{"id":108039,"date":"2013-03-08T10:25:38","date_gmt":"2013-03-08T09:25:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=108039"},"modified":"2013-03-08T10:25:38","modified_gmt":"2013-03-08T09:25:38","slug":"zensko-pravo-glasa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/03\/08\/zensko-pravo-glasa\/","title":{"rendered":"\u017densko pravo glasa"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autorka: Emma Goldman<\/a><\/strong><\/p>\n

Hvalimo se da smo doba znanosti i napretka. Nije li onda \u010dudno da i dalje vjerujemo u \u0161tovanje feti\u0161a? Dobro, na\u0161i su feti\u0161i razli\u010ditog oblika i supstancije, ali u svojoj su mo\u0107i koju imaju nad ljudskim umom jo\u0161 uvijek pogubni kao \u0161to su bili oni stari.<\/p>\n

Na\u0161 je suvremeni feti\u0161 op\u0107e pravo glasa. Oni koji jo\u0161 nisu ostvarili taj cilj, podi\u017eu krvave revolucije da ga ostvare, a oni koji u\u017eivaju u njegovoj vlasti, prinose te\u0161ke \u017ertve na oltar svemo\u0107noga bo\u017eanstva. Jao heretiku koji se usudi dovesti u pitanje to bo\u017eanstvo!<\/p>\n

\u017dena je, \u010dak i vi\u0161e od mu\u0161karca, obo\u017eavatelj tog feti\u0161a, i premda se njezini idoli mogu mijenjati, ona je uvijek na koljenima, uvijek uzdignutih ruku, uvijek slijepa na \u010dinjenicu da njezin bog ima noge od gline. Tako je oduvijek \u017eena najve\u0107i podupiratelj svih bo\u017eanstava. Isto je tako morala platiti cijenu koju samo bogovi mogu tra\u017eiti \u2013 platila je svojom slobodom, krvlju svojega srca, samim svojim \u017eivotom.<\/p>\n

Nietzscheova se znamenita maksima, “Kad po\u0111e\u0161 \u017eeni, ponesi bi\u010d”, smatra vrlo okrutnom, a ipak Nietzsche je jednom re\u010denicom izrazio \u017eensko stajali\u0161te prema njezinim bogovima.<\/p>\n

Religija je, posebice kr\u0161\u0107anska religija, osudila \u017eenu na podre\u0111en polo\u017eaj, polo\u017eaj ropkinje. Iskrivila joj je narav i sputala joj du\u0161u, a ipak, kr\u0161\u0107anska vjera nema ve\u0107eg prista\u0161e, nitko joj nije odaniji od \u017eene. Doista, sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo re\u0107i da bi vjera odavno prestala biti \u010dimbenik u \u017eivotu ljudi, da nije bilo potpore \u017eene. Najzagri\u017eeniji su crkvenjaci \u017eene, najneumorniji su misionari diljem svijeta \u017eene, uvijek prinose \u017ertvu na oltar bogova koji su im okovali duh i podjarmili tijelo.<\/p>\n

Nezasitno \u010dudovi\u0161te, rat, uzima \u017eeni sve \u0161to joj je drago i vrijedno. On tra\u017ei njezinu bra\u0107u, ljubavnike, sinove, a zauzvrat joj udjeljuje usamljen i o\u010dajni\u010dki \u017eivot. A ipak, najve\u0107i je branitelj i \u0161tovatelj rata \u2013 \u017eena. Ona je ta koja ulijeva ljubav prema osvajanju i mo\u0107i u svoju djecu; ona je ta koja \u0161ap\u0107e o ratnoj slavi u u\u0161i svojih malenih i koja uspavljuje svoje dijete uz zvuk trube i buku pu\u0161aka. \u017dena je tako\u0111er ta koja koja okrunjuje pobjednika kad se vrati s boji\u0161ta. Ali, \u017eena je i ta koja pla\u0107a najvi\u0161u cijenu tom nezasitnom \u010dudovi\u0161tu, ratu.<\/p>\n

A tu je onda i dom. Kakav je to stra\u0161an feti\u0161! Kako on isisava \u017eeninu \u017eivotnu snagu \u2013 taj moderni zatvor sa zlatnim re\u0161etkama! Njegov sjaj zasljepljuje \u017eenu do cijene koju mora platiti kao \u017eena, majka i doma\u0107ica. Ali ipak, \u017eena se \u010dvrsto dr\u017ei doma, mo\u0107i koja je dr\u017ei u svojim uzama.<\/p>\n

