{"id":110933,"date":"2013-04-11T10:29:34","date_gmt":"2013-04-11T08:29:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=110933"},"modified":"2013-04-11T10:29:34","modified_gmt":"2013-04-11T08:29:34","slug":"cirilica-ili-%d0%b4%d0%be%d0%b1%d1%80%d0%be-%d1%98%d1%83%d1%82%d1%80%d0%be","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/04\/11\/cirilica-ili-%d0%b4%d0%be%d0%b1%d1%80%d0%be-%d1%98%d1%83%d1%82%d1%80%d0%be\/","title":{"rendered":"\u0106irilica ili \u0434\u043e\u0431\u0440\u043e \u0458\u0443\u0442\u0440\u043e"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Daniel N.<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to sam ve\u0107 jednom napisao — dovoljno bi bilo da napi\u0161em jedno ime i prezime (Benedict Anderson) — ali ipak ne\u0107e svi ljudi shvatiti, a osim toga, postoji minimalna duljina bloga na Pollitici, a dvije rije\u010di su ipak premalo.<\/p>\n

Dakle, gorespomenuti Anderson se pozabavio fenomenom koji se zove nacionalizam. Naoko svi znaju \u0161to je nacionalizam, ali je taj fenomen ipak prili\u010dno neobi\u010dan, ako malo promislite.<\/p>\n

Zbog tradicije SFRJ i tada\u0161njeg izjedna\u010davanja nacionalizma s ekstremizmom i \u0161ovinizmom ta rije\u010d nekako jo\u0161 uvijek ima negativni predznak. To zapravo uop\u0107e ne stoji. Nacionalizam je jednostavno osje\u0107aj pripadanja nekom narodu, i politi\u010dki pokret, odnosno ideologija koji se gradi na tome.<\/p>\n

Danas je nacionalizam — odnosno, osje\u0107aj pripadanja nekom narodu — skoro samorazumljiv. Ali prije nekih 800 godina nije bilo tako, zapravo ako bi se nekog pitalo “\u0161to je” vjerojatno bi odgovor bio kr\u0161\u0107anin, katolik…<\/p>\n

Kako se to kasnije promijenilo je duga pri\u010da, i povezana je s nastankom modernog dru\u0161tva, dr\u017eave, demokracije (kakve-takve) i medija.<\/p>\n

(dodatak) Prvenstveno vjerski identitet je jo\u0161 uvijek jak u Hrvatskoj i u okolnim zemljama, i donedavno nije bila rijetkost da su ljudi o sebi misle kao o “pravoslavcima”, “katolicima”, a pogotovo kao o “muslimanima”; kasnije je vjerski osje\u0107aj muslimana preto\u010den u nacionalni, ali i dalje je njegova osnova vjerska, kao \u0161to i osje\u0107aj srpstva nije jako daleko od pripadanja pravoslavlju. Jo\u0161 krajem 20. stolje\u0107a je bilo ljudi koji su bili prvo muslimani, odnosno pravoslavci.<\/p>\n

Sad dolazimo na dio koji nas zanima. Jo\u0161 negdje od sredine 1960-ih u Hrvatskoj je ja\u010dao nacionalizam. Postavljala su se pitanja “gdje ide na\u0161 novac”, “za\u0161to ne mo\u017eemo pjevati na\u0161e pjesme”, “za\u0161to nam se name\u0107e zajedni\u010dki\/srpski jezik” itd. To su sve legitimna pitanja, ali uop\u0107e razmi\u0161ljanje na taj na\u010din (mi = Hrvati, drugi = Srbi, Slovenci…) je za\u0161titni znak nacionalizma. OK je da moj novac ide drugom Hrvatu jer sam i ja Hrvat, ali nije OK da ide negdje gdje Hrvata nema. Dakle, Hrvatu je bio mnogo bli\u017ei drugi Hrvat nego Srbin. To dakako nije samo hrvatska specijalnost, kona\u010dno, nakon 1990. su se sve vi\u0161enacionalne dr\u017eave na istoku Europe raspale.<\/p>\n

Svaki nacionalizam ima svoje, \u010desto posve apstraktne i proizvoljne simbole, ali nije bitno \u0161to jest, nego \u0161to ljudi misle da je, budu\u0107i da je cijeli nacionalizam zasnovan na osje\u0107ajima.<\/p>\n

