{"id":110236,"date":"2013-04-04T21:29:50","date_gmt":"2013-04-04T19:29:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=110236"},"modified":"2013-04-04T21:29:50","modified_gmt":"2013-04-04T19:29:50","slug":"drzave-koje-imaju-nuklearno-naoruzanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/04\/04\/drzave-koje-imaju-nuklearno-naoruzanje\/","title":{"rendered":"Dr\u017eave koje imaju nuklearno naoru\u017eanje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>CNN<\/a> je uz interaktivnu kartu objavio popis dr\u017eava koje imaju najvi\u0161e nuklearnih bojevih glava, a na \u010delu tog ‘pokreta’ nalazi se Rusija za koju se procjenjuje da ima 8420 nuklearnih bojevih glava, a izvela je ukupno 715 testova.<\/p>\n

SAD<\/p>\n

Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave u svijetu prednja\u010de po broju izvedenih nuklearnih proba od 1945. do 1992. godine. Izveli su ih \u010dak 1054, \u0161to je vi\u0161e nego sve ostale zemlje svijeta zajedno. Tako\u0111e, SAD je zasad jedina zemlja koja je tokom ratovanja koristila nuklearno naoru\u017eanje. Otkako se zavr\u0161io Hladni rat, Rusija i SAD smanjili su svoje nuklearne kapacitete, ali su njihovi arsenali i dalje daleko najve\u0107i na svijetu.<\/p>\n

Procjenjuje se da je SAD krajem 2012. godine imala najmanje 2150 bojevih glava nuklearnog oru\u017eja koje je spremno za upotrebu. Uz to, smatra se da se jo\u0161 najmanje 2500 bojevih glava nalazi u rezervi, a njih 3000 je neu\u010dinkovito. Dakle, SAD je u posjedu ukupno 7650 bojevih glava. Od 2150 funkcionalnih, pretpostavlja se da ih je 500 namijenjeno za projektile na zemlji, 1150 za nuklearne podmornice, a preostalih 300 za razmje\u0161tanje po zrakoplovima.<\/p>\n

Rusija<\/p>\n

Na drugom mjestu prema nuklearnom kapacitetu u svijetu se nalazi Rusija. Kao \u0161to je ve\u0107 napomenuto, iako su Rusija i SAD nakon Hladnog rata odlu\u010dile smanjiti svoje nuklearno naoru\u017eanje, ruski arsenal i dalje ostaje vrlo impresivan i najve\u0107i na svijetu. Ipak, valja napomenuti da vi\u0161e od polovine njihovih bojevih glava nije funkcionalno.<\/p>\n

Rusija je od 1929. do 1990. godine izvela ukupno 715 nuklearnih proba. Prva atomska bomba koju su proizveli (1949. godine) bila je zapravo kopija ameri\u010dke bombe aktivirane nad Nagasakijem. Ba\u0161 kao i SAD, i Rusija ima mogu\u0107nost lansiranja svog nuklearnog oru\u017eja na kopnu, u vazduhu i u moru.<\/p>\n

Krajem 2012. godine Rusija je bila u posjedu 1720 funkcionalnih nuklearnih bojevih glava, onih koje bi mogla iskoristiti odmah, ako do\u0111e do sukoba. U rezervi se u Rusiji nalazi 2700 bojevih glava, dok ih je 4000 neu\u010dinkovito.<\/p>\n

Francuska<\/p>\n

Francuska posjeduje tre\u0107i po veli\u010dini nuklearni arsenal na svijetu, a izme\u0111u 1960. i 1996. godine izveli su ukupno 210 nuklearnih proba. Francuska je nakon Drugog svjetskog rata drasti\u010dno smanjila svoje nuklearno naoru\u017eanje te se sada pretpostavlja da je u posjedu oko 300 bojevih glava.<\/p>\n

Od tih 300, njih 290 je funkcionalno. Francuska nema potencijal za lansiranje nuklearnog oru\u017eja s kopna, ali je zato u posjedu nekoliko podmornica i aviona koji mogu prevoziti nuklearno oru\u017eje.<\/p>\n

Velika Britanija<\/p>\n

\u010cetvrta po redu zemlja na svijetu prema nuklearnom kapacitetu je Velika Britanija. Ipak, njeno nuklearno naoru\u017eanje ne mo\u017ee se niti pribli\u017eno mjeriti s onim SAD i Rusije. Od 1952. do 1991. godine Velika Britanija je izvela ukupno 45 nuklearnih proba.<\/p>\n

Pretpostavlja se da se u Velikoj Britaniji nalazi 225 bojevih glava, od kojih ih je svega 160 funkcionalno. Tako\u0111e valja napomenuti da je barem 50 posto njih nastalo u saradnji s SAD-om, koja je pokrenuta jo\u0161 1954. godine.<\/p>\n