Mo\u017ee se re\u0107i da \u017eena, zato \u0161to shva\u0107a kakav stra\u0161an danak mora platiti Crkvi, dr\u017eavi i domu, \u017eeli pravo glasa da bi se oslobodila. To mo\u017eda i vrijedi za njih nekoliko; ve\u0107ina sufra\u017eetkinja izri\u010dito odbacuje takvu blasfemiju. Naprotiv, one uvijek inzistiraju na tome da \u0107e pravo glasa \u017eenu u\u010diniti boljom kr\u0161\u0107ankom i doma\u0107icom, pouzdanom gra\u0111ankom dr\u017eave. Tako je pravo glasa samo sredstvo kojim se oja\u010dava svemo\u0107nost samih bogova kojima je \u017eena od pamtivijeka slu\u017eila.<\/p>\n

Za\u0161to bi onda \u010dudilo da je ona jednako tako odana, gorljiva, na koljenima pred novim idolom, \u017eenskim pravom glasa. Od starine je trpjela progon, zatvaranje, mu\u010denje i sve oblike osude s osmijehom na licu. Od starine se nadala prosvjetljenju, \u010dak \u010dudu od bo\u017eanstva dvadesetoga stolje\u0107a \u2013 prava glasa. \u017divot, sre\u0107a, veselje, sloboda, nevinost \u2013 sve to i jo\u0161 vi\u0161e od toga treba izvirati iz prava glasa. U svojoj slijepoj odanosti \u017eena ne vidi ono \u0161to su umni ljudi spoznali jo\u0161 prije pedeset godina: da je pravo glasa zlo, da je samo pomoglo porobljavanju ljudi, da im je zatvorilo o\u010di da ne bi mogli vidjeti kako su vje\u0161to natjerani pokoravati se.<\/p>\n

\u017denin zahtjev za jednakim pravom glasa temelji se uglavnom na tvrdnji da \u017eene moraju imati jednako pravo u svim dru\u0161tvenim sferama. Nitko to ne bi mogao opovrgnuti kad bi pravo glasa bilo pravo. \u017dalibo\u017ee neukosti ljudskoga uma koji mo\u017ee u podvali vidjeti pravdu. Jer nije li to najokrutnija podvala da jedan dio ljudi stvara zakone za druge ljude koji su prisiljeni silom pokoravati se? A ipak \u017eene bu\u010dno zahtijevaju tu “zlatnu priliku” koja je na\u010dinila toliko jada na svijetu i oduzela \u010dovjeku njegov integritet i samopouzdanje; to je podvala koja je posve pokvarila ljude i u\u010dinila ih plijenom u rukama beskrupuloznih politi\u010dara.<\/p>\n

Siroti, glupi, slobodni ameri\u010dki gra\u0111anin! Slobodan da gladuje, slobodan da se potuca cestama te velike zemlje, on u\u017eiva op\u0107e pravo glasa i to ga je pravo okovalo lancima. Nagrada koju zauzvrat prima strogi su zakoni o radu koji zabranjuju pravo na bojkot, na demonstracije, zapravo na sve, osim prava da bude okraden za plodove svojega rada. Ali svi ti stra\u0161ni rezultati feti\u0161a dvadesetoga stolje\u0107a nisu \u017eenu ni\u010demu nau\u010dili. No, \u017eena \u0107e pro\u010distiti politiku, uvjeravaju nas.<\/p>\n

Izli\u0161no je re\u0107i, ja se ne protivim \u017eenskom pravu glasa \u0161to se ti\u010de konvencionalnoga razloga da ona nema jednaka prava. Ne vidim fizi\u010dkoga, psiholo\u0161koga, ni mentalnoga razloga za\u0161to \u017eena ne bi imala jednako pravo kao i mu\u0161karac da glasa. Ali me nipo\u0161to ne mo\u017ee zavarati besmisleno poimanje da \u0107e \u017eena provesti ono \u0161to mu\u0161karcu nije uspjelo. Ako stvari i ne pogor\u0161a, sigurno ih ne\u0107e pobolj\u0161ati. Zbog toga, pretpostaviti da \u0107e ona uspjeti pro\u010distiti ne\u0161to \u0161to nije podlo\u017eno pro\u010di\u0161\u0107enju, zna\u010di pridati joj nadnaravne mo\u0107i. Budu\u0107i da je \u017eenska najve\u0107a nesre\u0107a bila ta da su na nju gledali ili kao na an\u0111ela ili kao na vraga, njezin je pravi spas na zemlji; naime, njezin je spas u tome da je se smatra ljudskim bi\u0107em i, zbog toga, podlo\u017enim svim ljudskim glupostima i pogre\u0161kama. Trebamo li onda povjerovati da \u0107e dvije pogre\u0161ke stvar ispraviti? Trebamo li pretpostaviti da \u0107e se otrov, koji je ve\u0107 uro\u0111en politici, smanjiti, ako \u017eene u\u0111u u politi\u010dku arenu? Najvatrenije sufra\u017eetkinje te\u0161ko \u0107e podr\u017eati takvu ludost?<\/p>\n

