{"id":108597,"date":"2013-03-15T08:16:14","date_gmt":"2013-03-15T07:16:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=108597"},"modified":"2013-03-15T08:16:14","modified_gmt":"2013-03-15T07:16:14","slug":"budalama-nije-ucitelj-rec-nego-nesreca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/03\/15\/budalama-nije-ucitelj-rec-nego-nesreca\/","title":{"rendered":"\u2018Budalama nije u\u010ditelj re\u010d nego nesre\u0107a\u2019"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/guske.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-108598\" title=\"guske\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/guske.jpg\" alt=\"\" width=\"330\" height=\"215\" \/><\/a>Autor: Du\u0161an Saki\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Ova Demokritova misao krije u samoj sebi nekoliko protivre\u010dnosti koje mo\u017eemo odvojeno analizirati. Ako nam je subjekt budala i ako ga razumemo na jedan jedini na\u010din na koji se budala i mo\u017ee shvatiti, da li ga na mo\u017eemo u bilo kom smislu povezati sa pojmovima re\u010d, nesre\u0107a i u\u010ditelj? Svakako da ne mo\u017eemo, i tu bi se svaka rasprava i zavr\u0161ila, ali mislim da se ovde budala shvata u ne\u0161to ozbiljnijem smislu, \u0161to joj daje neku univerzalnu dimenziju iz koje mo\u017eemo promatrati \u0161ta se de\u0161ava u toj povezanosti RE\u010cI, koja u samom svojem pojmu sadr\u017ei i pojam istine, dakle jedna potpuno misaona kategorija i pojam nesre\u0107e koji je jedna eti\u010dka kategorija. Da li to zna\u010di da budala ne misli ve\u0107 na svaku situaciju deluje potpuno instiktivno, poput \u017eivotinje? Ne, jer budalu ne zadovoljava samo mi\u0161ljenje, bilo da se radi o njenom vlastitom ili nekom mi\u0161ljenju koje nije njegovo \u0161to je u ve\u0107ini slu\u010dajeva, ve\u0107 \u017eeli da prekora\u010di tu granicu i \u017eeli da njeno mi\u0161ljenje bude jedino mi\u0161ljenje koje se ostvaruje, odnosno kod budale se sve svodi na prosto delovanje koje izgleda potpuno odvojeno i oslobo\u0111eno bilo kakvog mi\u0161ljenja, \u0161to uglavno dovodi do nesre\u0107e u kojoj budala u\u017eiva mo\u017eda ba\u0161 iz razloga \u0161to je samo mi\u0161ljenje pogre\u0161no razumljeno.<\/p>\n<p>Ne mora ba\u0161 svako mi\u0161ljenje da ima svoju vidljivu sliku kroz delovanje, ve\u0107 ne\u0161to treba da slu\u017ei i za obrazovanje samoga sebe. Dakle, budala deluje ne misle\u0107i o onome drugome, ve\u0107 nju zadovoljava sam \u010din delovanja koji je za budalu ono u \u010demu ona u\u017eiva, jer iz pogre\u0161nog odnosa prema mi\u0161ljenju iz kojeg je isklju\u010den svaki oblik ja-ti i sveden je samo na samo u\u017eivanje u \u010dinu bez ikakve refleksije prema samom sebi \u0161to dovodi do obrazovanja same li\u010dnosti, \u0161to dovodi do samosvesti, \u0161to \u010doveka bitno odre\u0111uje i razlikuje od \u017eivotinje. Iz svega re\u010denog mo\u017ee se zaklju\u010diti da budala ima neku vlastitu predstavu o svetu koji je okru\u017euje, \u0161to nema odnos prema \u010doveku, \u0161to ima neki svoj vlastito izgra\u0111en jeik u kojem nema mesta za pojam vrednosti, ve\u0107 postoji jedan \u010dist hedonizam, odnosno u\u017eivanje u nesre\u0107i iz koje te\u0161ko mo\u017eemo da prihvatimo stav da budala ne\u0161to u\u010di iz nje, jer njoj obrazovanje i znanje nije cilj ve\u0107 jedino beskona\u010dno produbljivanje samog shvatanja nesre\u0107e koji nema kraja zbog nedostatka refleksije prema samom sebi. Budala u su\u0161tini ni\u0161ta i ne u\u010di ve\u0107 samo zadovoljava mo\u017eda ne toliko sebe ve\u0107 nekog iznad njega u hijerarhiji koji je njegovo drugo-ja, jer budala i jeste budala zato \u0161to ne poznaje samoga sebe i zato ne mo\u017ee da u\u010di i veruje RE\u010cI shva\u0107enoj kao istina a prvenstveno kao vrednost koja ima svoje trajanje u \u010cOVEKU koji ne mo\u017ee da se uni\u0161ti koliko god budala poku\u0161avala to da uradi. Uvek \u0107e \u010dovek da se pojavljuje ispred njega i to je ono \u0161to budalu najvi\u0161e ugro\u017eava. Budala ne razume ili bolje je re\u0107i da ona to nikada ne\u0107e razumeti jer razumevanje nije su\u0161tina budale ve\u0107 je njena su\u0161tina u ve\u0107 nekoliko puta re\u010denom u\u017eivanju u nano\u0161enju boli, u\u017eivanju u patnji onog drugog kojeg budala i shvata samo kao ne\u0161to drugo, kao neprijatelja kojeg treba uni\u0161titi da bi obnovili u\u017eitak koji svaki put gubi na svojoj snazi ako se ne ponavlja iz dana u dan.<\/p>\n<p>\u0160ta je uzrok jednom dru\u0161tvu da budala postaje vrednost, svet oko nas njegova predstava, a \u010cOVEK ne\u0161to \u010dega se treba osloboditi i kojeg treba zaboraviti ili \u0161to je najgore kojega treba uni\u0161titi?<\/p>\n<p>Mislim da je to pitanje od kojeg trebamo da po\u010dnemo, bez obzira koliko nam se odgovor \u010dinio jednostavnim. Najte\u017ee od svega je biti \u010cOVEK. Mo\u017eda o tome trebamo razmi\u0161ljati, mo\u017eda u tome treba da se obrazujemo jer to je ona re\u010d o kojoj je Demokrit mislio.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.republika.co.rs\/544-545\/24.html\" target=\"_blank\">Republika<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160ta je uzrok jednom dru\u0161tvu da budala postaje vrednost?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-108597","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108597","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=108597"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108597\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=108597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=108597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=108597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}