{"id":107930,"date":"2013-03-06T19:39:36","date_gmt":"2013-03-06T18:39:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=107930"},"modified":"2013-03-06T19:46:46","modified_gmt":"2013-03-06T18:46:46","slug":"aflatoksin-globalna-prijetnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/03\/06\/aflatoksin-globalna-prijetnja\/","title":{"rendered":"Aflatoksin – globalna prijetnja"},"content":{"rendered":"

Skandal oko zaga\u0111enog mlijeka na Balkanu isti\u010de globalnu prijetnju bezbijednosti hrane, jer su aflatoksini prirodno nastali otrovi koje stvaraju gljivice, koje zaraze ljetinu \u0161irom svijeta, prenosi Glas Amerike. <\/a><\/p>\n

Aflatoksin mo\u017ee da stigne u mlijeko preko zaga\u0111ene sto\u010dne hrane, a eliminisanje te hrane je odskora postalo problemati\u010dno i to ne samo u Srbiji, izjavio je istra\u017eiva\u010d u ameri\u010dkom Sekretarijatu za poljoprivredu Peter Koti.<\/p>\n

“Ove godine smo vidjeli da se nivo aflatoskina pove\u0107ava zbog veoma vru\u0107ih, suvih prilika koje smo imali, naro\u010dito u regionima u kojim se u SAD gaji kukuruz”, rekao je on.<\/p>\n

Vru\u0107ina i su\u0161a uti\u010du na usjeve, olak\u0161avaju\u0107i \u0161irenje gljivica koje proizvode aflatoksin.<\/p>\n

Koti podsje\u0107a da visoki nivoi hemikalija u svakoj vrsti hrane izaziva zabrinutost.<\/p>\n

“Jo\u0161 smo zabrinutiji kada se aflatoksin pojavi u glavnim vrstama hrane koje ljudi koriste u ve\u0107oj mjeri”, upozorio je on.<\/p>\n

Na primjer, u djelovima Afrike ljudi u svakom obroku jedu kukuruz.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i vru\u0107oj klimi i lo\u0161im uslovima za su\u0161enje i skladi\u0161tenje, aflatoksin je vje\u010dita opasnost.<\/p>\n

Velika zaraza je izbila 2004, izjavio je Ranad\u017eit Bandopatiaj, iz Me\u0111unarodnog instituta za tropsku zemljoradnju.<\/p>\n

“Vi\u0161e od 200 ljudi je umrlo u Keniji od trovanja aflatoksinom. Me\u0111utim, jo\u0161 su opasnije posljedice od usporenog trovanja” aflatoksinom, podsjetio je on.<\/p>\n

Otrovne gljivice koje rastu na kikirikiju, kukuruzu i drugim usjevima u tim regionima, vode\u0107i su izaziva\u010d raka i drugih oboljenja, rekao je Piter Koti.<\/p>\n

“One se dovode u vezu i sa usporenim rastom ljudi i kr\u017eljavo\u0161\u0107u djece. Tako\u0111e se povezuju sa smanjenim funkcionisanjem imunog sistema. A mogu zaista da izazovu i odumiranje jetre”, objasnio je on.<\/p>\n

Da bi umanjili opasnost, farmeri u Africi, SAD i drugde, bore se protiv gljivica \u2013 gljivicama.<\/p>\n

Koriste\u0107i prirodni metod, koji su razvili Koti i Bandopatiaj, farmeri posipaju polja zrnevljem inficiranim gljivicama koje su vrlo sli\u010dne onima koje proizvode aflatoksin.<\/p>\n

“Te gljivice konkuri\u0161u proizvo\u0111a\u010dima aflatoksina i elimini\u0161u ih iz prirodne sredine. Rezultat je smanjenje aflatoksina za 80 do 90 odsto u usjevima posle samo jednog tretmana”.<\/p>\n

Me\u0111utim, testovi na toksine u lancu snabdijevanja su ipak posljednja linija odbrane.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Skandal oko zaga\u0111enog mlijeka na Balkanu isti\u010de globalnu prijetnju bezbijednosti hrane, jer su aflatoksini prirodno nastali otrovi koje stvaraju gljivice, koje zaraze ljetinu \u0161irom svijeta, prenosi Glas Amerike. Aflatoksin mo\u017ee da stigne u mlijeko preko zaga\u0111ene sto\u010dne hrane, a eliminisanje te hrane je odskora postalo problemati\u010dno i to ne samo u Srbiji, izjavio je istra\u017eiva\u010d […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-107930","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107930","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=107930"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107930\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=107930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=107930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=107930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}