{"id":109094,"date":"2013-03-21T12:28:24","date_gmt":"2013-03-21T11:28:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=109094"},"modified":"2013-03-21T12:28:24","modified_gmt":"2013-03-21T11:28:24","slug":"svi-smo-mi-meteoropate","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/03\/21\/svi-smo-mi-meteoropate\/","title":{"rendered":"Svi smo mi meteoropate"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/meteoropata.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-109095\" title=\"meteoropata\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/meteoropata-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Pred naglu promenu vremena sti\u010de se utisak da smo masovno postali meteoropate. Svi se \u017eale da ih bole zglobovi, \u201ekrckaju\u201c kolena, \u017eigaju stare rane&#8230;<\/p>\n<p>Jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e se \u017eale na pospanost, nevoljnost, vrtoglavicu ili glavobolju. Da li su to stvarni ili umi\u0161ljeni simptomi? Nauka ka\u017ee &#8211; stvarni. Najnovija istra\u017eivanja \u010dak pokazuju da svaki tre\u0107i \u010dovek ima \u201esenzor\u201c koji bez gre\u0161ke javlja promenu vremena.<\/p>\n<p>Samo od \u201efino\u0107e\u201c tog senzora zavisi da li \u010dovek promene vremena ose\u0107a 12, 24 ili \u010dak 48 \u010dasova, pre nego \u0161to se dogode.<\/p>\n<p>Meteoropate, zapravo, izra\u017eeno ose\u0107aju ciklonsku aktivnost, ta\u010dnije pad vazdu\u0161nog pritiska.<\/p>\n<p>Najve\u0107i uticaj ima jonizacija, \u201eprevlast\u201c pozitivnih ili negativnih molekula jona u vazduhu. Pred svaku promenu vremena broj pozitivno naelektrisanih jona raste, a njihovim udisanjem u telu se pove\u0107ava nivo hormona serotonina.<\/p>\n<p>To dovodi do su\u017eavanja krvnih sudova, a samim tim i do \u201eskakanja\u201c krvnog pritiska dan pre oluje.<\/p>\n<p>Pove\u0107ani nivo serotonina su\u017eava bronhije, zato su tada i \u010de\u0161\u0107i astmati\u010dni napadi, poja\u010dane alergijske reakcije, dolazi do kontrakcije glatkih mi\u0161i\u0107a, pa je u ovakvim danima pove\u0107an broj spontanih poba\u010daja.<\/p>\n<p>Serotonin je i neurotransmiter, uti\u010de na promenu raspolo\u017eenja i pona\u0161anja, pogor\u0161ava stanje psihijatrijskih bolesnika, naro\u010dito \u0161izofreni\u010dara, koji ve\u0107 imaju poreme\u0107en nivo ovog hormona. I migrene su zapravo meteoropatske smetnje, a mogu se izbe\u0107i uzimanjem odgovaraju\u0107eg leka \u010dim se osete prvi bolovi.<\/p>\n<p>&#8211; Dugo je smatrano da je meteropatija samo subjektivni ose\u0107aj, pa se \u010dak prebacivalo pacijentima da su njihove smetnje u sferi umi\u0161ljenog &#8211; ka\u017ee profesor dr Sini\u0161a U. Pavlovi\u0107, kardiolog Klini\u010dkog centra Srbije. &#8211; Danas se procenjuje da \u010dak polovina stanovni\u0161tva u Evropi ima simptome meteoropatije. Manifestuju se bolovima u kostima i zglobovima, javljaju se obi\u010dno umerene ili \u201etinjaju\u0107e\u201c glavobolje, malaksalost, sklonost depresiji, povi\u0161en pritisak i ubrzan sr\u010dani rad, pogor\u0161anje astme i plu\u0107nih oboljenja.