Zapravo, najnapredniji su prou\u010davatelji op\u0107ega prava glasa shvatili da su svi postoje\u0107i sustavi politi\u010dke mo\u0107i apsurdni, i da su posve neprikladni da odgovore na urgentna \u017eivotna pitanja. To je gledi\u0161te potvrdila izjava jedne od najgorljivijih vjernica \u017eenskoga prava glasa, dr. Helen L. Sumner. U njezinu sna\u017enom djelu s naslovom Jednako pravo glasa ona ka\u017ee: “U Coloradu, jednako pravo glasa slu\u017ei tome da poka\u017ee na najo\u010ditiji na\u010din esencijalnu trulost i poni\u017eavaju\u0107i karakter postoje\u0107ega sustava.” Naravno, dr. Sumner ima na umu odre\u0111eni sustav glasanja, ali isto se jednakom snagom mo\u017ee primijeniti i na cijelu ma\u0161ineriju zastupni\u010dkoga sustava. S takvom osnovicom, te\u0161ko je razumjeti kako \u0107e \u017eena, kao politi\u010dki \u010dimbenik, izvu\u0107i iz toga sama korist ili kako \u0107e ga izvu\u0107i ostatak \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

Ali, ka\u017eu na\u0161e odane sufra\u017eetkinje, pogledajte na krajeve i dr\u017eave u kojima \u017eensko pravo glasa postoji. Pogledajte \u0161to su \u017eene ostvarile \u2013 u Australiji, na Novome Zelandu, u Finskoj, u skandinavskim zemljama i u \u010detiri na\u0161e dr\u017eave, u Idahu, Coloradu, Wyomingu i u Utahu. Udaljenost podaje \u010daroliju \u2013 ili, da navedemo poljsku formulu \u2013 “dobro je kad nama nije dobro”. Tako bi \u010dovjek pretpostavio da se te zemlje i ameri\u010dke dr\u017eave razlikuju od drugih zemalja ili drugih ameri\u010dkih dr\u017eava, da imaju ve\u0107u slobodu, ve\u0107u dru\u0161tvenu i ekonomsku jednakost, da vi\u0161e cijene ljudski \u017eivot, dublje razumiju veliku dru\u0161tvenu borbu, sa svim vitalnim pitanjima koja ona uklju\u010duje u vezi s ljudskim rodom.<\/p>\n

\u017dene u Australiji i na Novome Zelandu mogu glasati i pomo\u0107i u stvaranju zakona. Jesu li radni uvjeti ondje bolji nego u Engleskoj, gdje se sufra\u017eetkinje tako juna\u010dki bore? Jesu li majke ondje sretnije i jesu li djeca ondje slobodnija nego u Engleskoj? Da li se \u017eenu ondje vi\u0161e ne smatra pukom seksualnom robom? Je li se ona oslobodila puritanskih dvostrukih mjerila moralnosti za mu\u0161karce i \u017eene? Sasvim sigurno se nitko ne\u0107e, osim demago\u0161ke politi\u010darke usuditi na ta pitanja potvrdno odgovoriti. Jer kad bi bilo tako, onda bi bilo smije\u0161no isticati Australiju i Novi Zeland kao Meku jednakoga prava glasa.<\/p>\n

S druge strane, oni koji poznaju pravo politi\u010dko stanje u Australiji, znaju da su politi\u010dari u\u0161utkali radnike najstro\u017eim zakonima o radu, prema kojima je \u0161trajk bez odobrenja arbitra\u017enog odbora zlo\u010din jednak izdaji.<\/p>\n

Ni na trenutak ne \u017eelim implicirati da je \u017eensko pravo glasa odgovorno za takvo stanje stvari. Mislim, ipak, da nema razloga pokazivati na Australiju kao \u010dudo od zemlje za ostvarenje \u017eenskih prava, budu\u0107i da njezin utjecaj nije bio kadar osloboditi radnike od ropstva politi\u010dkom \u0161efovanju.<\/p>\n

Finska je \u017eenama dala pravo glasa; \u010dak \u0161tovi\u0161e, dala im je i pravo da sjede u parlamentu. Je li to pomoglo da se razvije ve\u0107e juna\u0161tvo, \u017ee\u0161\u0107a gorljivost od one ruskih \u017eena? Finska trpi, poput Rusije, stra\u0161an bi\u010d krvavoga cara. Gdje su finske Perovske, Spiridonove, Fignerove, Bre\u0161kovske? Gdje su bezbrojne finske djevojke koje veselo odlaze u Sibir bore\u0107i se za svoj cilj? Finskoj silno trebaju juna\u010dke osloboditeljice. Za\u0161to ih glasa\u010dki listi\u0107i nisu stvorili? Jedini je finski osvetnik svojega naroda mu\u0161karac, a ne \u017eena, i on je rabio u\u010dinkovitije oru\u017eje od glasa\u010dkih listi\u0107a.<\/p>\n

