{"id":108444,"date":"2013-03-13T09:34:49","date_gmt":"2013-03-13T08:34:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=108444"},"modified":"2013-03-13T09:34:49","modified_gmt":"2013-03-13T08:34:49","slug":"nedrustveni-mediji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/03\/13\/nedrustveni-mediji\/","title":{"rendered":"(Ne)dru\u0161tveni mediji"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Faruk D\u017eiho<\/strong><\/p>\n

Papirnate novine, radio i televizija su predstavljali nevjerovatan korak naprijed koji je donio ogromnu korist svim jedinkama dru\u0161tva, ali njihov zna\u010daj biva svakodnevno umanjen razvojem interneta i novih socijalnih medija, i trenutna istra\u017eivanja pokazuju da \u0107emo ve\u0107 za desetlje\u0107e svjedo\u010diti potpunom izumiranju papirnih novinskih izdanja u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama i Velikoj Britaniji a ubrzo nakon toga i u ostalim dr\u017eavama, dok nam ovogodi\u0161nji Cisco-vi izvje\u0161taji daju za pravo da zaklju\u010dimo da \u0107e ove godine broj mobilnih ure\u0111aja spojenih na internet presti\u0107i broj \u017eivih ljudi. Postalo je normalno o\u010dekivati svakodnevni tehnolo\u0161ki napredak i sve bolju povezanost me\u0111u ljudima.<\/p>\n

Da li \u0107e revolucija zbilja biti prikazana na televiziji?<\/strong><\/p>\n

Sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a Gil Scott-Heron<\/a> pjevao je o revoluciji koja ne\u0107e biti prikazana na televiziji. Sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a nije bilo naznaka da \u0107e ARPANET\/INTERNET postati ono \u0161to je danas, a da ih je bilo, ko zna kakve bi pjesme Heron komponovao.<\/p>\n

Dru\u0161tvene mre\u017ee poput Twittera i Facebooka su postali ozbiljni alati u pokretanju \u0161irokih narodnih masa, o \u010demu prvenstveno imaju svjedo\u010diti iskustva sa arapskim prolje\u0107em gdje se najve\u0107i dio procesa organizacije prosvjeda i okupljanja vr\u0161io putem Facebooka – iako postoji suprotno mi\u0161ljenje o tome kako je zna\u010daj ove dru\u0161tvene mre\u017ee, zapravo dobrano preuveli\u010dan jer je upravo nedugo prije navedenih previranja, omogu\u0107eno lak\u0161e dodavanje ljudi u grupe jer vi\u0161e nije bilo potrebe da se prihvati poziv za neku FB grupu da bi se na\u0161li u njoj.<\/p>\n

S druge strane Twitter predstavlja dru\u0161tveni medij koji, iako \u010desto marginaliziran, mo\u017ee jo\u0161 vjerodostojnije prikazati \u010dime su ljudi trenutno preokupirani. Trenutno, broj registrovanih korisnika Twittera popeo se na 500 miliona, od \u010dega je oko stotinu miliona onih koji su potpuno neaktivni.<\/p>\n

Ukoliko tra\u017eimo primjere u kojima je neko izravno profitirao od Twittera, mo\u017eda bi bilo dobro uzeti neke od early adoptera, ljudi sa na\u0161eg podru\u010dja (eniax.net) koji su me\u0111u prvim po\u010deli \u201ctwitati\u201d i za koje se ustalio naziv \u201cuticajnih tvitera\u0161a\u201c. Njima su tvitovanje i marketin\u0161ke kampanje ra\u0111ene putem Twittera donijeli poslovne ponude i fakultetske stipendije.<\/p>\n

Zanimljiv alat vezan za Twitter je Tweetping<\/a>, koji prati trenutnu situaciju \u0161to se ti\u010de aktivnosti na Twitteru \u0161irom svijeta, te nam uz vizuelizaciju paljenja svijetla na karti svijeta omogu\u0107ava da vidimo na kojem se kontinentu najvi\u0161e tvituje i koliko brzo.<\/p>\n

