{"id":110956,"date":"2013-04-11T13:53:39","date_gmt":"2013-04-11T11:53:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=110956"},"modified":"2013-04-11T13:53:39","modified_gmt":"2013-04-11T11:53:39","slug":"vrijeme-izazova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/04\/11\/vrijeme-izazova\/","title":{"rendered":"Vrijeme izazova"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/ilustracija.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-110957\" title=\"ilustracija\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/ilustracija.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"203\" \/><\/a>Pi\u0161e: Muhamed Ukovi\u0107*<\/strong><\/p>\n<p>Ovogodi\u0161nja proslava 8.aprila, svjetskog dana Roma, protekla je u sjenci odr\u017eavanja predsjedni\u010dkih izbora u Crnoj Gori. Mediji su uglavnom izvje\u0161tavali o aktuelnoj situaciji Roma i Egip\u0107ana u Crnoj Gori sa akcentom uglavnom na iste probleme na koje godinama ukazuju i to je najbolji dokaz da nedostaju su\u0161tinske pozitivne promjene. Ono \u0161to zabrinjava za mnoge klju\u010dne probleme jo\u0161 uvijek ne postoje sistemska rje\u0161enja, naro\u010dito za problem autenti\u010dnog predstavljanja Roma u crnogorskom parlamnetu.<\/p>\n<p>Problem Roma i Egip\u0107ana u poslednjih nekoliko godina na dnevnom je redu globalne svjetske politike, a sve u cilju pobolj\u0161anja polo\u017eaja Roma i Egip\u0107ana u jugoisto\u010dnoj Evropi. U mnogim dr\u017eavama Evrope, Romi i Egip\u0107ani nemaju status nacionalne manjine i time im je uskra\u0107ena mogu\u0107nost, ostvarivanja politi\u010dkih i nacionalnih prava, koja im kao manjinskim zajednicama pripadaju .<\/p>\n<p>Za razliku od ostalih manjinskih zajednica, Romi i Egip\u0107ani spadaju u grupu naroda koje nemaju svoje mati\u010dne dr\u017eave i kao takvi nemaju svoj lobi, koja bi im pomogao da defini\u0161u svoj nacionalni status, zbog toga \u010desto njihovi zahtjevi nijesu ozbiljno shva\u0107eni.<\/p>\n<p>Pitanje sistemskog re\u0161avanja problema Roma i Egip\u0107ana u regionu, ali i u nekim na\u0161im krugovima, donekle je shva\u0107eno, kao ne\u0161to \u0161to je nametnuto spolja, a ne kao istinska potreba u procesu demokratizacije dru\u0161tva, jer i pored Ustavom zagarantovanih prava , u ve\u0107ini slu\u010dajeva Romi i Egip\u0107ani su i dalje na margini dru\u0161tveno politi\u010dkih de\u0161avanja.<\/p>\n<p>Romi kao politi\u010dka zajednica u Crnoj Gori jo\u0161 uvijek ne postoje . I kao posledicu imamo to \u0161to se glas Roma i Egip\u0107ana, ne \u010duje tamo gdje se odlu\u010duje, dakle u parlamentu Crne Gore. U \u010ditavoj ovoj pri\u010di nemo\u017eemo zanemariti, primjetno odsustvo politi\u010dke volje da se ovaj problem rije\u0161i. Kao posledicu takve politike, imamo to \u0161to oni ne mogu na pravi na\u010din da artikuli\u0161u svoje politi\u010dke interese, preko svojih izabranih predstavnika u crnogorskom parlamentu i to ih dovodi do toga, da njihovi stvarni problemi ostaju neprimje\u0107eni.<\/p>\n<p>Kad je u pitanju me\u0111unarodno zakonodavstvo, u evropskom kontekstu, to je svakako Okvirna konvencija za za\u0161titu nacionalnih manjina. \u010clan 15 pomenute konvencije se bavi pitanjem participacije nacionalnih manjina u javnim poslovima. Ina\u010de ovo je prvi pravno obavezuju\u0107i multinacionalni instrument, posve\u0107en za\u0161titi nacionalnih manjina u cjelini.<\/p>\n<p>Njen cilj je da odredi pravne principe, kojima se dr\u017eave obavezuju da po\u0161tuju i obezbijede punu i efektivnu ravnopravnost nacionalnim manjinama u svim oblastima ekonomskog, socijalnog, kulturnog i politickog \u017eivota. Ustav Crne Gore u \u010dlanu 79 stav 9 i 10 nala\u017ee: manjine imaju pravo na autenti\u010dnu zastupljenost u Skup\u0161tini Crne Gore, kao i proporcionalnu zastupljenost u organima dr\u017eavne i lokalne uprave.<\/p>\n<p>\u010cinjenica je da Roma nema u crnogorskom parlamentu, ali nema ih ni u organima lokalne uprave, uglavnom zbog nedostatka poli\u010dke volje, nepotizma i partitokratije iz navedenog prizlazi da Romi ne mogu da ostvare svoja prava koja im grantuje Ustav kao najve\u0107i pravni akt.<\/p>\n<p>Pravo na autenti\u010dnu zastupljenost manjina je precizirana zakonom o izboru odbornika i poslanika. \u010clan 94 koji defini\u0161e ovu oblast i ona glasi: U raspodjeli mandata u\u010destvuju izborne liste koje dobiju najmanje 3% od ukupnog broja va\u017ee\u0107ih glasova, u slu\u010daju da ni jedna od od nacionalnih stranaka sa izborne liste ne ispuni taj uslov od 3% glasova , a pojedina\u0109no dobiju najmanje 0,70% va\u017ee\u0107ih glasova, sti\u010du pravo na jedan mandat.