{"id":111487,"date":"2013-04-18T08:11:20","date_gmt":"2013-04-18T06:11:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=111487"},"modified":"2013-04-17T22:13:32","modified_gmt":"2013-04-17T20:13:32","slug":"plasticne-boce-nas-polako-truju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/04\/18\/plasticne-boce-nas-polako-truju\/","title":{"rendered":"Plasti\u010dne boce nas polako truju"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/plastika.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-111488\" title=\"plastika\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/plastika.jpg\" alt=\"\" width=\"302\" height=\"728\" \/><\/a>Iz nekog razloga ne pijete vodu iz slavine, nego kupujte ili to\u010dite onu iz plasti\u010dne ambala\u017ee? Pogledajte trokut otisnut na plastici i broj u sredini. Mogli biste otkriti neke potresne stvari.<\/p>\n<p>Vas zanima samo sastav vode, ali zanemarujete kemijski sastav ambala\u017ee u kojoj se voda nalazi? Na dnu svake ambala\u017ee potra\u017eite trokut s brojem u sredini i saznajte koliko je opasna plastika koju dr\u017eite u ruci.<\/p>\n<p>1 &#8211; PET ( \u010desto i PETE )<\/p>\n<p>Ove su boce u ve\u0107ini slu\u010dajeva namijenjene jednokratnoj upotrebi. Postoji mogu\u0107nost da ispu\u0161taju te\u0161ki metal antimoni, kemijsku tvar EPA, koja ometa djelovanje hormona. Takve boce mogu ispu\u0161tati i kancerogene spojeve.<\/p>\n<p>2 &#8211; HDP ( nekad i HDPE )<\/p>\n<p>Rije\u010d je o &#8216;dobroj&#8217; plastici, za koju postoji najmanja vjerojatnost ispu\u0161tanja kemikalija u vodu.<\/p>\n<p>3 &#8211; PVC ( nekad i 3V )<\/p>\n<p>Ispu\u0161ta dvije otrovne kemikalije, a obje ometaju djelovanje hormona u ljudskom tijelu. Unato\u010d tome, ovo je jo\u0161 uvijek naj\u010de\u0161\u0107e upotrebljavana plastika za boce.<\/p>\n<p>4 &#8211; LDPE<\/p>\n<p>Plastika koja ne ispu\u0161ta kemikalije u vodu. Ali, zamislite, ne koristi se za izradu plasti\u010dnih boca nego uglavnom za izradu plasti\u010dnih vre\u0107ica za namirnice.<\/p>\n<p>5 &#8211; PP<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedna od &#8216;dobrih&#8217; plastika, obi\u010dno bijele ili poluprozirne boje. Koristi se za boce u koje se pakiraju sirupi ili \u010da\u0161ice za jogurt.<\/p>\n<p>6 &#8211; PS<\/p>\n<p>Ispu\u0161ta u vodu kancerogenu tvar STIREN. Naj\u010de\u0161\u0107e se koristi u \u010da\u0161icama za kavu za jednokratnu uporabu ili u ambala\u017ei brze prehrane.<\/p>\n<p>7 &#8211; PC (ili bez oznake)<\/p>\n<p>To je najlo\u0161ija plastika za prehrambene proizvode jer izlu\u010duje kemikaliju BPA. Na\u017ealost, koristi se u bo\u010dicama za dojen\u010dad, sportskim bocama i posudama za spremanje hrane.<\/p>\n<p>\u010cini se, dakle, da kemikalije ne ispu\u0161taju plastike 2, 4 i 5, ili one s oznakom HDP, HDPE, LDPE, PP. Najlo\u0161ija ambala\u017ea ima oznake 1, 3, 6 ili 7. U ovim bocama voda je podlo\u017ena kemijskom ili temperaturnom djelovanju, a u slu\u010daju naknadnog punjenja i bakteriolo\u0161kom zaga\u0111enju.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/magazin.net.hr\/zdravlje\/istrazivanja\/plasticne-boce-nas-polako-truju\" target=\"_blank\">Magazin<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iz nekog razloga ne pijete vodu iz slavine, nego kupujte ili to\u010dite onu iz plasti\u010dne ambala\u017ee? Pogledajte trokut otisnut na plastici i broj u sredini. Mogli biste otkriti neke potresne stvari. Vas zanima samo sastav vode, ali zanemarujete kemijski sastav ambala\u017ee u kojoj se voda nalazi? Na dnu svake ambala\u017ee potra\u017eite trokut s brojem u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-111487","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=111487"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111487\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=111487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=111487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=111487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}