{"id":109444,"date":"2013-03-25T15:34:03","date_gmt":"2013-03-25T14:34:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=109444"},"modified":"2013-03-25T15:34:03","modified_gmt":"2013-03-25T14:34:03","slug":"bbc-zbog-nato-bombardovanja-u-srbiji-ce-od-raka-umrijeti-jos-10-000-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/03\/25\/bbc-zbog-nato-bombardovanja-u-srbiji-ce-od-raka-umrijeti-jos-10-000-ljudi\/","title":{"rendered":"BBC: Zbog NATO bombardovanja u Srbiji \u0107e od raka umrijeti jo\u0161 10.000 ljudi"},"content":{"rendered":"

U narednom periodu najmanje jo\u0161 10.000 ljudi u Srbiji umrije\u0107e od raka uzrokovanog NATO bombardovanjem osiroma\u0161enim uranijumom 1999. godine, objavio je britanski biolog Rod\u017eer Kofil, prenose Nezavisne novine.<\/a><\/p>\n

Kofil je do svojih prognoza do\u0161ao u svojoj laboratoriji u ju\u017enom Velsu, a o pomenutoj problematici pri\u010dao je na londonskoj konferenciji posve\u0107enoj problematici bombardovanja ameri\u010dkih i britanskih snaga, osiroma\u0161enim uranijumom u Iraku, 1991. godine.<\/p>\n

Prema Kofilu, prvi znak ove problematike svakako je zabilje\u017eena povi\u0161ena radijacija u skoro svim centrima Balkana, neposredno nakon bombardovanja. Naime, sredinom juna 1999. godine, nau\u010dnici iz sjeverne Gr\u010dke objavili su rezultate prema kojima je u tom regionu, svaki put kada nai\u0111e vetar iz pravca Kosova, bila zabilje\u017eena povi\u0161ena radijacija za najmanje 25 %.<\/p>\n

Sli\u010dnim istra\u017eivanjima bavili su se i Bugari, koji su do\u0161li do podataka da je nad njihovom zemljom zabilje\u017eena povi\u0161ena radijacija od 8 %, a nad Jugoslavijom, \u010dak i do 30%.<\/p>\n

I dok Pentagon i Ministarstvo odbrane Velike Britanije i dalje uporno insistiraju na tome da osiroma\u0161eni uranijum nije do te mjere opasan, britanski biolog tvrdi sasvim suprotno:<\/p>\n

– Ono \u0161to je najopasnije su \u010destice iz pra\u0161ine, koja se podigne nakon bombardovanja osiroma\u0161enim uranijumom! Rije\u010d je o beta emiterima, koji mogu da \u201cputuju\u201d i do 300 kilometara, a \u010dije je udisanje smrtonosno.<\/p>\n

Pomenute \u010destice se zadr\u017eavaju u plu\u0107ima, a nerijetko zavr\u0161avaju i u drugim tkivima, od \u010dega naj\u010de\u0161\u0107e razaraju bubrege.<\/p>\n

Prema statistici Pentagona, u jednom od pet naleta ameri\u010dkih borbenih aviona kori\u0161\u0107en je osiroma\u0161eni uranijum, a polovinu od 500.000 napada u kojima je kori\u0161\u0107en osiroma\u0161eni uranijum, \u010dinile su bombe.<\/p>\n

Prvi znaci trovanja prema prognozi Britanca pojavili su se \u0161est mjeseci nakon bombardovanja, a prvi slu\u010dajevi leukemije kao posljedice bombardovanja, zabilje\u017eeni su 2000. godine.<\/p>\n

– Prema mojim prora\u010dunima, od raka izazvanog posljedicama bombardovanja osiroma\u0161enim uranijumom, u narednom periodu umrije\u0107e jo\u0161 najmanje 10.150 ljudi. Ne\u0107e biti po\u0161te\u0111eni ni vojnici KFOR-a, bolni\u010dari\u2026 Jednom rje\u010dju, svi koji su se u to vrijeme zatekli u pomenutom dijelu Balkana \u2013 objasnio je Kofil.<\/p>\n

Svoje tvrdnje Rod\u017eer je potkrijepio i ukazivanjem na djecu ro\u0111enu s deformitetima, kako u Bosni, tako i u Iraku, gdje je NATO tako\u0111e u bombardovanju koristio osiroma\u0161eni uranijum.<\/p>\n

On je dodao i da su ameri\u010dki fizi\u010dari na Univerzitetu u Merilendu odavno do\u0161li do istih zaklju\u010daka kao i on.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U narednom periodu najmanje jo\u0161 10.000 ljudi u Srbiji umrije\u0107e od raka uzrokovanog NATO bombardovanjem osiroma\u0161enim uranijumom 1999. godine, objavio je britanski biolog Rod\u017eer Kofil, prenose Nezavisne novine. Kofil je do svojih prognoza do\u0161ao u svojoj laboratoriji u ju\u017enom Velsu, a o pomenutoj problematici pri\u010dao je na londonskoj konferenciji posve\u0107enoj problematici bombardovanja ameri\u010dkih i britanskih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-109444","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109444","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=109444"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109444\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=109444"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=109444"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=109444"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}