<\/p>\n<p>Kod osoba koje ina\u010de imaju nizak pritisak, on dodatno pada, a kod onih sa hipertenzijom jo\u0161 raste. Realno, pacijenti najte\u017ee podnose variranje pritiska. Ono nije uvek posledica promene atmosferskih prilika. Ponekad i sami pacijenti lo\u0161e reaguju na smetnje, nekontrolisano uzimaju lekove, \u0161to dovodi do naglog obaranja do tada povi\u0161enog pritiska. Ipak, osobe koje ina\u010de imaju vi\u0161e faktora rizika, a posebno stariji ljudi, te\u017ee podnose ve\u0107e promene pritiska.<\/p>\n<p>&#8211; Na promene atmosferskih prilika najburnije reaguju osobe koje ve\u0107 imaju neko hroni\u010dno oboljenje &#8211; napominje dr Pavlovi\u0107. &#8211; Ove reakcije se do izvesne mere poja\u010davaju kod \u017eena u menopauzi. Ukoliko su smetnje ja\u010de izra\u017eene posebno ukoliko se javi stezanje u grudima kao simptom, naro\u010dito ako to stezanje izaziva nagli izlazak na hladno, treba potra\u017eiti savet lekara. Jer, ispod simptoma koji se pripisuju meteoropatiji, mo\u017ee da bude zamaskiran ozbiljan poreme\u0107aj.<\/p>\n<p>Meteoropatema se \u010desto postavlja dijagnoza neuropatije i propisuju im se lekovi za smirenje. Ovi medikamenti donekle mogu i da pomognu. Opu\u0161taju male mi\u0161i\u0107ne \u0107elije u zidovima krvnih sudova i pritisak se vra\u0107a na normalu. Me\u0111utim, kao nuspojava mogu da se uspore refleksi, javljaju se umor i pospanost, \u0161to je naro\u010dito opasno za voza\u010de.<\/p>\n<p>&#8211; Neka neurolo\u0161ka stanja i bolesti, kao \u0161to su glavobolje, vrtoglavice, prolazne slabosti jedne strane tela, nesigurnost i nestabilnost pri hodu, u direktnoj su vezi se vremenom &#8211; obja\u0161njava profesor dr Miroslav Kova\u010devi\u0107, neuropsihijatar, na\u010delnik Poliklini\u010dko-dijagnosti\u010dke neurolo\u0161ke slu\u017ebe Klini\u010dkog centra Srbije. &#8211; Sa promenom barometarskog pritiska, pogotovo sa padom, dolazi do pada srednjeg arterijskog pritiska koji gura krv u najudaljenije i najdublje delove mozga. I zato su, kada padne barometarski pritisak, ljudi mamurni, mutno im je u glavi, nesigurni su, boli ih glava, pogotovo u potilja\u010dnom delu, ose\u0107aju vrtoglavice naro\u010dito pri promeni polo\u017eaja tela.<\/p>\n<p>Odgovor organizma uslovljen je funkcijom autonomnog (vegetativnog) sistema koji je autohton, bez uticaja svesti, odnosno kore velikog mozga. Temperatura, barometarski pritisak, vetar, ki\u0161a, sneg direktno uti\u010du na vegetativni nervni sistem, a posebno je ugro\u017een onaj koji se nalazi na prelazu izme\u0111u vratne i grudne ki\u010dme s obe strane.<\/p>\n<p>&#8211; Iz vegetativnog sistema ide komanda za \u0161irenje krvnih sudova, rad plu\u0107a, srca, creva, telesnu temperaturu i za funkciju koordinacije &#8211; isti\u010de dr Kova\u010devi\u0107. &#8211; Degenerativne promene na vratnom delu ku\u010dme (spondiloza, diskopatija) koje su veoma \u010deste, i koje su odraz godina, uslovljavaju da taj sistem ima ni\u017ei prag osetljivosti. Usled toga on po\u010dinje da funkcioni\u0161e potpuno druga\u010dije nego \u0161to je uobi\u010dajeno i reaguje i na malu promenu uslova sredine. Nagle promene temperature, recimo 20 stepeni manje ili vi\u0161e u roku od 24 do 48 \u010dasova, predstavljaju \u0161ok, pogotovo za vegetativni nervni sistem, jer \u010dovek se preko tog sistema brani.