Dana\u0161nje knjige sadr\u017ee puno manje emocija nego one \u0161tampane prije stotinu godina, tvrde nau\u010dnici.<\/p>\n
Oni su istra\u017eivali koliko \u010desto se u knjigama izdavanim od 1900. do 2000. pojavljuju rije\u010di vezane za na\u0161e emocije kao \u0161to su bijes, ga\u0111enje, strah, radost, tuga, iznena\u0111enje…<\/p>\n
Kako je kazao vode\u0107i istra\u017eiva\u010d Alberto Acerbi sa Univerziteta Bristol, knjiga \u0161tampana po\u010detkom 20. stolje\u0107a ima 14 posto vi\u0161e emotivnog sadr\u017eaja nego ona stotinu godina poslije.<\/p>\n
“Knjiga iz 1900. je 1,4 puta emotivnija nego ona iz 2000. To zna\u010di da, ako je prije 100 godina imala 1.000 rije\u010di povezanih uz emocije, danas ih ima 877”, kazao je Acerbi, pi\u0161e Daily Mail.<\/p>\n
Nau\u010dnici smatraju da je to zato \u0161to su ljudi danas nesigurni kada je u pitanju ispoljavanje emocija.<\/p>\n
“Ljudi se pla\u0161e da ne ispadnu smije\u0161ni pa je u modernim knjigama daleko manje strasti”, ka\u017eu nau\u010dnici. Posebno emotivna su bila djela napisana nakon Prvog svjetskog rata i 60-ih godina pro\u0161log vijeka, prenosi portal Klix.ba.<\/p>\n
“Iznenadili smo se kada smo uvidjeli da su pozitivne i negativne emocije povezane sa istorijskim doga\u0111ajima. Drugi svjetski rat su, naprimjer, obilje\u017eile rije\u010di koje se odnose na tugu”, rekao je Acerbi.<\/p>\n
Studija je, tako\u0111e, zabilje\u017eila pove\u0107anu pojavu tjeskobe i paranoje u modernoj knji\u017eevnosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dana\u0161nje knjige sadr\u017ee puno manje emocija nego one \u0161tampane prije stotinu godina, tvrde nau\u010dnici. Oni su istra\u017eivali koliko \u010desto se u knjigama izdavanim od 1900. do 2000. pojavljuju rije\u010di vezane za na\u0161e emocije kao \u0161to su bijes, ga\u0111enje, strah, radost, tuga, iznena\u0111enje… Kako je kazao vode\u0107i istra\u017eiva\u010d Alberto Acerbi sa Univerziteta Bristol, knjiga \u0161tampana po\u010detkom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-109140","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109140","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=109140"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109140\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=109140"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=109140"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=109140"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}