{"id":111943,"date":"2013-04-24T08:20:27","date_gmt":"2013-04-24T06:20:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=111943"},"modified":"2013-04-24T08:20:27","modified_gmt":"2013-04-24T06:20:27","slug":"hrvatsko-pravopisno-sukoboslovlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/04\/24\/hrvatsko-pravopisno-sukoboslovlje\/","title":{"rendered":"Hrvatsko pravopisno sukoboslovlje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autorka: Ma\u0161enjka Ba\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n

Manipulacija jezikom u posljednjih dvadeset godina, koja je nastojala otkloniti “serbokroatisti\u010dka protuhrvatska kretanja” kroz razlikovne rje\u010dnike srpskog i hrvatskog te jezi\u010dni puritanizam, neko\u0107 je rezultirala strahom prilikom upotrebe rije\u010di stranog porijekla dok se danas svodi na pravopisni nered u procesu savladavanja materinjeg jezika. Apel za jezi\u010dnim normiranjem tako je uglavnom dolazio od desno orijentiranih konzervativnih struja u lingvistici, koji su prokazivali nehrvatske elemente, a zastarjela pravopisna rje\u0161enja unov\u010davali novim priru\u010dnicima.<\/p>\n

Prema najavama \u017deljka Jovanovi\u0107a, ministra znanosti obrazovanja i sporta te Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, razli\u010dite pravopise trebao bi zamijeniti novi jedinstveni jedan sustav pravila. “Pravopis nije jezik, nego na\u010din bilje\u017eenja jezika u pisanoj formi. Kao takav, uop\u0107e nije bitan za razvoj jezika. \u0160to se ti\u010de konkretnih prijepornih elemenata u pravopisu, njih je svega nekoliko, ali zahva\u0107aju neke rije\u010di koje se vrlo \u010desto koriste. Kad su prije nekoliko godina napravljene izmjene u pravopisu, ljudi su bili na to opravdano osjetljivi jer ih je netko preko no\u0107i samo tako proglasio nepismenima i zahtijevao da moraju druga\u010dije pisati. Tako\u0111er im je opravdano smetalo \u0161to od tada njihovu djecu u \u0161kolama tjeraju da pi\u0161u druga\u010dije od svojih roditelja. Napravljen je nepotrebno rascjep u dru\u0161tvu”, obja\u0161njava lingvistica Snje\u017eana Kordi\u0107.<\/p>\n

Trenutno postoje\u0107oj zbrci oko pisanja, kako ka\u017eu vlast i znanstvenici iz Instituta, trebao bi do\u0107i kraj. “Htjeli smo pravopisne prijepore napokon zaklju\u010diti i to prije ulaska u Europsku uniju kako bismo i sebi i drugima pokazali da smo zrela nacija koja \u0107e i najosjetljivija pitanja mo\u0107i rje\u0161avati u modernom i demokratskom ozra\u010dju”, istaknuo je \u017deljko Jozi\u0107, ravnatelj Instituta iz \u010dijeg kabineta dolaze nova rje\u0161enja, a koji ponosno obe\u0107ava Hrvatima kako \u0107e u EU svijetla obraza. Na tom tragu jo\u0161 je 2007. Dragan Primorac u vrijeme vladavine HDZ-a obe\u0107avao novi pravopis uz prijetnju da je krajnji rok ulazak u EU. Dodu\u0161e, on je zagovarao rje\u0161enja koja bi sada trebala biti ne zamijenjena nego gurnuta sa strane. EU-om kao strogim roditeljem koji nas tjera da se dovedemo u red mahali su i ma\u0161u i Matica hrvatska, te Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnika. No kako je objasnila Ivana Brki\u0107 Kalogjera, glasnogovornica MZOS-a, EU ne uvjetuje nikakvu regulaciju pravopisa u tom smislu.<\/p>\n

Lingvist Mate Kapovi\u0107 takve izjave smatra “obi\u010dnim politi\u010dkim spinom kojim se nastoji novi pravopis prikazati u boljem svjetlu”. Pozivanje na EU kao na vrhovni autoritet dio je \u0161ireg problema kolonijalne svijesti prisutne ne samo po ovom pitanju. “EU zaista ni od jedne dr\u017eave ne zahtijeva ba\u0161 ni\u0161ta u vezi s pravopisom. Zabavna je ta doma\u0107a retorika pozivanja na EU. U interesu je jedino nama da dobijemo pravopis uskla\u0111en s pisanim navikama ve\u0107ine Hrvata i da pravopis kona\u010dno prestane biti tema za politiziranje”, ka\u017ee lingvistica Snje\u017eana Kordi\u0107.<\/p>\n

