{"id":110299,"date":"2013-04-05T11:50:46","date_gmt":"2013-04-05T09:50:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=110299"},"modified":"2013-04-05T22:48:35","modified_gmt":"2013-04-05T20:48:35","slug":"poslednji-dan-borbe-za-fotelju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/04\/05\/poslednji-dan-borbe-za-fotelju\/","title":{"rendered":"Poslednji dan borbe za fotelju"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Duga i \u017eu\u010dna predizborna kampanja za predsjedni\u010dke izbore u Crnoj Gori, koji \u0107e biti odr\u017eani u nedjelju, 7. aprila, u\u0161la je u poslednji dan.<\/p>\n

Dva kandidata, Filip Vujanovi\u0107 i Miodrag Leki\u0107 ve\u010deras \u0107e se suo\u010diti u duelu pred kamerama Televizije Crne Gore, a ve\u0107 su odr\u017eali zavr\u0161ne predizborne konvencije, Vujanovi\u0107 u Podgorici, a Leki\u0107 u Baru.<\/p>\n

Predsjedni\u010dki kandidati \u0107e imati na raspolaganju dva sata da me\u0111usobno polemi\u0161u i bira\u010dima upute poslednje predizborne poruke.<\/p>\n

Njihov tv duel je isplaniran do detalja. Obojici kandidata bi\u0107e postavljena ista pitanja, ukupno osam<\/p>\n

1. Vizija i budu\u0107nost Crne Gore<\/p>\n

2. Identitetska pitanja<\/p>\n

3. Ekonomija investicije i rje\u0161avanje problema nezaposlenosti<\/p>\n

4. Razvoj institucija, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije<\/p>\n

5. Socijalna politika, obrazovanje i mladi<\/p>\n

6. Spoljna politika i odnosi u regionu<\/p>\n

7. Evropske integracije EU<\/p>\n

8. Odbrana i bezbjednost NATO<\/p>\n

Iza Vujanovi\u0107a stala je njegova stranka, Demokratska partija socijalista kao i njeni koalicioni partneri, Bo\u0161nja\u010dka stranka, Hrvatska gra\u0111anska inicijativa i stranka koja u parlamentu predstavlja etni\u010dke Albance.<\/p>\n

Leki\u0107a, formalno nezavisnog kandidata, pored opozicionog Demokratskog fronta koji mu je svoju institucionalnu strukturu stavio na puno raspolaganje, podr\u017eali su Socijalisti\u010dka narodna partija i stranka Pozitivna Crna Gora, podsje\u0107a Beta.<\/p>\n

Socijaldemokratska partija (SDP), koalicioni partner DPS, pozvala je svoje \u010dlanstvo da ne izlazi na predsjedni\u010dke izbore, a ako iza\u0111u da glasa\u010dki listi\u0107 u\u010dine neva\u017ee\u0107im.<\/p>\n

Ocjenom da pobjeda Miodraga Leki\u0107a ne bi destabilizovala vladaju\u0107u koaliciju, ni Crnu Goru, koju je u \u010detvrtak izrekao lider SDP Ranko Krivokapi\u0107, ta stranka se fakti\u010dki stavila na stranu Leki\u0107a.<\/p>\n

I crnogorski mediji su se otvoreno svrstali u predsjedni\u010dkoj kampanji. Sva tri podgori\u010dka lista, Pobjeda, Dan i Vijesti, u dana\u0161njim brojevima, kao ekskluzivno, objavljuju informacije koje bi trebalo da pomognu kandidatu kome su naklonjeni.<\/p>\n

List Pobjeda donosi stenogram jedne rasprave Srpske narodne stranke iz septembra 2003. godine u kojoj njen tada\u0161nji predsjednik, a sada lider Nove srpske demokratije Andrija Mandi\u0107 ka\u017ee da je Miodrag Leki\u0107 “nepouzdana osoba i neko ko nije na\u0161”.<\/p>\n

Na naslovnoj strani Dana su novi transkripti sa sastanaka DPS na kojima se razgovaralo o navodnom favorizovanju \u010dlanova te stranke uo\u010di parlamentarnih izbora, u oktobru 2012. godine. List na dvije strane objavljuje “predizborna pisma” \u010ditalaca, a u svakom se gra\u0111ani pozivaju da glasaju za Leki\u0107a.<\/p>\n