Dakle, jedna kombinacija “panslavenskih” boja je postala hrvatska, jedna srpska. Pismo koje su koristili Rimljani (Latini = latinica) plus par specijalnih simbola za slavenske glasove (koje su izmislili \u010cesi, a Hrvati preuzeli od njih) — postaje simbol Hrvata, a gr\u010dko pismo plus par simbola za specijalne slavenske glasove (koji su zapravo preuzeti iz glagoljice ili izmi\u0161ljeni) — postaje simbol Srba, kao \u0107irilica.<\/p>\n

Pritom je posve nebitno \u0161to su neki od najzna\u010dajnijih spomenika Hrvata pisani \u0107irilicom — ukucajte u Google “povaljska listina” — bitno je \u0161to ljudi danas misle i osje\u0107aju, jer se radi o simbolima i “svetinjama”.<\/p>\n

Uzalud se mo\u017ee dokazivati da je \u0107irilica i hrvatska (i ruska itd.) kao i da je prije rata sve u Slavoniji bilo na latinici — to je nebitno. Srbi (tj. politi\u010dari predstavnici Srba) \u017eele \u0107irilicu upravo zato \u0161to je danas \u0107irilica simbol srpstva, a razni “sto\u017eeri” je upravo zato ne \u017eele, jer ne \u017eele “srbovanje” u Hrvatskoj.<\/p>\n

Mo\u017ee se dokazivati i da su hrvatski i srpski jedan jezik, odnosno dvije varijante istog jezika — to je sve zapravo nebitno, u svim ovim pitanjima su bitni osje\u0107aji. Dobro jutro. Cijeli nacionalizam je stvar osje\u0107aja.<\/p>\n

Nemojmo se zavaravati, ova dr\u017eava nije postala neovisna zbog toga \u0161to su gra\u0111ani odlu\u010dili bla, bla, bla… Hrvatska je postala neovisna na hrvatskom nacionalizmu. Ve\u0107 je odavno neovisna dr\u017eava bila san hrvatskih nacionalista od Gri\u010da do Sidneya. Dakako da to nije bila racionalna odluka, dakako da nitko nije ra\u010dunao isplati li se to: sad neki otkrivaju da je zapravo Jugoslavija bila dobra za hrvatsku proizvodnju, jer smo imali ve\u0107e tr\u017ei\u0161te itd. Naravno da je Hrvatska itekako profitirala od Jugoslavije. Cijelo vrijeme postojanja Jugoslavije je Hrvatska zapravo postajala razvijenija u odnosu na ostatak. Hrvatska lova je i\u0161la na jug, a onda su za tu lovu kupovani hrvatski proizvodi, i tako se krug zatvarao. Dobro jutro. Slovenija je u tome bila jo\u0161 uspje\u0161nija.<\/p>\n

I dan danas je te\u0161ko prodati hrvatske proizvode van zemalja biv\u0161e Juge.<\/p>\n

U EU \u0107e stvari biti suprotne: bogate zemlje \u0107e davati pomo\u0107 iz fondova itd Hrvatskoj, za koju \u0107e Hrvatska kupovati njihove proizvode, strojeve, opremu, usluge eksperata, savjetnika i krug \u0107e se zatvoriti. Mogu Nijemci kukati koliko \u017eele da njihova lova odlazi na jug, ali posve je jasno da od EU najvi\u0161e koristi imaju upravo Nijemci. Uz svu pomo\u0107, Jug ostaje siroma\u0161an, i tamo gdje se rasipalo i kralo (Gr\u010dka) i tamo gdje nije (Portugal).<\/p>\n

Koji je izlaz iz ove situacije sa \u0107irilicom? Nema izlaza osim pomirenja Hrvata i Srba, bar u Hrvatskoj… No toga jo\u0161 neko vrijeme ne\u0107e biti, jer se nacionalizam hrani nacionalizmom, a osim toga na nacionalnim (a uskoro \u0107emo vidjeti, i na vjerskim!) osje\u0107ajima se lako dobivaju izbori. Dakle, ostaje privremeno rje\u0161enje sa specijalcima koji \u0107e \u010duvati par znakova “gdje se vidi”.<\/p>\n

Uostalom, glasate li za nekog jer ste analizom njihovog programa zaklju\u010dili da ide vama u korist, ili tu ima i osje\u0107aja, da je netko na “va\u0161oj” strani?<\/p>\n

Na\u017ealost, hrvatski nacionalizam je prili\u010dno nekreativan, i to je na\u0161 problem (na\u0161 = Hrvata). Dr\u017eava je svetinja, ali ne i odluke koje donosi ta dr\u017eava. Vojska je svetinja, ali ne i pla\u0107anje poreza od kojeg se taj vojska hrani, oprema i naoru\u017eava. Drugi Hrvat je brat ali mu se ipak mo\u017ee ne platiti isporu\u010dena roba itd.<\/p>\n