No pitanje je ho\u0107e li ovaj novi skup pravila, u medijima ve\u0107 nazvan “pravopis pomirbe” dovesti do toga. Prijepori preko kojih se prelama hrvatstvo u jeziku svode se na tri elementa – o sastavljenom ili rastavljenom pisanju negacije i enkliti\u010dkog oblika pomo\u0107nog glagola htjeti: ne\u0107u ili ne \u0107u, (ne)pisanju “j” u slu\u010daju tzv. pokrivenog jata: npr. pogre\u0161ka ili pogrje\u0161ka te (ne)pisanju “t” ili “d” u mno\u017einskim oblicima rije\u010di poput zadatak ili redak: zada(t)ci i re(d)ci.<\/p>\n

 <\/p>\n

“U cjelokupnom jeziku ti elementi su uglavnom neva\u017eni. \u010cinjenica da ne\u0107u odvojeno pi\u0161u tri desni\u010dara u Hrvatskoj i neka njihova glasila slu\u017ei za njihovo stvaranje vlastitog identiteta. Problem je ako se takva pravila primjenjuju u \u0161koli”, napominje Kapovi\u0107. No novi pravopis u tom smislu za navedene kategorije nudi tri opcije – preporu\u010denu, dopu\u0161tenu i istovrijednu ina\u010dicu. Ne\u0107u, pogre\u0161ka i zadaci tako postaju preporu\u010dene varijante. Prema rije\u010dima glasnogovornice MZOS-a, novi pravopis bit \u0107e preporuka za kori\u0161tenje u obrazovnom sustavu. Taj status je od 1994. imao Babi\u0107-Finka-Mogu\u0161ev Pravopis iz 1994. A uz njega je Ministarstvo 2005. za kori\u0161tenje u \u0161kolama preporu\u010dilo i Hrvatski \u0161kolski pravopis koji je dokinuo dvojnosti i prema kojem je jedino ispravno pisati ne \u0107u, grje\u0161ka, strjelica, napitci, zadatci, gubitci, otpadci. Bila je to preporuka pro\u0161le godine ukinutog Vije\u0107a za normu hrvatskog standardnog jezika. Osnovan 1998, zatim ukinut tri godine kasnije po dolasku koalicije na vlast te ponovo aktualiziran 2005. s Draganom Primorcem, Vije\u0107e je predstavljalo onu struju u kontroliranju jezika koja je preferirala “hrvatska” rje\u0161enja, a \u010dija sudbina najbolje govori o politizaciji jezika svedenoj na formulu nova vlast, nova pravila.<\/p>\n

“Najve\u0107i prijepori nastali su oko dvije-tri rije\u010di, tj. pojave. Pokriveno -r, kao u brijeg, brjegovi\/bregovi i sastavljeno pisanje nije\u010dnog oblika pomo\u0107nog glagola ‘htjeti’ (ne\u0107u vs. ne \u0107u) ponovno su dopu\u0161teni oblici, a problemi s pisanjem suglasnika koji se izgovaraju kao geminate, poput -c u zadatci gotovo su jednozna\u010dno ure\u0111eni. Ipak, vi\u0161e se te\u017ei ujedna\u010davaju u sustavu nego u paradigmi, tj. deklinaciji i konjugaciji, pa se primjerice mno\u017eina rije\u010di ‘redak’ pi\u0161e kao ‘redci’, iako bi tu to\u010dnije bilo pisati ‘retci’ jer je i u genitivu jednine prisutno -t (retka). Lingvisti\u010dki ove promjene i nisu pretjerano va\u017ene jer je pravopis skup pravila za kori\u0161tenje standarda koji je sam po sebi zatvoreniji od ostalih jedinica (dijalekata, sociolekata, \u017eargona…), ali mo\u017ee utjecati na promjene, no ipak u mnogo manjoj mjeri nego npr. engleski jezik”, ka\u017ee Dijana \u0106urkovi\u0107 s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.<\/p>\n

