{"id":111581,"date":"2013-04-19T08:01:48","date_gmt":"2013-04-19T06:01:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=111581"},"modified":"2013-04-18T23:04:09","modified_gmt":"2013-04-18T21:04:09","slug":"kako-mediji-zloupotrebljavaju-znanost-kako-bi-ucvrstili-rodne-stereotipe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/04\/19\/kako-mediji-zloupotrebljavaju-znanost-kako-bi-ucvrstili-rodne-stereotipe\/","title":{"rendered":"Kako mediji zloupotrebljavaju ‘znanost’ kako bi u\u010dvrstili rodne stereotipe"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pod krinkom znanstvenog autoriteta, mediji \u010desto koriste rezultate malih studija, ili ponekad selektivno isti\u010du odre\u0111ene rezultate, kako bi oja\u010dali rodne stereotipe bez obzira na potencijalno nesigurnu znanstvenu relevantnost takve vrste podataka.<\/p>\n

Tako\u0111er, citiraju\u0107i istra\u017eivanja postavljaju situaciju u kojoj je protivniku te\u017ee reagirati jer se \u010dini kao da se protivi znanstvenim \u010dinjenicama jednostavno zato \u0161to ne \u017eeli vjerovati u ‘istinu’.<\/p>\n

Donosimo pet primjera te dinami\u010dne igre u mainstream medijima:<\/p>\n

1. \u017denski hormoni utje\u010du na glasa\u010dku odluku<\/p>\n

CNN je potaknuo javnu raspravu prije ameri\u010dkih izbora 2012. kada je objavio \u010dlanak pod naslovom Do hormones drive women\u2019s votes? Studija, koja se sastojala od neobjavljenih podataka istra\u017eiva\u010da sa Sveu\u010dili\u0161ta u Teksasu, za cilj je imala istra\u017eiti utje\u010du li razina hormona ili bra\u010dni status \u017eene na njezinu odluku kome dati svoj glas. Istra\u017eivanje je pokazalo, izme\u0111u ostalog, da \u017eene koje ovuliraju imaju tendenciju favorizirati liberalne politi\u010dke kandidate jer se tada “osje\u0107aju seksi.” Nakon velikog protesta, CNN je uklonio \u010dlanak obja\u0161njavaju\u0107i: “Nakon daljnjeg pregleda, utvr\u0111eno je da neki elementi ove pri\u010de nisu zadovoljili uredni\u010dke standarde CNN-a.”<\/p>\n

2. Mu\u017eevi koji obavljaju ku\u0107anske poslove manje vode ljubav<\/p>\n

USA Today objavio je \u010dlanak u kojem predla\u017ee da su “tradicionalni poslovi povezani s vi\u0161e seksa za bra\u010dne parove,” pozivaju\u0107i se na studiju utemeljenoj na podacima prikupljenim prije dva desetlje\u0107a. Istra\u017eiva\u010di vjeruju da njihovo otkri\u0107e, koje je pokazalo da su parovi u kojima \u017eene rade vi\u0161e tradicionalno “\u017eenskih” poslova, vodili ljubav 1,6 puta vi\u0161e svaki mjesec od parova u kojima su mu\u0161karci radili sve te poslove, je jo\u0161 uvijek relevantno unato\u010d vremenu, jer se “odnos izme\u0111u seksa i ku\u0107anskih malo promijenio od tada.”<\/p>\n

3. \u017dene dobivaju na te\u017eini jer rade manje ku\u0107anskih poslova<\/p>\n

U velja\u010di, tim znanstvenika istra\u017eio je na\u010dine na koje “dru\u0161tveni \u010dimbenici mogu utjecati na pretilost”. Zaklju\u010dili su, budu\u0107i da mnoge ameri\u010dke \u017eene tro\u0161e ve\u0107inu svog vremena na sjede\u0107im uredskim poslovima, tro\u0161e manje vremena na fizi\u010dke aktivnosti i zadatke koji bi im pomogli u odr\u017eavanju zdrave te\u017eine. The New York Times prezentirao je ovu pri\u010du sa slikom \u017eene koja usisava i naslovom What Housework Has to Do With Waistlines? \u010clanak je izazvao \u017eustru raspravu jer se slika i naslov oslanjaju na duboko ukorijenjene stereotipe da \u017eene imaju “odgovornost” biti mr\u0161ave i obavljati ku\u0107anske poslove.<\/p>\n

4. Duboki glas privla\u010di \u017eene<\/p>\n

The New York Times na temelju rezultata studije iz 2011. proglasio je “slu\u017ebenim” da \u017eene vi\u0161e privla\u010de duboki glasovi. Znanstvenici u \u0160kotskoj istaknuli su da ispitanice u njihovoj studiji preferiraju duboke glasove, a naga\u0111ali su da su \u017eene biolo\u0161ki programirane za odabir partnera koji vi\u0161e odgovara stereotipu mu\u0161karca. Naravno, \u017eene \u0107e mo\u017eda jednostavno istaknuti i vrednovati one kvalitete koje je zapadno dru\u0161tvo ve\u0107 utvrdilo kao mu\u0161ke i atraktivne.<\/p>\n

5. Starije \u017eene su seksualno aktivnije jer osje\u0107aju da im plodnost opada<\/p>\n

Time Magazine objavio je \u010dlanak u kojem je detaljno izlo\u017eena studija istra\u017eiva\u010da sa Sveu\u010dili\u0161ta u Teksasu \u010dija “psiholo\u0161ka teorija tvrdi da \u017eene u 30-im i ranim 40-im su seksualno aktivnije, za razliku od mu\u0161karaca \u010dija seksualna aktivnost navodno ostaje konstantna, jer im plodnost opada kako se pribli\u017eavaju menopauzi, te \u017eele seksualni odnos prije nego \u0161to postanu neplodne”. Tek je u posljednjem paragrafu autor \u010dlanka istaknuo kako je metodologija istra\u017eivanja sporna jer su tri \u010detvrtine sudionica regrutirane s internet stranice za ogla\u0161avanje Craigslist. [A.L.]<\/p>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pod krinkom znanstvenog autoriteta, mediji \u010desto koriste rezultate malih studija, ili ponekad selektivno isti\u010du odre\u0111ene rezultate, kako bi oja\u010dali rodne stereotipe bez obzira na potencijalno nesigurnu znanstvenu relevantnost takve vrste podataka.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":106637,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-111581","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111581","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=111581"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111581\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/106637"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=111581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=111581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=111581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}