{"id":110440,"date":"2013-04-07T11:33:12","date_gmt":"2013-04-07T09:33:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=110440"},"modified":"2013-04-07T11:33:42","modified_gmt":"2013-04-07T09:33:42","slug":"kojim-zemljama-prijeti-siromastvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/04\/07\/kojim-zemljama-prijeti-siromastvo\/","title":{"rendered":"Kojim evropskim zemljama prijeti siroma\u0161tvo?"},"content":{"rendered":"<p>Da bismo se borili protiv siroma\u0161tva u Evropi, moramo prvo da ga upoznamo, a za to je potrebno vi\u0161e od golih brojki, pi\u0161e Doj\u010de vele.<\/p>\n<p>Siroma\u0161tvo najvi\u0161e prijeti Bugarskoj, Rumuniji, \u0160paniji i Gr\u010dkoj, ako je vjerovati statistici.<\/p>\n<p>U tim dr\u017eavama je i velika razlika izme\u0111u ljudi sa visokim i niskim dohotkom. Prve tri zemlje po nejednakosti su \u0160panija, Letonija i Bugarska. Ukupno gledano, siroma\u0161tvo u EU ugro\u017eava 16,9 odsto stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>A ljudi sa najve\u0107im prihodima \u2013 gornjih 20 odsto, imaju u prosjeku pet puta ve\u0107u platu od onih u donjih 20 odsto.<\/p>\n<p>Njema\u010dka je po ovom kriterijumu blizu prosjeka.<\/p>\n<p>Istovremeno, jedna zemlja ima odli\u010dne pokazatelje. \u010ce\u0161ka Republika je na prvom mjestu u obje kategorije. Razlika izme\u0111u visokih i niskih prihoda je za polovinu manja od \u0160panije, koja se po tom kriterijumu nalazi na dnu. Pored toga, u \u010ce\u0161koj je najmanje ljudi ugro\u017eeno od siroma\u0161tva, prenosi <a href=\"http:\/\/www.capital.ba\/kojim-zemljama-prijeti-siromastvo\/\">portal Capital.ba.<\/a><\/p>\n<p>Osoba koja raspola\u017ee sa manje od 60 odsto prosje\u010dnog prihoda, smatra se ugro\u017eenom. U \u010ce\u0161koj to izgleda ovako: manje od 4.500 evra godi\u0161nje zna\u010di rizik od siroma\u0161tva. U Luksemburgu je ugro\u017een onaj ko godi\u0161nje potro\u0161i manje od 19.500 evra. Stru\u010dnjaci ka\u017eu da za pravu sliku o uslovima \u017eivota nedostaje jo\u0161 puno stvari.<\/p>\n<p>Institut njema\u010dke privrede uzima u obzir i druge statistike. Na primjer, \u0161ta ka\u017eu ljudi? Da li se smatraju siroma\u0161nim? Gotovo tre\u0107ina Grka na ovo pitanje odgovara potvrdno. Pored toga, ljudima se postavljaju i konkretna pitanja: imaju li za kiriju, grijanje, kola, odmor? Kako sastavljaju kraj sa krajem?<\/p>\n<p>Istovremeno, istra\u017eiva\u010d siroma\u0161tva Kristof Butervege sumnja i u brojke koje prezentuje Institut njema\u010dke privrede. Na primjer, ka\u017ee ovaj stru\u010dnjak, zakonski minimalac je \u201ccrni \u0111avo\u201d za Institut njema\u010dke privrede, iako on postoji u 20 zemalja EU.<\/p>\n<p>U na\u010delu, najva\u017enije je pravilno tuma\u010denje statisti\u010dkih podataka, ka\u017ee Butervege.<\/p>\n<p>Na primjer, posljednjih decenija bogati su dobili mnoge poreske olak\u0161ice u Njema\u010dkoj. Statistike njema\u010dkog Zavoda pokazuju da siroma\u0161tvo u Njema\u010dkoj raste, ka\u017ee Butervege:<\/p>\n<p>\u201eNe mo\u017eemo da se zaista borimo protiv siroma\u0161tva, a da ne dovedemo u pitanje povlastice bogatih\u201c. Ali, za to nema politi\u010dke volje, prenose agencije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da bismo se borili protiv siroma\u0161tva u Evropi, moramo prvo da ga upoznamo, a za to je potrebno vi\u0161e od golih brojki, pi\u0161e Doj\u010de vele. Siroma\u0161tvo najvi\u0161e prijeti Bugarskoj, Rumuniji, \u0160paniji i Gr\u010dkoj, ako je vjerovati statistici. U tim dr\u017eavama je i velika razlika izme\u0111u ljudi sa visokim i niskim dohotkom. Prve tri zemlje po [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-110440","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110440","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=110440"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110440\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=110440"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=110440"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=110440"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}