Dru\u0161tveni mediji u BiH<\/strong><\/p>\n

Ako bi pri\u010dali o situaciji u BiH vezanoj za kori\u0161tenje Facebooka (u BiH je 1.401,520 registrovanih korisnika) u marketin\u0161ke svrhe, u odnosu na zemlje u regionu, najjednostavnije bi bilo konsultovati Social Numbers ( socialnumbers.com) \u2013 alat koji je prvenstveno namjenjen marketin\u0161kim stru\u010dnjacima ali koji omogu\u0107ava direktan uvid u de\u0161avanja na Facebooku od dr\u017eave do dr\u017eave. Zaklju\u010dujemo da u BiH najbolje kotira nekoliko agencija, i to InterSoft Sarajevo, \u010diji brandovi imaju 315,571 \u201clikeova\u201d, MITA Group sa 297,293 , iSTUDIO sa 260,418, i tako dalje, \u0161to se ni u kom slu\u010daju ne mo\u017ee mjeriti sa Srbijom ili Hrvatskom gdje brandovi agencija poput Nordeusa prelaze preko 5 miliona \u201clikeova\u201d uz relativno visok broj drugih agencija koje imaju brandove sa vi\u0161emilionskim brojem zainteresovanih korisnika. Naravno, najvi\u0161e uticaja na tu sliku ima \u010dinjenica da obje zemlje imaju ve\u0107i broj stanovnika od Bosne i Hercegovine ali se nije te\u0161ko oteti dojmu da Bosanci i Hercegovci ne iskori\u0161tavaju dovoljno potencijal dru\u0161tvenih mre\u017ea, barem u marketin\u0161kom smislu. Rijetko koja BH kompanija, u svojim marketin\u0161kim planovima, iskoristi Facebook da ode dalje od \u201c\u017eicanja\u201d lajkova i sumnjivih nagradnih igri.<\/p>\n

Jedan od najve\u0107ih benefita koji su socijalne mre\u017ee donijele u Bosnu i Hercegovinu je \u010dinjenica da pobolj\u0161avaju \u017ealosnu situaciju oko ograni\u010denosti izvora informacija. Proces od objavljivanja nekog zanimljivog \u010dlanka na nekom od raznih bijelosvjetskih portala pa do prevo\u0111enja istog na bosanski jezik i objavljivanja na nekom od na\u0161ih portala vrlo \u010desto zna biti dugotrajan i manje-vi\u0161e mukotrpan. Konkurencija na internetu na globalnom planu je puno ve\u0107a i izravnija, a Facebook je omogu\u0107io da korisnici vrlo lako prona\u0111u svoje interesne grupe unutar kojih \u0107e mo\u0107i lak\u0161e razmjenjivati mi\u0161ljenja sa drugim ljudima te pronalaziti sadr\u017eaj koji ih interesuje.<\/p>\n

Zanimljivo se dru\u0161tvo okupilo na primjer unutar \u201cDobrinjske Akademije Nauka i Umjetnosti\u201d<\/a>, \u201ckoju je na Fejsbuku osnovao akademik T.H.\u201d, \u010diji su \u010dlanovi, osim svakodnevnog razmjenjivanja manje ili vi\u0161e zanimljivih vijesti i informacija u\u010dinili da njihovu \u201cobavijes\u2019 za javnos\u2019 o dobitnicima godi\u0161njih nagrada DANU\u201d prenese i nekoliko bosanskohercegova\u010dkih portala.<\/p>\n

Naravno, osim lak\u0161eg i br\u017eeg protoka informacija i jednostavnijeg filtriranja onoga \u0161to nas (ne)zanima Facebook svakodnevno doprinosi boljoj povezanosti me\u0111u samim ljudima uvo\u0111enjem novosti poput besplatnih sms poruka i mogu\u0107nosti video poziva.<\/p>\n

No, ako smo zaista fokusirani samo na pretragu najnovijih vijesti, zanimljivosti i fenomena, mogu\u0107e je da \u0107emo prona\u0107i Reddit zanimljivijim od Facebooka. Reddit, sa sloganom \u2013 \u201cthe front page of the internet\u201d, je servis koji omogu\u0107ava registrovanim korisnicima da u razli\u010dite odjeljke(subreddite) slobodno postavljaju tekstualni sadr\u017eaj ili vanjske linkove koji se nakon toga pozicioniraju na principu karme.<\/p>\n

200 miliona ljudi trenutno ima registrovan profil na linkedin.com.<\/a> LinkedIn je platforma koja je na prvi pogled neaktivna i nezanimljiva. U stvarnosti je to dru\u0161tvena mre\u017ea sa ogromnim brojem profesionalaca – onih koji nude i tragaju za poslom. Vrlo je lako dati na uvid, potencijalnim poslodavcima, vlastite kvalifikacije i preporuke, pa je i u Bosni i Hercegovini sve vi\u0161e onih koji imaju pozitivno iskustvo \u0161to se ti\u010de LinkedIn-a.<\/p>\n

