{"id":111424,"date":"2013-04-17T09:37:10","date_gmt":"2013-04-17T07:37:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=111424"},"modified":"2013-04-17T09:37:10","modified_gmt":"2013-04-17T07:37:10","slug":"sjecanje-na-ratove-ili-ratovanje-sjecanjima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/04\/17\/sjecanje-na-ratove-ili-ratovanje-sjecanjima\/","title":{"rendered":"Sje\u0107anje na ratove ili ratovanje sje\u0107anjima"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autorka: Tamara Opa\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n

Hijerarhija, potla\u010denost, natjecanje, suradnja i uklju\u010divanje – rije\u010di su koje opisuju put suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u zapadnih dru\u0161tava. Zbog svoje specifi\u010dnosti i okru\u017eenja u kojem prevladava nacionalisti\u010dki diskurs, zemlje biv\u0161e Jugoslavije jo\u0161 uvijek se nalaze na po\u010detku tog procesa, u fazi za koju je karakteristi\u010dno veli\u010danje vlastitih heroja i \u017ertava te fokusiranju na “tu\u0111e” zlo\u010dine. Sve to urodilo je nastankom velikog broja memorijalnih obilje\u017eja, koje, umjesto visoke umjetni\u010dke vrijednosti, mahom karakterizira domoljubni ki\u010d i po\u0161tivanje zlo\u010dinaca, ovoga puta onih s vlastite strane.<\/p>\n

U Hrvatskoj je faza najvidljivija kroz proces revitalizacije pletara, kri\u017ea i \u0161ahovnice, ali i podizanjem “modernisti\u010dkih” spomenika, kakav je, primjerice, Spomenik hrvatske pobjede Oluja 95 u Kninu. Tako kninska grdosija, za \u010diju gradnju se jedva uspio sakupiti novac, danas svim posjetiteljima nudi mogu\u0107nost da postanu svjedoci dr\u017eavotvorne propagande. Naime, zahvaljuju\u0107i tehnologiji ugra\u0111enoj u spomenik, njegov posjetitelj se u nekoliko sekundi mo\u017ee pretvoriti u konzumenta koji za samo dvije kune mo\u017ee pogledati video uradak o pobjedni\u010dkoj strani rata. A da banalizacija donedavne povijesti nije svojstvena samo Kninu, svjedo\u010de i dubrova\u010dki memorijali.<\/p>\n

Godine 2004. Grad Dubrovnik proveo je natje\u010daj za urbanisti\u010dko-arhitektonsko rje\u0161enje platoa Pile na kojemu je kao prvonagra\u0111eni izabran rad Igora Frani\u0107a, arhitekta koji je projektirao i zagreba\u010dki Muzej suvremene umjetnosti. Ure\u0111enje platoa podrazumijevalo je i izgradnju memorijala dubrova\u010dkim braniteljima. No za razliku branitelja Ante Juri\u010deva Martin\u010deva – Bobana, \u010diji je spomenik postavljen na izlazu iz Vodica, a koji je, ako je vjerovati legendama, gotovo sam 1991. godine zaustavio prodor tenkova JNA u Vodice tako \u0161to je digao dva prsta u zrak, Frani\u0107 nije tako doslovno shvatio svoj zadatak. Arhitekt je na Pile odlu\u010dio postaviti \u0161areni display, koji je, zbog svoje veli\u010dine, gra\u0111anima Dubrovnika uzurpirao javni prostor.<\/p>\n

“Nekad mi se \u010dini da se Dubrov\u010dani s nostalgijom sje\u0107aju rata jer je nova okupacija koju do\u017eivljava na\u0161 grad gora od one iz devedesetih”, konstatirao je Slaven Tolj, vizualni umjetnik i biv\u0161i branitelj, na raspravi koja je pro\u0161log vikenda organizirana u Vukovaru u sklopu Foruma kulture sje\u0107anja. “Na Sr\u0111u, gdje se Dubrovnik i branio, za vrijeme jedne predizborne kampanje u prizemlju tvr\u0111ave Imperijal niknuo je Muzej Domovinskog rata. Budu\u0107i da mi nismo bili sami u stanju artikulirati sje\u0107anja i napraviti muzej kakav bi trebalo, taj posao \u0107e sada za nas odraditi \u0161pekulanti iz tvrtke Razvoj golf”.<\/p>\n

Naime, tvr\u0111ava Imperijal na Sr\u0111u ve\u0107im je dijelom dana u dugogodi\u0161nju koncesiju tvrtki koja na platou Sr\u0111a \u017eeli sagraditi apartmansko naselje s golf-igrali\u0161tima. U sklopu svoje kampanje, tijekom koje su u vi\u0161e navrata iznijeli neistinite informacije, \u010delnici Razvoj golfa su Dubrov\u010danima obe\u0107ali potpunu rekonstrukciju zdanja te ure\u0111enje muzeja. Ali tu banalizaciji povijesnih fakata u vezi8 Domovinskog rata nije kraj.<\/p>\n

U jeku poslijeratne rekuperacije u Sponzi, jednoj od najimpresivnijih dubrova\u010dkih pala\u010da, postavljena je memorijalna soba u kojoj se nalaze fotografije 139 mu\u0161karaca i mladi\u0107a poginulih u obrani Dubrovnika. Nasuprot memorijalne sobe nalazi se suvenirnica, a prostor pala\u010de svakodnevno se iznajmljuje za svadbe, konferencije, modne revije i festivalske programe. Kako bi ukazao na apsurd tog prostora, Tolj je kroz vlastitu izlo\u017ebu Patriot postoje\u0107e memorijalne sobe iz pala\u010de Sponza postavio u podrum Galerije Nova u Zagrebu. “U izlo\u017ebeni prostor u kojem su postavljene fotografije tih mladi\u0107a, ina\u010de mojih prijatelja i susjeda, postavio sam i disko kuglu. Ali nikog nije bilo briga. \u010cak ni roditelji poginulih branitelja nisu marili za taj ki\u010d”, objasnio je Tolj.<\/p>\n