A u na\u0161im ameri\u010dkim dr\u017eavama u kojima \u017eene glasaju i koje se stalno isti\u010de kao primjer \u010duda, \u0161to su u njima ostvarile \u017eene glasa\u010dkim pravom a \u0161to u velikoj mjeri ne u\u017eivaju i \u017eene u drugim dr\u017eavama; ili \u0161to ne mogu ostvariti sna\u017enim naporom a bez glasa\u010dkoga prava?<\/p>\n

Uistinu, u dr\u017eavama s pravom glasa za \u017eene zajam\u010dena su jednaka prava na vlasni\u0161tvo; ali od kakve je koristi to pravo za mno\u0161tvo \u017eena bez vlasni\u0161tva, za tisu\u0107e najamnih radnica koje \u017eive od danas do sutra? Da to pravo glasa nije utjecalo i ne mo\u017ee utjecati na njihovo stanje priznala je \u010dak i dr. Sumner, koja to sigurno dobro zna. Kao vatrena sufra\u017eetkinja koju je u Colorado poslala Sveu\u010dili\u0161na liga za jednako pravo glasa iz dr\u017eave New York da prikupi gra\u0111u u korist borbe za pravo glasa, ona bi bila posljednja koja bi rekla i\u0161ta \u0161tetno o tome; ipak nas obavje\u0161tava da je “jednako pravo glasa vrlo malo utjecalo na ekonomski polo\u017eaj \u017eena. Da \u017eene nisu jednako pla\u0107ene za isti posao i da su, unato\u010d tome \u0161to u Coloradu imaju pravo raditi u \u0161kolama od 1876., u\u010diteljice pla\u0107ene manje nego u Californiji”. S druge strane, Sumnerova ne obrazla\u017ee \u010dinjenicu da je, premda \u017eene imaju pravo raditi u \u0161kolama ve\u0107 trideset i \u010detiri godine i premda imaju jednako pravo glasa od 1894., popis stanovni\u0161tva proveden prije pet mjeseci pokazao da samo u Denveru ima petnaest tisu\u0107a \u0161kolske djece zaostale u razvoju. I to sve uz ve\u0107inu \u017eena zaposlenih u obrazovnim ustanovama i tako\u0111er unato\u010d tome da su \u017eene u Coloradu donijele “najstro\u017ee zakone o za\u0161titi djece i \u017eivotinja”. \u017dene Colorada “iznimno se zanimaju za dr\u017eavne ustanove za skrb o ovisnoj, defektnoj i delinkventnoj djeci”. Kakva je to stra\u0161na optu\u017enica protiv \u017eenske skrbi, ako jedan grad ima petnaest tisu\u0107a djece zaostale u razvoju. \u0160to je sa slavom \u017eenskoga prava glasa budu\u0107i da uop\u0107e nije polu\u010dilo uspjeh kad je rije\u010d o najva\u017enijem dru\u0161tvenom pitanju, o djeci? I gdje je nadmo\u0107an osje\u0107aj za pravdu koji je \u017eena trebala unijeti u politi\u010dki \u017eivot? Gdje je bio godine 1903. kad su vlasnici rudnika poveli gerilski rat sa sindikatom rudara sa zapada; kad je general Bell zaveo carstvo terora, izvla\u010de\u0107i mu\u0161karce iz kreveta no\u0107u, otimao ih du\u017e grani\u010dne linije, bacao ih u obore za bikove, proglasiv\u0161i, “do vraga s Ustavom, palica je ustav”? Gdje su bile politi\u010darke onda i za\u0161to nisu pokazale mo\u0107 svojega glasa? Ali jesu. Pomogle su da se porazi najpo\u0161teniji i najliberalniji \u010dovjek, guverner Waite. Morao je osloboditi mjesto za oru\u0111e rudarskih kraljeva, guvernera Peabodyja, neprijatelja radnika, cara Colorada. “Mu\u0161ko pravo glasa doista nije moglo u\u010diniti ni\u0161ta gore.” Priznajemo to. U \u010demu su onda prednosti za \u017eenu i dru\u0161tvo od \u017eenskoga prava glasa? \u010cesto ponavljana postavka da \u0107e \u017eene pro\u010distiti politiku isto tako je samo mit. Tu postavku ne brane oni koji znaju politi\u010dke uvjete u Idahu, Coloradu, Wyomingu i Utahu.<\/p>\n

