{"id":111195,"date":"2013-04-15T08:48:28","date_gmt":"2013-04-15T06:48:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=111195"},"modified":"2013-04-14T19:50:59","modified_gmt":"2013-04-14T17:50:59","slug":"kako-nas-godine-mijenjaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/04\/15\/kako-nas-godine-mijenjaju\/","title":{"rendered":"Kako nas godine mijenjaju"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Svi bi \u017eeljeli da \u017eive dugo, ali niko ne bi volio da ostari. Na\u017ealost, nema na\u010dina da se do\u010deka duboka starost, a da se izbjegnu promjene u duhu i na tijelu koje sa sobom donose godine.<\/p>\n

Gdje se javljaju prvi znaci starenja i \u0161ta se to zbiva s ljudskim organizmom kada pre\u0111e u drugo poluvrijeme \u017eivota, obja\u0161njava dr Milica Mugo\u0161a, ljekar op\u0161te prakse u Domu zdravlja \u201eSavski venac\u201c.<\/p>\n

VID IZDAJE PRVI<\/p>\n

Osim \u0161to su ogledalo du\u0161e i na\u0161eg raspolo\u017eenja, o\u010di prve pokazuju znake starenja i promjene koje nas susti\u017eu. Tako ve\u0107 oko \u010detrdesete kod ve\u0107ine ljudi po\u010dinju problemi s vidom.<\/p>\n

Javlja se takozvana presbiopija, ote\u017ean vid na blizinu ili stara\u010dka dalekovidost, jer zbog poreme\u0107aja fleksibilnosti so\u010diva oko gubi sposobnost fokusiranja bliskih predmeta. Tada po\u010dinjemo da odmi\u010demo novine i knjige i to je trenutak kada mnogi dobiju svoje prve nao\u010dare za \u010ditanje.<\/p>\n

A ne\u0161to kasnije, oko 55. godine, javlja se stara\u010dka katarakta, odnosno zamagljenje vida, kao i sindrom suvog oka. On poga\u0111a \u010dak tri \u010detvrtine ljudi starijih od 65 godina.<\/p>\n

Zbog neprekidnog kretanja, ki\u010dma je izlo\u017eena brojnim mikrotraumama koje amortizuju diskusi koji se nalaze izme\u0111u pr\u0161ljenova.<\/p>\n

Me\u0111utim, kako starimo tako slabi prstenasti dio diska i smanjuje se koli\u010dina vode koja ina\u010de \u010dini do 80 odsto diska. Zato oni postaju manje otporni na mehani\u010dki stres, gube elasti\u010dnost, tanje se. Tako se smanjuje i na\u0161a visina.<\/p>\n

Smatra se da se posleij \u010detrdesete na svakih 10 godina smanjimo za po jedan centimetar, te da do osamdesete godine mu\u0161karci budu za pet, a \u017eene za osam centimetara ni\u017ee nego kada su bili u naponu snage.<\/p>\n

I MOZAK SE SMANJUJE<\/p>\n

Mnogi nau\u010dnici smatraju da starost po\u010dinje sni\u017eavanjem kognitivnih, tj. saznajnih funkcija mozga. To \u0161to s godinama postajemo pametniji vjerovatno treba da zahvalimo samo \u017eivotnom iskustvu jer je \u010dinjenica da se i mozak s godinama smanjuje.<\/p>\n

I mozak i ki\u010dmena mo\u017edina gube na te\u017eini i volumenu, tako da se mozak smanji od sedam do deset odsto u odnosu na svoju maksimalnu te\u017einu.<\/p>\n

U mo\u017edanom tkivu nakon odumiranja nervnih \u0107elija talo\u017ee se otpadni produkti i tako se stvaraju strukture zvane senilni plakovi.<\/p>\n

Starenjem se prije svega menjaju biofizi\u010dke karakteristike poput sinapti\u010dke komunikacije, energetskog metabolizma jona kalcijuma i ekspresije gena koja je nedovoljna za podsticaj nastanka novih sinapsi.<\/p>\n

SU\u0160E SE KO\u017dA I KOSA<\/p>\n

Ko\u017ea stari tako \u0161to se s godinama u njenim \u0107elijama smanjuju kolagen i elastin, zbog \u010dega ona gubi elasti\u010dnost i \u010dvrstinu. Opu\u0161ta se, gubi sjaj, postaje rastegljiva i suva jer gubi sposobnost da nadokna\u0111uje vlagu. Promjene su prirodno najuo\u010dljivije na licu, gdje se smanjuju potko\u017ene masne naslage, ali i zbog toga \u0161to neprestane kontrakcije mi\u0161i\u0107a dovode do pojave bora na \u010delu, oko usta i o\u010diju.<\/p>\n

Kosa postaje krta, mijenja strukturu, gubi sjaj, prorje\u0111uje se i sijedi jer vremenom folikul dlake proizvodi sve manje i manje melanina, koji daje boju kosi. Kosa se prorje\u0111uje jer vlasi sve vi\u0161e opadaju, a sve manje se obnavljaju.<\/p>\n

BE\u0160IKA POLAKO POPU\u0160TA<\/p>\n

Kako se pove\u0107ava broj svje\u0107ica na torti tako slabe mi\u0161i\u0107i karli\u010dnog dna koji daju potporu unutra\u0161njim organima. Mi\u0161i\u0107i perineuma, koji okru\u017euju regiju oko anusa i vaginalnog otvora, gube elasti\u010dnost zbog \u010dega se veliki broj \u017eena u pedesetim i \u0161ezdesetim godinama \u017eali na nevoljno pu\u0161tanje urina, u\u010destale urinarne infekcije, ispadanje be\u0161ike i materice, kao i na slabost zidova vagine.<\/p>\n

Razni su faktori koji doprinose slabljenju mi\u0161i\u0107a karlice, a najva\u017eniji su trudno\u0107a, komplikovan poro\u0111aj, gojaznost, no\u0161enje tereta, operacije u maloj karlici, neurolo\u0161ka oboljenja i genetski faktori.\b<\/p>\n

Ni \u010dula vi\u0161e nisu ista<\/p>\n

\u2022 Starije osobe pli\u0107e di\u0161u nego mladi zbog smanjenja apsorpcijske sposobnosti plu\u0107a<\/p>\n

\u2022 Mi\u0161i\u0107na masa se smanjuje za tre\u0107inu<\/p>\n

\u2022 Pove\u0107avaju se stopala jer tetive i ligamenti koji povezuju sitne kosti gube elasti\u010dnost. Poslije \u010detrdesete obu\u0107a nam se pove\u0107ava za jedan broj<\/p>\n

\u2022 Mijenjaju se \u010dulo ukusa, mirisa i sluha<\/p>\n

\u2022 Poslije pedesete godine kod mu\u0161karaca se smanjuju funkcija testisa, spermatogeneza i nivo testosterona<\/p>\n

\u2022 Reproduktivni period kod \u017eena zavr\u0161ava se u petoj deceniji<\/p>\n

24sata.info<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svi bi \u017eeljeli da \u017eive dugo, ali niko ne bi volio da ostari. Na\u017ealost, nema na\u010dina da se do\u010deka duboka starost, a da se izbjegnu promjene u duhu i na tijelu koje sa sobom donose godine. Gdje se javljaju prvi znaci starenja i \u0161ta se to zbiva s ljudskim organizmom kada pre\u0111e u drugo poluvrijeme […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":111196,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-111195","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111195","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=111195"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111195\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/111196"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=111195"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=111195"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=111195"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}