Jesmo li zakr\u017eljali u komunikaciji u\u017eivo?<\/strong><\/p>\n

Prije uragana Irene, koji je ameri\u010dku isto\u010dnu obalu poharao u Augustu 2011-e godine, internetom je po\u010dela kru\u017eiti satiri\u010dna vijest u kojoj se ljudima, koji su zbog socijalnih mre\u017ea u\u017easno zakr\u017eljali u komunikaciji u\u017eivo, savjetuje kako da se pona\u0161aju u izravnoj komunikaciji sa drugim ljudima koja \u0107e biti neophodna zbog nedostatka interneta za vrijeme uragana. U vijesti, koju kao da je pisao sam Orvel, napominje se da je \u017eiva konverzacija, zapravo samo nekoliko statusa sa Facebooka izgovorenih zajedno, te da bi bilo dobro zapisati listu tema o kojima se mo\u017ee pri\u010dati, poput sporta ili vremena.<\/p>\n

As Hurricane Irene prepares to batter the East Coast, federal disaster officials have warned that Internet outages could force people to interact with other people for the first time in years. Residents are bracing themselves for the horror of awkward silences and unwanted eye contact. FEMA has advised: \u201cBe prepared. Write down possible topics to talk about in advance. Sports…the weather. Remember, a conversation is basically a series of Facebook updates strung together.”<\/p>\n

Naravno da mre\u017ee poput Facebooka definitivno uti\u010du na vokabular i komunikaciju me\u0111u ljudima, no ustvrdio bih da Bosanci i Hercegovci jo\u0161 uvijek ne provode dovoljno vremena na socijalnim mre\u017eama da bi se iste bitno odrazile na njih, ali moram priznati da je definitivno bilo zanimljivo \u010duti \u201clol\u201d u izravnoj komunikaciji sa mostarskim srednjo\u0161kolcima.<\/p>\n

Virusi, la\u017eni humanitarci, i par minuta slave<\/strong><\/p>\n

\u010cesto se desi da, informati\u010dki nepismeni, ljudi nasjednu na razne aplikacije koje prikupljaju podatke ili su nekog virusnog karaktera \u010dime ne ugro\u017eavaju samo sebe nego i sve one koji su na njihovoj listi prijatelja. La\u017ene humanitarne akcije kojima svakodnevno svjedo\u010dimo, jedna su od najlo\u0161ijih strana Facebook-a , ali na\u017ealost vrlo ra\u0161irena pojava. Nedavno je, koriste\u0107i se imenom glumca Milana Pavlovi\u0107a, nepoznati korisnik uspio u nakani da izmami stotine maraka od dobronamjernih ljudi koje su bile namjenjene te\u0161ko oboljelom Elvedinu Deronji\u0107u. Nakon \u0161to je primio novac, korisnik je izbrisao profil te nije bilo nikakve mogu\u0107nosti za stupanje u kontakt s njim.<\/p>\n

Iako je jedan od primarnih benefita socijalnih medija taj da omogu\u0107ava lak\u0161e filtriranje informacija \u010dini se da to predstavlja ma\u010d sa dvije o\u0161trice. Filtriranje samo djelimi\u010dno uspijeva jer je svakim danom sve vi\u0161e izra\u017eenija koli\u010dina \u201cgluposti\u201d koja dobija nevjerovatnu pa\u017enju na mre\u017eama, dok je sve te\u017ee i te\u017ee prona\u0107i zanimljiv i relevantan sadr\u017eaj. Ljudi su spremni da zbog kratkotrajne Facebook slave objavljuju stvari koje, u najboljem slu\u010daju, zadiru u privatnost njihovih prijatelja, dok su vrlo \u010deste opasne i ilegalne. Tako je, naime, korisnik koji je, ra\u010dunaju\u0107i na bijelosvjetsku slavu, objavio video vlastite vo\u017enje motorom od Konjica do Sarajeva, koja je trajala samo 20 minuta, no u kojoj svjedo\u010dimo bezobzirnom kr\u0161enju saobra\u0107ajnih propisa i konstantnom ugro\u017eavanju \u017eivota ostalih u\u010desnika u saobra\u0107aju.<\/p>\n

Onima koji su do\u0161li do kraja ovog \u010dlanka, ali \u0107e, u odbranu socijalnih mre\u017ea, re\u0107i kako im iste svakodnevno pru\u017eaju priliku za lak\u0161e u\u010denje i sticanje novih iskustava, \u017eelio bih napomenuti da je, jedna od najrespektabilnijih obrazovnih ustanova na svijetu, Massachusetts Institute of Technology \u2013 MIT, odnedavno ponudio besplatna online predavanja na ovom linku<\/a>. Objavite to na Facebooku i nemojte se za\u010duditi ako, i nakon \u010destog \u201crifre\u0161anja\u201d, broj lajkova bude zanemarljivo mali. lol<\/p>\n

Media centar<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O koristima i \u0161tetama kori\u0161tenja dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-108444","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108444","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=108444"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108444\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=108444"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=108444"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=108444"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}