\u017dena, u svojoj biti \u010distunka, prirodno je zadrta i nemilostiva u naporu da u\u010dini druge tako dobrima kako ona zami\u0161lja da dobri moraju biti. Tako je, u Idahu, uzela pravo glasa svojim sestrama s ulice i proglasila sve \u017eene “ne\u0107udorednoga zna\u010daja” nepodobnima da glasaju. “Ne\u0107udorednom” se dakako ne tuma\u010di prostitucija u braku. Podrazumijeva se da su ilegalna prostitucija i kockanje zabranjeni. U tom smislu zakon mora biti \u017eenskoga roda: uvijek zabranjuje. U tom su pogledu svi zakoni izvrsni. Oni ne idu dalje, ali njihove tendencije otvaraju sve brane pakla. Prostitucija i kockanje nikad nisu vi\u0161e cvjetali nego kad je zakon bio protiv njih.<\/p>\n

U Coloradu, puritanstvo \u017eena izrazilo se u najdrasti\u010dnijem obliku. “Mu\u0161karci koji op\u0107e poznato vode ne\u010dist \u017eivot i mu\u0161karci povezani s kr\u010dmama, ispali su iz politike otkad \u017eene imaju pravo glasa.” Je li brat Comstock mogao u\u010diniti vi\u0161e? Jesu li svi puritanski oci u\u010dinili vi\u0161e? Pitam se koliko \u017eena shva\u0107a te\u017einu tog navodnoga juna\u0161tva. Pitam se razumiju li da je upravo to ono \u0161to \u017eenu, umjesto da je podigne, pretvara u politi\u010dkoga \u0161pijuna, prezira vrijednu uhodu koja zabada nos u osobne stvari ljudi, ne toliko zbog dobrobiti cilja za koji se bori, nego zato \u0161to, kako su \u017eene Colorada rekle, “voli ulaziti u ku\u0107e u kojima nikad nije bila i otkriti sve \u0161to mo\u017ee, politi\u010dki i druga\u010dije”. Da, ulaziti i u ljudsku du\u0161u i u njezine najsi\u0107u\u0161nije kutke i zakutke. Jer ni\u0161ta ne zadovoljava \u017eudnju ve\u0107ine \u017eena tako kao skandal. I je li ikad dosad u\u017eivala u takvim prilikama kao sada kad je politi\u010darka?<\/p>\n

“Oni koji op\u0107e poznato vode ne\u010dist \u017eivot i mu\u0161karci povezani s kr\u010dmama.” Zasigurno se, skuplja\u010dice \u017eenskih glasova ne mo\u017ee optu\u017eiti da imaju mjere. Uzmemo li u obzir da ta zabadala mogu \u010dak i odlu\u010diti \u010diji su \u017eivoti dovoljno \u010disti za to o\u010dito \u010disto ozra\u010dje, politiku, mora li slijediti da vlasnici kr\u010dmi spadaju u istu kategoriju? Osim ako ameri\u010dko licemjerje i bigotstvo, tako o\u010dito u na\u010delu prohibicije, koje sankcionira \u0161irenje pijanstva me\u0111u mu\u0161karcima i \u017eenama bogata\u0161ima, budno pazi na jedino mjesto preostalo siroma\u0161nome \u010dovjeku. Ako ni\u0161ta drugo, onda \u017eenu upravo njezino uskogrudno i \u010distunsko stajali\u0161te o \u017eivotu \u010dini velikom opasno\u0161\u0107u po slobodu gdje god da ima politi\u010dku mo\u0107. Mu\u0161karac je odavno nadi\u0161ao praznovjerice koje jo\u0161 pro\u017ediru \u017eenu. Na ekonomskom je natjecateljskom podru\u010dju mu\u0161karac prisiljen pokazati djelotvornost, prosudbu, sposobnost, kompetentnost. On zato nema ni vremena niti je sklon mjeriti ne\u010diju moralnost puritanskim mjerilima. I u svojim politi\u010dkim aktivnostima nije zavezanih o\u010diju. On zna da je koli\u010dina, a ne kvaliteta materijal za politi\u010dki mlin, i, osim ako nije sentimentalni reformator ili stari fosil, zna da politika ne mo\u017ee biti ni\u0161ta drugo do baru\u0161tina.<\/p>\n