List Vijesti je, na prvoj strani, objavio da je Miodrag Leki\u0107, kao ministar inostranih poslova u Vladi Mila \u0110ukanovi\u0107a, 1994. upozoravao tada\u0161njeg premijera na posledice izru\u010divanja Muslimana i Bo\u0161njaka iz Crne Gore onda\u0161njoj vlasti bosanskih Srba koju je predvodio Radovan Karad\u017ei\u0107.<\/p>\n

Sva tri lista, posebno Dan i Vijesti, i na drugi na\u010din, izborom i opremom tekstova, ali i obimom marketin\u0161kog prostora jasno su pokazali orijentaciju uo\u010di predsjedni\u010dkih izbora.<\/p>\n

Predizborna atmosfera u Crnoj Gori, \u010dini se, odavno nije bila u znaku napetosti i i\u0161\u010dekivanja kao ovom prilikom, bez obzira na \u010dinjenicu da je funkcija \u0161efa dr\u017eave vi\u0161e reprezentativna, prenosi Beta.<\/p>\n

Raspolo\u017eenje je, izgleda, sada takvo kao da izbora Vuajnovi\u0107a ili Leki\u0107a sve zavisi – i vlast i privreda i ekonomska kriza, gotovo \u017eivot svih gra\u0111ana.<\/p>\n

Ko su Filip Vujanovi\u0107 i Miodrag Leki\u0107?<\/strong><\/p>\n

Vujanovi\u0107 je sedam godina mla\u0111i od Leki\u0107a. Ro\u0111en je 1. septrembra 1954. godine, dok je Leki\u0107 ro\u0111en 21.nNovembra 1947. godine. Vujanovi\u0107 u Beogradu, a Leki\u0107 u Baru.<\/p>\n

Obojica su fakultete zavr\u0161ili u Beogradu, Vujanovi\u0107 Pravni, a Leki\u0107 Fakultet politi\u010dkih nauka.<\/p>\n

Vujanovi\u0107 je odrastao u Nik\u0161i\u0107u, a Leki\u0107 u svom rodnom gradu.<\/p>\n

Dosada\u0161nji predsjednik i kandidat za tre\u0107i predsjedni\u010dki mandat je sin oca advokata i majke ljekara, prve \u017eene hirurga u Crnoj Gori, a Leki\u0107 je ro\u0111en u porodici prosvetnih radnika.<\/p>\n

Vujanovi\u0107 je o\u017eenjen Svetlanom, ro\u0111enom Bo\u017eovi\u0107, koja je trenutno predsjednica Apelacionog suda Crne Gore. Ima troje djece \u2013Tatjanu, Ninu i Danila.<\/p>\n

Leki\u0107eva supruga je Lidija, ro\u0111ena Vu\u010dini\u0107, a djeca Livija i Tijana.<\/p>\n

Profesionalna karijera Vujanovi\u0107a zapo\u010dela je i dugo trajala u pravosudnim organima, a u politiku je u\u0161ao posle takozvane antibirokratske revolucije u Crnoj Gori, nakon smjene komunisti\u010dke vlasti. Od 1989. godine je bio ministar pravde, ministar unutra\u0161njih poslova, predsjednik Vlade Crne Gore, predsjednik parlamenta, a od 2003. godine \u0161ef dr\u017eave, do nezavisne Crne Gore predsjednik republike, a nakon referenduma predsjednik Crne Gore.<\/p>\n

Vujanovi\u0107u se zamera zbog upornog insistiranja da se skrati tekst dr\u017eavne himne Crne Gore, kao i zbog toga \u0161to otvoreno ne podr\u017eava Crnogorsku pravoslavnu crkvu.<\/p>\n

Leki\u0107 je sa du\u017eim politi\u010dkim sta\u017eom. On je \u010dlan Vlade, odnosno, Izvr\u0161nog vije\u0107a, postao 1986. godine. Obavljao je funkciju republi\u010dkog sektretara za obrazovanje. Bila je to , prakti\u010dno, poslednja komunisti\u010dka vlada u Crnoj Gori. Njegova karijera, me\u0111utim, nije prekinuta nakon takozvane antibirokratske revolucije. Posle toga, Leki\u0107 je bio ministar inostranih poslova u Vladi Mila \u0110ukanovi\u0107a.<\/p>\n