Da novac mo\u017ee \u0161to\u0161ta napraviti u osiroma\u0161enoj regiji, dokazuje primjer iz susjedne Bosne i Hercegovine, gdje je prostor na kojem je nekad bio smje\u0161ten logor Omarska dan u koncesiju kompaniji ArcelorMittal. Spomen plo\u010da \u017ertvama logora Omarska jo\u0161 uvijek nije postavljena, jer kompanija, koja upravlja rudnikom u \u010dijem krugu se nalazio logor, ne \u017eeli izdati odobrenje, prebacuju\u0107i taj zadatak na Op\u0107inu Prijedor. Za razliku od Prijedora, glavni grad Makedonije ovih se dana mo\u017ee “pohvaliti” velikim brojem novih spomenika koji ve\u0107inom sadr\u017eavaju anti\u010dke motive. “Kada su postavljeni tako ki\u010dasti spomenici u Skopju, ne treba \u010duditi \u0161to je na tisu\u0107e Makedonaca nedavno sudjelovalo u do\u010deku policajca Johana Tar\u010dulovskog, jedinog makedonskog dr\u017eavljanina koga je Haa\u0161ki tribunal osudio za ratne zlo\u010dine. Time \u0161to kulturno naslje\u0111e zamjenjujemo politi\u010dkim trenutkom, ostajemo bez kolektivne memorije. A bez nje je mogu\u0107e imati \u010dovjeka kao \u0161to je Tomislav Nikoli\u0107 na \u010delu dr\u017eave”, smatra Borka Pavi\u0107evi\u0107, direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda.<\/p>\n

Pavi\u0107evi\u0107 smatra da je depolitizacija samih umjetnika suodgovorna za nastanak tranzicije u kakvoj je mogu\u0107e graditi spomenute memorijale upitne vrijednosti. “Ne trebamo se \u010duditi \u0161to \u0107e gotovo svi gra\u0111ani oti\u0107i na shopping centar koji \u0107e niknuti na podru\u010dju beogradskog logora Topovske \u0161upe u kojeg su za njema\u010dke okupacije dovo\u0111eni beogradski \u017didovi i Romi. To je obilje\u017eje dijalektike klase koja je proizvedena ratom za teritorij. U kapitalizmu se rat nastavio drugim sredstvima”.<\/p>\n

Iako umjetnost mo\u017ee pomo\u0107i u procesu suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, na podru\u010dju zemalja biv\u0161e Jugoslavije postoji jako malen broj umjetnika koji se bave tom temom. Dapa\u010de, velik broj njih demonstrirao je upravo suprotne te\u017enje. “Umjetnost mo\u017ee jako puno pomo\u0107i u suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u jer dru\u0161tvu mo\u017ee dati moralnu snagu da izvede najdelikatniji \u010din – \u010din oprosta i pomirenja. Ali prije toga trebamo do\u0107i do istine, a mi na ovda\u0161njim prostorima jo\u0161 uvijek imamo njene tri verzije”, upozorio je Dino Mustafi\u0107 iz sarajevskog Teatarskog festivala MESS na Forumu kulture sje\u0107anja koji je odr\u017ean u organizaciji Documente – Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i Mre\u017ea fondacija Otvoreno dru\u0161tvo.<\/p>\n

Barbara Blasin, vizualna umjetnica iz Zagreba, tako\u0111er je upozorila na \u010dinjenicu da umjetnik nema obavezu da se bavi spomenutim temama. “Za umjetnost je prirodno da reagira na sada\u0161nje probleme, ali postoji i tendencija da se puno umjetnika bavi arhivom. No, trenutno se nalazimo u vremenu kada se ne prakticira ni jedno ni drugo”, istaknula je Blasin, te dodala kako najve\u0107eg utjecaja imaju oni umjetni\u010dki projekti koji u svoj proces uklju\u010duju javnost. Razlog za\u0161to se dio umjetnika danas ne bavi temama iz ratne pro\u0161losti le\u017ei i u \u010dinjenici da ravnatelji kazali\u0161ta za koje rade ili kustosi izlo\u017eba na kojima \u017eele izlagati neblagonaklono gledaju na teme koje “zamaraju publiku”. “Upravo je pro\u0161lost zrak koji jo\u0161 uvijek udi\u0161emo, ona koja je odredila tko smo danas, kako se odnosimo prema sebi samima, i kao takva je dio matrice na\u0161eg bi\u0107a koji se mora raskrinkati kroz umjetni\u010dko djelo. Ako se bez toga okrenemo budu\u0107nosti, postoji mogu\u0107nost da \u0107e i ona biti maligna, opasna i kukavi\u010dka”, zaklju\u010dio je kazali\u0161ni redatelj Stevan Bodro\u017ea.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zemlje biv\u0161e Jugoslavije jo\u0161 uvijek se nalaze na po\u010detku procesa suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Zbog toga na ovda\u0161njim prostorima postoji velik broj memorijalnih obilje\u017eja koje karakterizira domoljubni ki\u010d. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-111424","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111424","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=111424"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111424\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=111424"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=111424"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=111424"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}