{"id":109541,"date":"2013-03-27T09:07:22","date_gmt":"2013-03-27T08:07:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=109541"},"modified":"2013-03-26T19:20:28","modified_gmt":"2013-03-26T18:20:28","slug":"bakterije-cuvari-organizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/03\/27\/bakterije-cuvari-organizma\/","title":{"rendered":"Bakterije – \u010duvari organizma"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Neke bakterije lije\u010de infekcije, \u010duvaju od sr\u010danog udara, pa \u010dak i \u010diste ko\u017eu.<\/p>\n

Kada perete ruke antibakterijskim sapunom i ispirete usta antisepti\u010dnom vodicom, pomislite nekada i koliko korisnih bakterija ubijate na taj na\u010din.<\/p>\n

“Ljudi se najvi\u0161e iznenade kada saznaju da u svojim tijelima imamo 10 puta vi\u0161e bakterijskih \u0107elija nego ljudskih. Zapravo, ako \u0107emo gledati po broju \u0107elija, ljudi su 90 posto bakterije”, izjavio je Philip Calder, ekspert za nutricionisti\u010dku imunologiju na Univerzitetu u Southamptonu (Velika Britanija).<\/p>\n

Uz nas \u017eivi 100 triliona bakterija, a 95 posto njih \u017eivi u na\u0161oj utrobi. Ostale kolonije nalaze se na na\u0161oj ko\u017ei, respiratornom sistemu i genitalijama. Ve\u0107inom su bezopasne i korisne za nas, ali tu su i “lo\u0161e bakterije”, koje mogu biti lo\u0161e za zdravlje. Ipak, nismo bolesni, budu\u0107i da je na\u0161e tijelo zaseban ekosistem u kojem bakterije odr\u017eavaju stalnu ravnote\u017eu. Ukoliko se ravnote\u017ea poremeti, dolazi do bolesti.<\/p>\n

Pogledajte neka od otkri\u0107a o dva kilograma bakterija koje \u017eive u nama.<\/p>\n

Bakterije koje tjeraju tjeskobu<\/strong><\/p>\n

Neke od bakterija u na\u0161em organizmu mogu uticati na raspolo\u017eenje. U jednoj studiji, mi\u0161evi su hranjeni lactobacillusom (bakterijom koja \u017eivi u na\u0161oj utrobi, a obi\u010dno se dodaje probioticimi) i bili su mnogo manje nervozni.<\/p>\n

Razlog za to je taj \u0161to ove bakterije proizvode GABA-u, mo\u017edanu hemikaliju koja ima smiruju\u0107i uticaj.<\/p>\n

Bakterije su dobre za ko\u017eu<\/strong><\/p>\n

Uobi\u010dajena je zabluda da je \u010di\u0161\u0107a ko\u017ea i zdravija. Bakterije koje \u017eive na na\u0161oj ko\u017ei imaju veoma bitnu ulogu.<\/p>\n

“Ukoliko \u010desto perete ruke, one se isu\u0161e. To je zbog toga \u0161to isperete svu masno\u0107u, ali i veliki broj bakterija koje odr\u017eavaju stanje ko\u017ee. Ukoliko pretjerano koristite sapun i deterd\u017eent, neki mikroorganizmi \u0107e nestati, a drugi postati dominanti. To mo\u017ee dovesti do problema poput dermatitisa”, ka\u017ee Mark Fielder, medicinski mikrobiolog na Univerzitetu Kingston.<\/p>\n

Poljupcem razmjenjujemo i bakterij<\/strong>e<\/p>\n

Svaka osoba ima svoju mje\u0161avinu bakterija, ba\u0161 poput otisaka prstiju. Ukoliko \u017eivite s nekom osobom, ona \u0107e vjerovatno imati sli\u010dne vrste bakterija kao i vi, budu\u0107i da se bakterije prenose izme\u0111u ljudi.<\/p>\n

Svaki put kada poljubite nekoga, razmijenite oko milion bakterija, tako mikrobiologija va\u0161e utrobe postaje sli\u010dnija onoj va\u0161ih najdra\u017eih.<\/p>\n

Bakterije vas mogu spasiti od sr\u010danog udara<\/strong><\/p>\n

Ljudi sa aterosklerozom imaju druga\u010dije bakterije od ljudi koji je nemaju. \u0160vedski istra\u017eiva\u010di prona\u0161li su glavne razlike izme\u0111u bakterija u utrobi ljudi koji su imali mo\u017edani ili sr\u010dani udar od zdravih ljudi.<\/p>\n

Smatra se da zdravi ljudi imaju vi\u0161e bakterija koje proizvode karotenoid, antioksidant koji \u0161titi od angina i sr\u010danih i mo\u017edanih udara.<\/p>\n