Hrvatski nacionalizam zapravo nema zanosa: imao ga je tek Gotovac i sli\u010dni idealisti, kao Maruna i jo\u0161 nekolicina.<\/p>\n

Da hrvatski nacionalizam ima zanosa, nakon 1995. bi mladi Hrvati sa svih strana planeta lopatama obnavljali sela, gradili ceste i pruge. Umjesto toga, do danas se povla\u010de pri\u010de o namje\u0161tanju poslova, lo\u0161e izvedenoj obnovi, gradnji mostova graba-polje, vi\u0161estrukim farbanjima tunela.<\/p>\n

Pa kakav si to nacionalist ako krade\u0161 od dr\u017eave koju si navodno sanjao 1000 godina ili koliko?<\/p>\n

Na\u0161 problem (tj. va\u0161 — ja uop\u0107e nemam neke hrvatske nacionalne osje\u0107aje, za mene je to tek okolnost, kao to \u0161to sam mu\u0161ko i imam plave o\u010di, pa \u0161to onda) zapravo je premalo nacionalizma, pogotovo premalo idealisti\u010dkog, zanesenog nacionalizma.<\/p>\n

Evo jedan primjer sasvim druga\u010dijeg nacionalizma, u jednom iznimno nacionalno svjesnom dru\u0161tvu — Ju\u017enoj Koreji. Kad je dr\u017eava svojevremeno pala u probleme i morala uzeti kredit od MMF-a, ljudi su bilo toliko ljuti i pogo\u0111eni da su plakali. Pred dr\u017eavnim uredima su ljudi predavali dr\u017eavi vlastito zlato da pomognu dr\u017eavi i isprave sramotu i poni\u017eenje. Prodavali su i vlastitu odje\u0107u. Uz \u010deli\u010dnu disciplinu i solidarnost cijelog naroda, kredit je vra\u0107en nekoliko godina prije roka.<\/p>\n

Dakle, nacionalizam mo\u017ee biti i pozitivna stvar. Mo\u017ee stvoriti i dru\u0161tvo u kojoj ljudi \u017eele pomo\u0107i dr\u017eavi i drugima, ali ne mora.<\/p>\n

Ovdje je detaljnija pri\u010da o Koreji. Ali, napisana je na srpskom (dodu\u0161e, na latinici)! Sre\u0107om, dobro razumijete srpski, kao \u0161to Srbi, \u010dini se, dobro znaju latinicu:<\/p>\n

http:\/\/pescanik.net\/2013\/01\/drhtali-smo-od-besa-i-straha\/<\/p>\n

Dakle, ne mo\u017ee se napraviti “elektri\u010dna centrala na nacionalizam”. Ali neki uspjevaju nacionalizam preusmjeriti u mahanje lopatama i po\u0161tivanje zakona. To je ono \u0161to Tu\u0111manu — i dakako, cijelom HDZ-u — zamjeram najvi\u0161e. Dakako da je bio nacionalist, dakako da je HDZ stranka \u010diji je program prakti\u010dno isklju\u010divo nacionalizam.<\/p>\n

No pitanje je \u0161to napravite od nacionalizma. Za sad smo jo\u0161 uvijek na zastavama i “svetinjama”…<\/p>\n

(dodatak) Nemojte misliti da smo neki izuzetak, kad se govori o problemima s dvojezi\u010dnim natpisima. Ovo su dvojezi\u010dni natpisi na Korzici, svi nazivi na francuskom su pre\u0161arani, ostavljeni su samo oni na korzikanskom.<\/p>\n

Dakako, razlika standardnog francuskog i korzikanskog je mnogo ve\u0107a nego hrvatskog i srpskog….<\/p>\n

(dodatak) Ima i u Srbiji mje\u0161avine latinice i \u0107irilice, dakako…<\/p>\n

Sve je to zapravo smije\u0161no kad ne bi bilo smrtno ozbiljno.<\/p>\n

Pollitika.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uzalud se mo\u017ee dokazivati da je \u0107irilica i hrvatska (i ruska itd.) kao i da je prije rata sve u Slavoniji bilo na latinici — to je nebitno. Srbi (tj. politi\u010dari predstavnici Srba) \u017eele \u0107irilicu upravo zato \u0161to je danas \u0107irilica simbol srpstva, a razni “sto\u017eeri” je upravo zato ne \u017eele, jer ne \u017eele “srbovanje” u Hrvatskoj.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-110933","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110933","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=110933"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110933\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=110933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=110933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=110933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}