\u017dene koje su imalo upu\u0107ene u politi\u010dki proces, znaju narav te be\u0161tije, ali u svojoj samozadovoljnosti i samoljublju tjeraju sebe da vjeruju kako samo trebaju pomaziti zvijer i ona \u0107e postati blaga poput janjeta, slatka i \u010dista. Kao da \u017eene nisu prodale svoje glasove, kao da se politi\u010darke ne mogu kupiti! Ako se njezino tijelo mo\u017ee kupiti u zamjenu za materijalnu naknadu, za\u0161to se ne bi mogao kupiti i njezin glas? A da se to dogodilo u Coloradu i u drugim ameri\u010dkim dr\u017eavama, ne nije\u010du \u010dak ni pobornici \u017eenskoga prava glasa.<\/p>\n

Kao \u0161to rekoh, \u017eensko ograni\u010deno gledi\u0161te nije jedini argument protiv tvrdnje da je kao politi\u010darka bolja od mu\u0161karca. Ima i drugih. Njezin do\u017eivotni ekonomski parazitizam iznimno je zamaglio njezino poimanje o zna\u010denju jednakosti. Bu\u010dno zahtijeva jednaka prava kao i mu\u0161karac, a ipak doznajemo da “vrlo malo njih pristaje agitirati u neugodnim okruzima”. Koliko im malo zna\u010di jednakost u usporedbi s Ruskinjama, koje idu u pakao za svoje ideale!<\/p>\n

\u017dena tra\u017ei ista prava kao i mu\u0161karac, a ipak je ozloje\u0111ena da ga njezina prisutnost nimalo ne sputava: on pu\u0161i, ne skida \u0161e\u0161ir, i ne ustaje sa svojega stolca poput sluge. To su mo\u017eda trivijalnosti, ali one su ipak klju\u010d za narav ameri\u010dkih sufra\u017eetkinja. Dakako, njihove su engleske sestre nadrasle ta glupa poimanja. One su se pokazale doraslima i najve\u0107im zahtjevima postavljenima pred njihov zna\u010daj i mo\u0107 izdr\u017eljivosti. Svaka \u010dast juna\u0161tvu i \u010dvrsto\u0107i engleskih sufra\u017eetkinja. Zahvaljuju\u0107i svojim sna\u017enim, agresivnim metodama, dokazale su da su nadahnu\u0107e \u010dak i nekim od na\u0161ih be\u017eivotnih i beski\u010dmenja\u010dkih dama. Ali nakon svega, sufra\u017eetkinjama i dalje manjka po\u0161tovanje prema stvarnoj jednakosti. Jer kako druga\u010dije obrazlo\u017eiti stra\u0161an, divovski napor tih hrabrih boraca za kukavni mali zakon koji \u0107e dobro donijeti samo \u0161a\u010dici bogata\u0161ica, a apsolutno ni\u0161ta golemoj masi radnica? Doista, kao politi\u010darke one moraju biti oportunisti, moraju se zadovoljiti polovi\u010dnim rje\u0161enjima ako ne mogu ostvariti cjelovita. Ali kao razborite i liberalne \u017eene trebale bi shvatiti da ga, ako je pravo glasa oru\u017eje, razvla\u0161teni trebaju vi\u0161e od ekonomski nadmo\u0107nije klase, i da ovi posljednji imaju ve\u0107 i previ\u0161e mo\u0107i zbog svoje ekonomske nadmo\u0107nosti.<\/p>\n

Sjajna voditeljica engleskih sufra\u017eetkinja, Emmeline Pankhurst, sama je priznala, kad je bila na svojoj predava\u010dkoj turneji po Americi, da ne mo\u017ee biti jednakosti izme\u0111u nadmo\u0107nih i pot\u010dinjenih. Ako je tako, kako \u0107e engleske radnice, ve\u0107 ekonomski slabije od dama koje su povla\u0161tene Shackletonovim zakonom, biti kadre raditi sa sebi politi\u010dki nadre\u0111enima ako zakon pro\u0111e? Nije li vjerojatno da klasa Annie Keeney, tako prepuna \u017eara, odanosti i mu\u010deni\u0161tva, bude prisiljena na svojim le\u0111ima nositi politi\u010dke \u0161efice, ba\u0161 kao \u0161to nosi svoje ekonomske gospodare. To \u0107e morati \u010diniti i onda kad se u Engleskoj uspostavi op\u0107e pravo glasa za mu\u0161karce i \u017eene. Bez obzira na to \u0161to radnici rade, oni uvijek moraju platiti. Ipak, oni koji vjeruju u mo\u0107 glasanja pokazuju vrlo malo osje\u0107aja za pravdu kad se ni malo ne brinu za one kojima bi, kako tvrde, ono moglo donijeti najvi\u0161e koristi.<\/p>\n