U tom smislu, navedeni pravopis ne uvodi nikakve novine jer i pravopis Matice hrvatske tako\u0111er dopu\u0161ta mogu\u0107nost kori\u0161tenja istovremeno razli\u010ditih varijanti. Ovdje je rije\u010d tek o hijerarhijskom razlikovanju koje ne\u0107e bitno izmijeniti stvar. “Primorac je pru\u017eio ruku ekstremnim nacionalistima, odbacio ustaljenu pravopisnu normu i nepotrebno nametao izmjene. Te izmjene nisu bile hrvatskije, naprotiv, one su bile manje hrvatske jer nisu predstavljale na\u010din kako pi\u0161e ogromna ve\u0107ina \u017eivu\u0107ih Hrvata. Promjene nije prihvatila ni ve\u0107ina medija unato\u010d forsiranju. \u0160teta koja je nepotrebno u\u010dinjena forsiranjem pravopisnih izmjena i stvaranjem rascjepa izme\u0111u roditelja i djece, sada se \u017eeli smanjiti pomo\u0107u ovog novog pravopisa. On, naime, ponovo daje prednost oblicima koji se u praksi naj\u010de\u0161\u0107e susre\u0107u. A na to \u0161to dopu\u0161ta i nametane oblike treba gledati u svjetlu \u010dinjenice da su autori novog pravopisa do nedavno i sami forsirali te oblike. Stoga glavni najavljeni razlog za\u0161to su uop\u0107e krenuli u izradu ovog pravopisa u stvari nisu na kraju uva\u017eili”, obja\u0161njava Kordi\u0107.<\/p>\n

Ono \u0161to je pozitivno u izradi novog pravopisa jest njegovo shva\u0107anje kao javnog dobra u smislu da je dostupan besplatno na internetu, kako isti\u010de Kapovi\u0107. “Osim toga, otvorena je javna rasprava koja \u0107e trajati mjesec dana. To je praksa koja se razlikuje od dosada\u0161njih kada su razli\u010diti stru\u010dnjaci birali rje\u0161enja prema vlastitim preferencijama ne uzimaju\u0107i u obzir kako se jezik koristi u svakodnevnom \u017eivotu”, Ono \u0161to je pozitivno u izradi novog pravopisa jest njegovo shva\u0107anje kao javnog dobra u smislu da je dostupan besplatno na internetu dodaje Kapovi\u0107. S tim se sla\u017ee i Snje\u017eana Kordi\u0107: “Najbolja pravopisna rje\u0161enja su uvijek ona koja su ve\u0107 pro\u0161irena u praksi. Stoga pravopis koji \u0107e se ravnati po tome kako pi\u0161e ve\u0107ina Hrvata doista jest nu\u017enost, a ne politi\u010dko pozicioniranje. Takav pravopis je potreban i s gledi\u0161ta lingvistike jer zadatak lingvista je bilje\u017eiti normu koja je ve\u0107 pro\u0161irena u praksi”. No \u0106urkovi\u0107 upozorava: “Javnost ima priliku poslati komentare urednicima i predlo\u017eiti izmjene prije nego finalna ina\u010dica pravopisa bude objavljena. Isto tako, na Institutu smo imali vrlo zanimljivu internu raspravu koja je prethodila javnoj. Ipak, uredni\u0161tvo nije uva\u017eilo sve dane opaske pa s te strane postoji bojazan da \u0107e se javnost uklju\u010diti u izradu pravila, ali da u kona\u010dnici ne\u0107e biti uzeta u obzir iz ovih ili onih razloga”.<\/p>\n

Kako se \u010dini, novi pravopis ne\u0107e biti garancija za kona\u010dnu depolitzaciju jezika, a s navedenim mogu\u0107nostima izbora razli\u010ditih varijanti, te\u0161ko da \u0107e uspjeti u primjeni jedinstvenog pravopisa unutar obrazovnog sustava. On \u0107e biti tek preporuka za pisanje novih ud\u017ebenika i slu\u017ebene upotrebe. To, dakako, ne zna\u010di da neka nova vlast ne\u0107e ponovo poku\u0161ati repozicionirati jezik u smjeru jezi\u010dnog puritanizma. No, prema najavama, barem \u0107e biti nova pravila biti javno dostupna, te ne\u0107e zna\u010diti nastavak dobro ustaljenog biznisa izdavanja razli\u010ditih pravopisa i zarade na ra\u010dun tri razli\u010dite upotrebe.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako se \u010dini, novi pravopis ne\u0107e biti garancija za kona\u010dnu depolitzaciju jezika, a mogu\u0107nosti izbora razli\u010ditih varijanti te\u0161ko da \u0107e uspjeti. On \u0107e biti tek preporuka za pisanje novih ud\u017ebenika i za slu\u017ebenu upotrebu. To, dakako, ne zna\u010di da neka nova vlast ne\u0107e ponovo poku\u0161ati repozicionirati jezik u smjeru jezi\u010dnog puritanizma. Za H-Alter govore Snje\u017eana Kordi\u0107, Mate Kapovi\u0107 i Dijana \u0106urkovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-111943","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111943","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=111943"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111943\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=111943"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=111943"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=111943"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}