<\/p>\n<p>I me\u0111u reumatskim bolesnicima ima dosta meteoropata, jer uglavnom imaju degenerativna oboljenja (artroze perifernih zglobova i spondiloartroze ki\u010dmenog stuba). Naj\u010de\u0161\u0107e reumati\u010dne meteoropatske reakcije su bolovi u kostima i zglobovima uz poja\u010dan zamor i malaksalost. Smatra se da su posledica naglih promena atmosferskog pritiska, spoljne temperature i vla\u017enosti. To dovodi do nadra\u017eaja receptora za bol u tetivama i zglobnim ovojnicama.<\/p>\n<p>&#8211; Veliki broj reumati\u010dara ose\u0107a poja\u010dane bolove pri \u010destim promenama atmosferskih prilika, ali treba napomenuti da promene vremenskih prilika ne dovode do pojava reumati\u010dnih bolesti niti do daljih o\u0161te\u0107enja zglobova i kostiju &#8211; nagla\u0161ava profesor dr Du\u0161an Stefanovi\u0107, na\u010delnik Klinike za reumatologiju i klini\u010dku imunologiju VMA. &#8211; Nije utvr\u0111ena ni povezanost reumati\u010dnih tegoba sa geografskim regionima gde je vreme hladno ili vla\u017eno.<\/p>\n<p>Zapravo, zdravstveno stanje nema veze sa trenutnim vremenom, nego sa tim kakvo \u0107e bitu sutra. Recimo, meteoropate mogu ki\u0161u da \u201eosete\u201c na udaljenosti od 300 kilometara. Meteorolo\u0161ki parametri koji tako\u0111e uti\u010du na ove ljude su vazdu\u0161ni pritisak (pa su \u010de\u0161\u0107e perforacije \u010dira), vla\u017enost i temperatura vazduha.<\/p>\n<p>Nasledna osobina<\/p>\n<p>Meteoropatija je nasledna osobina, ali ne uvek sa istim simptomima. Meteoropate obi\u010dno imaju slabo vezivno tkivo, \u0161to uti\u010de da im beonja\u010de budu plavkaste (kao nebo), lak\u0161e dobijaju modrice, menstruacije su obilnije, imaju pro\u0161irene vene, hemoroide, lako im se kvare zubi, lome kosti, \u010desto imaju migrene. Slabo vezivno tkivo je razlog \u0161to su meteoropate odli\u010dni hirurzi, muzi\u010dari, plesa\u010di.<\/p>\n<p>Negativni joni za raspolo\u017eenje<\/p>\n<p>Za dobro raspolo\u017eenje \u201ezadu\u017eeni\u201c su negativni joni, kojih najvi\u0161e ima pored vodopada, fontana, obala mora i u kupatilu posle energi\u010dnog tu\u0161iranja. To obja\u0161njava za\u0161to neki ljudi pevaju u kadi. Upravo zbog ovog fenomena mnogim ljudima se posle ki\u0161e naglo popravlja raspolo\u017eenje. Negativni joni razla\u017eu serotonin, a postoje i lekovi antagonisti ovih hormona, koji su idealni za meteoropate jer neutrali\u0161u efekat vremena.<\/p>\n<p>Ve\u010dernje Novosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pred naglu promenu vremena sti\u010de se utisak da smo masovno postali meteoropate. Svi se \u017eale da ih bole zglobovi, \u201ekrckaju\u201c kolena, \u017eigaju stare rane&#8230; Jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e se \u017eale na pospanost, nevoljnost, vrtoglavicu ili glavobolju. Da li su to stvarni ili umi\u0161ljeni simptomi? Nauka ka\u017ee &#8211; stvarni. Najnovija istra\u017eivanja \u010dak pokazuju da svaki tre\u0107i \u010dovek ima [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-109094","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109094","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=109094"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109094\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=109094"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=109094"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=109094"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}