Ameri\u010dki pokret za pravo glasa bio je, sve donedavno, posve salonski posao, posve odvojen od ekonomskih potreba ljudi. Tako Susan B. Anthony, nedvojbeno iznimna \u017eena, nije bila samo ravnodu\u0161na nego i antagonisti\u010dna prema radnicima; nije \u010dak oklijevala ni da iska\u017ee svoj antagonizam kad je godine 1869. savjetovala \u017eenama da zamijene tiskare u \u0161trajku u New Yorku. Ne znam je li promijenila mi\u0161ljenje prije smrti.<\/p>\n

Naravno, ima nekih sufra\u017eetkinja koje su povezane s radnicama \u2013 \u017denska sindikalna liga, primjerice; ali one \u010dine manjinu i njihove su aktivnosti samo ekonomske naravi. Ostale gledaju na rad naprosto kao na stvar sudbine. \u0160to bi bilo s bogatima, kad ne bi bilo siroma\u0161nih? \u0160to bi bilo s tim dokonim, gotovanskim damama, koje spiskaju vi\u0161e na tjedan nego \u0161to njihove \u017ertve zarade u godinu dana, kad ne bi bilo osamdeset milijuna najamnih radnika? Jednakost, ma tko je uop\u0107e \u010duo za takvo \u0161to?<\/p>\n

Malo je zemalja stvorilo takvu aroganciju i snobizam kao Amerika. Posebice to vrijedi za ameri\u010dku pripadnicu srednje klase. Ona ne samo da se smatra jednakom mu\u0161karcu, nego i nadmo\u0107nom mu, posebice u svojoj \u010disto\u0107i, dobroti i u svojem moralu. Malo \u010dudi da ameri\u010dka sufra\u017eetkinja smatra da njezin glas ima \u010dudesnu mo\u0107. U svojoj uzvi\u0161enoj umi\u0161ljenosti ona ne vidi koliko je ona zapravo rob, ne toliko mu\u0161karcu, koliko vlastitim glupim poimanjima i tradiciji. Jednako pravo glasa ne mo\u017ee popraviti tu tu\u017enu \u010dinjenicu; mo\u017ee je samo istaknuti, kao \u0161to i \u010dini.<\/p>\n

Jedna od velikih vo\u0111a ameri\u010dkih \u017eena tvrdi da \u017eena nema samo pravo na jednaku pla\u0107u, nego da zakonski treba imati pravo \u010dak i na pla\u0107u svojega supruga. Ako je ne uspije uzdr\u017eavati, trebao bi biti osu\u0111en na zatvor a njegovu bi zaradu zara\u0111enu u zatvoru podizala njegova ravnopravna supruga. Nije li jedna druga sjajna pobornica \u017eenskoga prava glasa tvrdila da \u0107e njezino pravo glasanja dokinuti dru\u0161tvenu nepravdu, protiv koje se uzalud bore zajedni\u010dkim snagama najodli\u010dniji umovi diljem svijeta? Uistinu treba \u017ealiti \u0161to nas je navodni stvoritelj univerzuma ve\u0107 upoznao sa svojom \u010dudesnom shemom, jer bi \u017eensko pravo glasa zacijelo omogu\u0107ilo \u017eenama da ga posve nadma\u0161e.<\/p>\n

Ni\u0161ta nije tako opasno kao seciranje feti\u0161a. Ako smo pre\u017eivjeli vrijeme kad je takva hereza bila ka\u017enjiva loma\u010dom, nismo pre\u017eivjeli uskogrudni duh osude onih koji se usude razlikovati od prihva\u0107enih poimanja. Zbog toga \u0107e me vjerojatno proglasiti protivnicom \u017eena. Ali to me ne mo\u017ee odvratiti od toga da tom pitanju gledam bez straha u lice. Ponavljam ono \u0161to sam rekla na po\u010detku: ne mislim da \u0107e \u017eene politiku pogor\u0161ati; ali ne vjerujem niti da \u0107e je pobolj\u0161ati. Ako \u017eena ne mo\u017ee u\u010diti iz mu\u0161kih pogre\u0161aka, za\u0161to ih \u010diniti?<\/p>\n

Povijest je mo\u017eda kompilacija la\u017ei; ipak, u njoj ima i nekoliko istina, i one su jedini vo\u0111a kojega imamo za budu\u0107nost. Povijest politi\u010dkih aktivnosti mu\u0161karaca dokazuje da mu one nisu apsolutno ni\u0161ta dale \u0161to nije mogao posti\u0107i izravnije, po ni\u017eoj cijeni i na postojaniji na\u010din. Zapravo, svaki pedalj zemlje koji je dobio, dobio je stalnom borbom, neprekidnom bitkom za svoja prava, a ne pravom glasa. Nema razloga da pretpostavimo da je \u017eeni, u njezinu usponu prema emancipaciji, pomoglo i da \u0107e joj pomo\u0107i glasa\u010dko pravo.<\/p>\n