Velika Britanija je u posjedu \u010detiriju podmornica koje mogu prevoziti nuklearno oru\u017eje te ne mo\u017ee lansirati projektile s kopna ili putem aviona.<\/p>\n

Kina<\/p>\n

Kina je nuklearno oru\u017eje po\u010dela proizvoditi jo\u0161 tijekom 1950-ih godina, kada je SAD premjestio dio svog nuklearnog arsenala na podru\u010dje Pacifika. Nakon prvog uspje\u0161nog testiranja nuklearnog oru\u017eja 1964. godine, Kina je svega 32 mjeseca kasnije provela i prvi termonuklearni test.<\/p>\n

Prema tvrdnji Federacije ameri\u010dkih nau\u010dnika, Kina i dalje nastavlja da oboga\u0107uje svoj arsenal nuklearnog oru\u017eja. Krajem 2012. godine imala je 180 funkcionalnih bojevih glava koje ima potencijal da lansira ili s kopna, ili pomo\u0107u aviona.<\/p>\n

Indija<\/p>\n

Indija je odlu\u010dila izgraditi vlastiti arsenal nuklearnog oru\u017eja nakon \u0161to je Kina zapo\u010dela prve nuklearne testova sredinom 1960-ih godina. Prvi test Indija je sprovela 1974. godine te jo\u0161 tri 1998. godine.<\/p>\n

Indija je u posjedu zrakoplovnih i kopnenih projektila, a planira nabaviti i nekoliko podmornica. Pretpostavlja se da je u posjedu stotinjak bojevih glava, ali niti jedna nije funkcionalna niti spremna za upotrebu u slu\u010daju izbijanja rata.<\/p>\n

Pakistan<\/p>\n

1972. godine, nakon tre\u0107eg rata s Indijom, Pakistan je potajno po\u010deo razvijati svoj nuklearni program. Nakon \u0161to je Indija u svibnju 1998. godine izvela tri nuklearne probe, isto je napravio i Pakistan.<\/p>\n

Ba\u0161 kao i Indija, Pakistan poku\u0161ava zna\u010dajno obogatiti svoj arsenal nuklearnog oru\u017eja. Pretpostavlja se da je u posjedu stotinjak bojevih glava, ali, ba\u0161 kao i u slu\u010daju Indije, niti jedna nije funkcionalna.<\/p>\n

Sjeverna Koreja<\/p>\n

Sjeverna Koreja dosad je izvela ukupno tri podzemne nuklearne testa, ali je i u nekoliko navrata testirala svoje nuklearne projektile. Stru\u010dnjaci tvrde da je Pyongyang dosad “izdvojio” dovoljno plutonija za izradu desetak bojevih glava, ali jo\u0161 uvijek nije prona\u0161ao na\u010din da ideju i realizira.<\/p>\n

Sjevernokorejski nuklearni program po\u010deo je instalacijom sovjetskog reaktora u Yongbyonu. 1994. godine postignut je dogovor sa SAD-om da Pjongjang ne\u0107e razvijati nuklearno oru\u017eje u zamjenu za pomo\u0107 pri izgradnji reaktora u Yongbyonu. Ipak, osam godina kasnije Sjeverna Koreja priznala je da provodi tajne nuklearne testove i razvija nuklearno oru\u017eje.<\/p>\n

Upravo je zbog toga Savjet bezbijednosti UN-a nedavno poo\u0161trilo sankcije Pjongjangu, nakon \u010dega se situacija na Korejskom poluostrvu ozbiljno zakomplikovala.<\/p>\n

Izrael<\/p>\n

Iako Izrael odbija priznati da je u posjedu nuklearnog oru\u017eja, pretpostavlja se da ga ipak posjeduje, ta\u010dnije, oko 80 bojevih glava. Da sumnje SAD-a i me\u0111unarodne zajednice nisu bez razloga govori i podatak da je Izrael tokom posljednjih nekoliko godina nabavio i podmornice te zrakoplove koji mogu nositi nuklearne bojne glave.<\/p>\n

Iran<\/p>\n

Tokom proteklog godina u javnosti se pojavila zabrinutost oko iranskog nuklearnog programa. U novembru 2011. godine Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju je izdala izvje\u0161taj u kojem napominje kako postoji velika vjerojatnost da Iran planira razvijati nuklearno naoru\u017eanje.<\/p>\n

Ali iranske vlasti tvrde da uran dobiven u nuklearnim elektranama koriste samo u civilne svrhe. Iako ne posjeduje niti jednu bojnu glavu, Iran je najve\u0107i vlasnik balisti\u010dkih raketa na Bliskom Istoku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U trenucima kada Sjeverna Koreja zvecka oru\u017ejem i prijeti napadom na SAD i Ju\u017enu Koreju, dobro se podsjetiti na dr\u017eave u svijetu koje posjeduje nuklearno naoru\u017eanje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-110236","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110236","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=110236"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/110236\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=110236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=110236"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=110236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}