Kasnije, Leki\u0107 je imenovan za ambasadora Savezne Republike Jugoslavije u Italiji i Malti, a na toj funkciji je ostao i u vrijeme Dr\u017eavne zajednice Srbija i Crna Gora. Diplomatsku karijeru , tako\u0111e, po\u010deo je u vrijeme SFR Jugoslavije, kada je bio amba\u0161ador u Mozambiku, Lesotu i Svazilendu.<\/p>\n

Prije politi\u010dke i diplomatske karijere, Leki\u0107 je bio profesor u barskoj Gimnaziji, kao i direktor lokalnih institucija u oblasti informisanja i kulture.<\/p>\n

Po preporuci onda\u0161njeg Saveza komunista, u nekoliko navrata je bio mentor u Politi\u010dkoj \u0161koli Saveza komunista Jugoslavije “Josip Broz Tito” u Kumrovcu.<\/p>\n

Jedno vrijeme je \u017eivio u Parizu. Na diplomatskoj du\u017enosti Leki\u0107a je u Italiji zateklo i bombardovanje SR Jugoslavije od strane NATO, kada je on, u javnim nastupima u Rimu, ispoljavao negativan stav prema tom \u010dinu i pokazivao razumijevanje za politiku onda\u0161njeg predsjednika SRJ Slobodana Milo\u0161evi\u0107a na Kosovu.<\/p>\n

Time se Leki\u0107 zamjerio zvani\u010dnoj Podgorici koja nije odobravala Milo\u0161evi\u0107evu politiku uo\u010di bombardovanja, koja je, po ocjeni tada\u0161nje crnogorske vlasti, i dovela do intervencije NATO.<\/p>\n

Nakon promjene vlasti u Beogradu, 2000.godine, Leki\u0107 je u Rimu nastavio da radi kao ambasador, ali je i postao profesor na katedri za me\u0111unarodne odnose Univerziteta ” Sapienca”.<\/p>\n

Uo\u010di referenduma o nezavisnosti Crne Gore, 2004. godine, Leki\u0107 je najavaio mogu\u0107nost povratka na politi\u010dku scenu u Crnoj Gori, a pominjan je u nekoliko prilika kao opozicioni aktivista i koordinatror.<\/p>\n

Leki\u0107 nije imao razumijevanje za referendum i odbaciovao je optu\u017ebe tada\u0161njeg rukovodstva Crne Gore da onda\u0161nji predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Ko\u0161tunica \u017eeli da dominira Crnom Gorom.<\/p>\n

Prema predreferendumskoj ocjeni Leki\u0107a, Crna Gora se tada “verbalno zalagala” za ulazak u Evropsku uniju, a to je bilo, navodno, u koliziji sa njenim opredjeljenjem da odr\u017ei referendum o obnovi dr\u017eavne nezavisnosti.<\/p>\n

Leki\u0107 je tada iznio ojcenu da \u0107e referendum dovesti do “ozbiljne nestabilnosti” Crne Gore.<\/p>\n

Miodrag Leki\u0107 je napisao vi\u0161e knjiga, uglavnom, o temama iz istorije. U jednom intervjuu ranije je rekao da ne \u010dita beletristiku. Tako\u0111e, rekao je da voli stare ameri\u010dke i italijanske filmove, kao i italijansku muziku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Duga i \u017eu\u010dna predizborna kampanja za predsjedni\u010dke izbore u Crnoj Gori, koji \u0107e biti odr\u017eani u nedjelju, 7. aprila, u\u0161la je u poslednji dan. Dva kandidata, Filip Vujanovi\u0107 i Miodrag Leki\u0107 ve\u010deras \u0107e se suo\u010diti u duelu pred kamerama Televizije Crne Gore, a ve\u0107 su odr\u017eali zavr\u0161ne predizborne konvencije, Vujanovi\u0107 u Podgorici, a Leki\u0107 u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-110299","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=110299"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110299\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=110299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=110299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=110299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}