U najmra\u010dnijoj od svih zemalja, Rusiji, zemlji apsolutnoga despotizma, \u017eena je postala jednaka mu\u0161karcu, ne glasa\u010dkim pravom, nego svojom voljom da postoji i da radi. Ne samo da je izborila za sebe svaku \u0161kolu i svaki poziv, nego je izborila i mu\u0161ko po\u0161tovanje, njegov respekt, njegovo drugarstvo; pa \u010dak i po\u0161tovanje cijeloga svijeta. I to ne putem jednakoga prava glasa, nego svojim \u010dudesnim juna\u0161tvom, svojom hrabro\u0161\u0107u, sposobno\u0161\u0107u, snagom volje i izdr\u017eljivo\u0161\u0107u u borbi za slobodu. Gdje su \u017eene u bilo kojoj zemlji s jednakim pravom glasa ili u nekoj od takvih na\u0161ih dr\u017eava, koje se mogu pohvaliti takvom pobjedom? Kad razmotrimo postignu\u0107a \u017eene u Americi, tako\u0111er otkrivamo da je ne\u0161to dublje i sna\u017enije od prava glasa u njezinu mar\u0161u prema oslobo\u0111enju.<\/p>\n

Upravo je prije \u0161ezdeset i dvije godine \u0161a\u010dica \u017eena na konvenciji u Seneca Fallsu iznijela nekoliko zahtjeva za pravom na jednaku naobrazbu i jednak pristup raznim strukama, zanimanjima itd. Kakva sjajna postignu\u0107a, kakve sjajne pobjede! Tko se osim najneukijega usudi govoriti o \u017eeni kao o pukoj ku\u0107anici? Tko se usudi natuknuti da ovaj ili onaj posao nije za \u017eenu? Vi\u0161e od \u0161ezdeset godina ona je oblikovala novo ozra\u010dje i novi \u017eivot za sebe. Postala je svjetska sila u svakoj domeni ljudske misli i aktivnosti. I sve to bez prava glasa, bez prava da donosi zakone, bez “povlastice” da postane sudac, tamni\u010dar ili krvnik.<\/p>\n

Da, mo\u017eda \u0107e me smatrati \u017eeninim neprijateljem; ali kad bih joj mogla pomo\u0107i da ugleda svjetlo, ne bih se \u017ealila.<\/p>\n

\u017denina nesre\u0107a nije u tome da je nesposobna raditi mu\u0161ki posao, nego u tome da tro\u0161i svoju \u017eivotnu silu da ga natkrili, s tradicijom stolje\u0107a koja su je ostavila tjelesno nesposobnom da odr\u017ei korak s njim. O, znam da su neke uspjele, ali pod koju cijenu, pod koju stra\u0161nu cijenu! Nije va\u017eno koji posao \u017eena radi, nego je va\u017ena kvaliteta posla koji obavlja. Ona jednakom pravu glasa ili glasa\u010dkom listi\u0107u ne mo\u017ee podariti novu kvalitetu, niti mo\u017ee od toga dobiti i\u0161ta \u0161to \u0107e podi\u0107i njezinu vrsnost. Njezin razvoj, njezina sloboda, moraju pote\u0107i iz nje i putem nje. Prvo, tako da se potvrdi kao li\u010dnost, a ne kao spolna roba. Drugo, tako da odbije da itko ima pravo na njezino tijelo; tako da odbije ra\u0111ati djecu, osim ako ih ona ne \u017eeli; tako da odbije slu\u017eiti Bogu, dr\u017eavi, dru\u0161tvu, mu\u017eu, obitelji itd., u\u010diniv\u0161i svoj \u017eivot jednostavnijim, ali dubljim i bogatijim. To jest, tako da poku\u0161a nau\u010diti \u0161to je smisao i bit \u017eivota u svim njegovim slo\u017eenostima, oslobodiv\u0161i se straha od javnog mnijenja i javne osude. Samo \u0107e je to, a ne glasa\u010dki listi\u0107, osloboditi, podariti joj snagu kakvu svijet jo\u0161 nije vidio, snagu da voli, ostvari mir, sklad; snagu bo\u017eanske vatre, \u017eivotodajnu snagu; snagu koja stvara slobodne mu\u0161karce i \u017eene.<\/p>\n

Kontrapunkt<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najnapredniji su prou\u010davatelji op\u0107ega prava glasa shvatili da su svi postoje\u0107i sustavi politi\u010dke mo\u0107i apsurdni, i da su posve neprikladni da odgovore na urgentna \u017eivotna pitanja. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":108040,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-108039","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108039","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=108039"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108039\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/108040"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=108039"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=108039"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=108039"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}