ubija?”.<\/p>\n
“\u0160tete koje smo ustanovili kao \u0161to su povratak malarije i napredovanje HIV-a, manjak osnovnih lijekova, gubitak zdravstvenog osiguranja te epidemije alkoholizma, depresije i samoubistava koje su se mogle izbje\u0107i, govore kako stroge mjere \u0161tednje imaju razaraju\u0107i u\u010dinak”, ka\u017ee Stuckler.<\/p>\n
I njegove prethodne studije objavljene u \u010dasopisima, kao \u0161to su The Lancet i British Medical Journal, povezale su rastu\u0107e stope samoubistva u nekim dijelovima Evrope s u\u010dincima mjera \u0161tednje, a Suckler je otkrio i da se epidemija HIV-a \u0161iri zbog rezanja u slu\u017ebama koje se bave ugro\u017eenim osobama.<\/p>\n
Stuckler i Basu smatraju da negativne javno-zdravstvene posljedice nisu neizbje\u017ene, \u010dak i tijekom najgorih ekonomskih katastrofa.<\/p>\n
Koriste\u0107i podatke iz ameri\u010dke velike depresije 1930-ih i postkomunisti\u010dke Rusije, a na nekim primjerima i iz sada\u0161nje ekonomske krize, tvrde da epidemije ne moraju biti neizbje\u017eni pratilac finansijskih kriza, ako vlade u\u010dinkovito reaguju.<\/p>\n
Za primjer uzimaju \u0160vedsku koja je aktivnim mjerama zapo\u0161ljavanja smanjila broj samoubistava tokom recesije, unato\u010d velikom porastu nezaposlenosti.<\/p>\n
U susjednim zemljama bez takvih programa, uo\u010dava se velik porast samouboistava.<\/p>\n
Tokom velike depresije 1930-ih u SAD svakih dodatno izdvojenih 100 dolara unutar programa New Deal smanjili su broj umrlih na 1.000 novoro\u0111enih za 20, broj suicida smanjili su za 4 na 100.000 stanovnika te doveli do 18 manje umrlih od upale plu\u0107a na 100.000 stanovnika, podsje\u0107aju istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n
Zaklju\u010duju da pogor\u0161anje zdravlja nije neizbje\u017ena posljedica ekonomske recesije ve\u0107 politi\u010dki izbor.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Politika strogih mjera \u0161tednje ima razaraju\u0107i u\u010dinak na zdravlje ljudi u Evropi i Sjevernoj Americi, pove\u0107ava stope samoubistava, depresiju, pospje\u0161uje zarazne bolesti te su\u017eava pristup ljekovima i medicinskoj za\u0161titi, pokazuje istra\u017eivanje Davida Stucklera, politi\u010dkog ekonomista na Oxford University, i Sanjaya Basua, profesora medicine i epidemiologa na Stanford University. Istra\u017eiva\u010di upozoravaju na vi\u0161e od 10.000 samoubistava […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-112475","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/112475","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=112475"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/112475\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=112475"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=112475"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=112475"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}