<\/p>\n<p>Ovo jeste afirmativan pristup rje\u0161avanja politi\u010dke participacije manjina u crnogorskom parlamnetu, ali nije, niti mo\u017ee biti afirmativan za Rome i Egip\u0107ane u Crnoj Gori, jer su sve manjine brojnije od romske zajednice, neke \u010dak i do osam puta. Prema tome, apsurdno je tvrditi da je za Rome zakon o izboru odbornika i poslanika afirmativan.<\/p>\n<p>Da su Romi kojim slu\u010dajem na posljednjim parlamentarnim izborima formirali nacionalnu stranku, za jedan poslani\u010dki mandat bilo bi im potrebno oko 3000 glasova \u0161to je previsok cenzus za zajednicu koja u ukupnoj strukturi stanovni\u0161tva u\u010destvuje sa 1% ili ne\u0161to malo preko 6000. Apsurdno je da za Rome va\u017ei isti cenzus kao i za ostale manjinske zajednice od koji su neke zajednice u prosjeku nekoliko puta brojnije od romske zajednice.<\/p>\n<p>Odre\u0111en ustupak je u\u010dinjen, hrvatskoj zajednici, time \u0161to im je data mogu\u0107nost da sa 0,35% va\u017ee\u0107ih glasova dobiju jedan poslani\u010dki mandat. Da ne bude zabune, mi pozdravljamo ovu odluku i smatramo da je izuzetno va\u017eno \u0161to je zakonodavac predvideo ovu mogu\u0107nost za hrvatsku zajednicu, ali se pitam za\u0161to ovaj ustupak nije ura\u0111en i prema romskoj zajednici, tim prije \u0161to je broj romske i hrvatske zajednice u Crnoj Gori skoro identi\u010dan oko 1%. Ako se zna da su Romi najugro\u017eenija zajednica u Crnoj Gori, za\u0161to ovaj ustupak nije uradjen i prema romskoj zajednici? Za\u0161to u ovom slu\u010daju nije primjenjen princip pozitivne diskriminacije i za pripadnike romske zajednice? Dakle vi\u0161e je nego o\u010digledno da su u pitanju dvostruki ar\u0161ini ili jedan vid selektivne pravde. Dakle pitanja ima mnogo, a odgovora ima veoma malo, na\u017ealost mi nemamo mnogo izbora, preostaje nam nada, da \u0107e se nekom posebnom odlukom postoje\u0107i cenzus, koji je sada aktuelan za Rome , smanjiti sa 0,70% na 0,35% procenata va\u017ee\u0107ih glasova i na taj na\u010din omogu\u0107iti romskoj i egip\u0107anskoj zajednici da se i njihov glas \u010duje u crnogorskom parlamnetu. Kako sada stvari stoje, najbala\u017ee re\u010deno. Romi su politi\u010dki izolovani i marginalizovani.<\/p>\n<p>Kad sam ve\u0107 spomenuo parlament, osnovna uloga parlamenta jeste da predstavlja i zastupa intererese svih gra\u0111ana. Stoga je neophodno da sastav parlamenta u potpunosti odra\u017eava sve dru\u0161tvene raznolikosti, koja garantuje politi\u010dku jednakost.<\/p>\n<p>Sve dok prava romske i egip\u0107anske zajednice, ostaju samo teorija na politi\u010dkoj agendi dr\u017eavnih i lokalnih institucija, ne mo\u017eemo govoriti o gra\u0111anskom konceptu i jednakih prava za sve. Integracija romske i egip\u0107anske zajednice mora biti realna sa konkretnim sistemskim rje\u0161enjima. Sve dok su pripadnici romske i egip\u0107anske zajednice, politi\u010dki neravnopravni i ne odlu\u010duju o pitanjima od klju\u010dnog zna\u010daja za svoj narod, po inerciji desi\u0107e se to, da \u0107e se vremenom suo\u010davati sa razli\u010ditim oblicima diskriminacije i asmilacije i ne\u0107e imati prilike da se izbore za bolji polo\u017eaj u dru\u0161tvu. To je neminovnosti.<\/p>\n<p>Svjesni smo \u010dinjenice da je proces demokratizacije dru\u0161tva, jako dug i slo\u017een proces, Crna Gora upravo prolazi kroz taj vid tranzicije. Ho\u0107u da vjerujem da \u0107e u narednom periodu, Crna Gora biti primjer gra\u0111anskog dru\u0161tva, koja \u0107e uspjeti na pravi na\u010din da artikuli\u0161e potrebe njenih gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Period koji je pred nama za Rome i Egip\u0107ane, bi\u0107e pravi izazov da svi zajedno poka\u017eemo, upornost, odlu\u010dnosti i zrelost i odgovornost prema svom narodu. Moramo biti uporni i dokazati svima da su Romi i Egip\u0107ani, sposobni da stvore bolje okru\u017eenje za sebe, ali i za druge. I na samom kraju, \u017eelim da istaknem slede\u0107e: Razlika \u0107e u svakom dru\u0161tvu uvijek biti. Bi\u0107e \u010dak i onih nepremostivih, ali ho\u0107u da vjerujem, da \u0107emo svi zajedno kao dru\u0161tvo uspjeti da izgradimo dru\u0161tvo socijalne pravde i jednakosti. Me\u0111utim to mora biti realnost i za pripadnike romske i egip\u0107anske zajednice u Crnoj Gori.<\/p>\n<p>*Autor je potpredsjednik Nacionalnog savjeta Roma i Egip\u0107ana<\/p>\n<p>Naslov je dao PCNEN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ne postoji sistemsko rje\u0161enje za politi\u010dku participaciju Roma i Egip\u0107ana u crnogorskom parlamentu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-110956","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=110956"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110956\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=110956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=110956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=110956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}