Transfuzijom bakterija protiv infekcija<\/strong><\/p>\n

Klini\u010dka testiranja pokazala su da je kori\u0161tenje “dobrih” crijevnih bakterija efikasnije u borbi protiv infekcije nego antibiotici. 16 pacijenata sa recidivom C. Diff, bakterijske infekcije crijeva, dobili su “transplantaciju” \u010detiri puta dnevno tokom \u010detiri dana. 81 posto bilo je izlije\u010deno, za razliku od 31 posto pacijenata koji su odabrali antibiotike.<\/p>\n

Lawrence Brandt, profesor medicine na Albert Einstein College of Medicine u New Yorku, smatra da bi se na ovaj na\u010din mogla lije\u010diti i druga stanja, poput pretilosti i Parkinsonove bolesti.<\/p>\n

Neke bakterije vas odr\u017eavaju u liniji<\/strong><\/p>\n

Bakterije prona\u0111ene u utrobi pretilih osoba efikasnije su u izvla\u010denju kalorija iz hrane. Smatra se da su efikasnija za \u010dak 10 do 15 posto.<\/p>\n

Testovi na mi\u0161evima pokazali su kako su se mi\u0161evi kojima su uba\u010dene bakterije iz utrobe pretilih mi\u0161eva udebljali vi\u0161e od onih kojima su uba\u010dene bakterije mr\u0161avih mi\u0161eva.<\/p>\n

Bakterije poma\u017eu djelovanje lijekova<\/strong><\/p>\n

Bakterije u utrobi odre\u0111uju na koji \u0107e na\u010din na\u0161 organizam reagirati na lijek. One probavljaju lijekove i mijenjaju njihovu apsorpciju i toksi\u010dnost, a mogu\u0107i su dobri i lo\u0161i efekti.<\/p>\n

Ovo obja\u0161njava za\u0161to ljudi razli\u010dito reagiraju na lijekove i za\u0161to lijekovi nekada jednostavno prestaju da djeluju na osobe kod kojih su ranije bili efikasni.<\/p>\n

Smanjuju rizik od raka<\/strong><\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di prou\u010davaju bakterije u utrobi, posebno Escherichiu coli (E. coli), kako bi utvrdili njihovu povezanost sa rakom debelog crijeva.<\/p>\n

“Nekada E. Coli mo\u017ee biti sasvim bezopasna u utrobi zdravih ljudi, ali problem nastaje u slu\u010daju upale, \u0161to se de\u0161ava ukoliko su crijeva o\u0161te\u0107ena. To smanjuje broj ‘dobrih’ bakterija, a pove\u0107ava prisustvo E. Coli”, ka\u017ee Barry Campbell, fiziolog Univerziteta u Liverpoolu.<\/p>\n

Klju\u010d imuniteta kod beba<\/strong><\/p>\n

Tokom prva tri mjeseca trudno\u0107e, “dobre” bakterije iz maj\u010dinog organizma prelaze na bebu.<\/p>\n

Tokom poroda, bebe dolaze u susret sa novim bakterijama. Djeca ro\u0111ena prirodnim putem imaju druga\u010dije kolonije bakterija od djece ro\u0111ene pomo\u0107u carskog reza. Ta djeca su i zdravija, budu\u0107i da kolonije bakterija iz utrobe oja\u010davaju imunolo\u0161ki sistem.<\/p>\n

Va\u017eno je i \u0161ta jedemo<\/strong><\/p>\n

Bakterije iz utrobe \u017eive od onoga \u0161to jedemo i ostataka mrtvih \u0107elija te se kolonije razlikuju ovisno o na\u0161oj ishrani.<\/p>\n

Ishranom bogatom masti i ugljikohidratima mo\u017eemo prili\u010dno uticati na na\u0161e zdravlje, budu\u0107i da takva ishrana najvi\u0161e pogoduje bakterijama u organizmu. Da li \u0107e to biti dobro ili lo\u0161e za organizam \u2013 ovisi od kolonija koje se ve\u0107 nalaze u nama.<\/p>\n

Klix.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neke bakterije lije\u010de infekcije, \u010duvaju od sr\u010danog udara, pa \u010dak i \u010diste ko\u017eu. Kada perete ruke antibakterijskim sapunom i ispirete usta antisepti\u010dnom vodicom, pomislite nekada i koliko korisnih bakterija ubijate na taj na\u010din. “Ljudi se najvi\u0161e iznenade kada saznaju da u svojim tijelima imamo 10 puta vi\u0161e bakterijskih \u0107elija nego ljudskih. Zapravo, ako \u0107emo gledati […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-109541","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109541","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=109541"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109541\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=109541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=109541"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=109541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}