{"id":107795,"date":"2013-03-05T14:57:10","date_gmt":"2013-03-05T13:57:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=107795"},"modified":"2013-03-05T14:57:28","modified_gmt":"2013-03-05T13:57:28","slug":"uticaj-suncevih-zraka-na-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/03\/05\/uticaj-suncevih-zraka-na-zdravlje\/","title":{"rendered":"Uticaj sun\u010devih zraka na zdravlje"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/sunce.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-thumbnail wp-image-107796 alignleft\" title=\"sunce\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/sunce-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Osje\u0107ate li se nakon zime umorno i bezvoljno?<\/p>\n<p>Imate li \u010deste depresije, nesanice i manjak energije?<\/p>\n<p>Uzrok bi se mogao kriti i u nedostatku sunca.<\/p>\n<p>Naime, na\u0161e psihofizi\u010dko zdravlje uvelike ovisi o sun\u010devim zrakama, a za vrijeme sumornih zimskih dana taj problem postaje znatno izra\u017eeniji.<\/p>\n<p>Iz tog razloga, opa\u017eeno je da \u017eitelji zemalja s malo sun\u010danih dana \u010de\u0161\u0107e pate od depresije, nesanice i ostalih tegoba povezanih s nedostatkom sunca.<\/p>\n<p>Na sunce se od davnina gledalo kao na najve\u0107eg \u010dovjekovog prijatelja, no drevna mudrost na\u017ealost je zaboravljena.<\/p>\n<p>Danas ne samo zimi, ve\u0107 tijekom cijele godine, ve\u0107inom boravimo u zatvorenom prostoru zbog posla i brojnih obaveza koje proizlaze iz suvremenog na\u010dina \u017eivota.<\/p>\n<p>Tako se u kona\u010dnici li\u0161avamo mnogih blagodati koje nam nudi sunce \u2013 na\u0161 prirodni iscjelitelj.<\/p>\n<p>Dodamo li tomu i u\u010destala upozorenja o \u0161tetnosti sun\u010devih zraka, stvari se znatno pogor\u0161avaju.<\/p>\n<p><strong>Va\u0161e zdravlje ovisi o suncu<\/strong><\/p>\n<p>Sunce nam pru\u017ea dragocjeni vitamin D, koji je povezan s mnogim \u017eivotno va\u017enim procesima u organizmu.<\/p>\n<p>Izbjegavaju\u0107i izlaganje suncu, ljudi danas obolijevaju od brojnih bolesti povezanih s nedostatkom vitamina D, poput&#8230;<\/p>\n<p>visokog krvnog tlaka<\/p>\n<p>raka dojke, prostate i debelog crijeva<\/p>\n<p>bolesti kostiju i zuba<\/p>\n<p>slabosti mi\u0161i\u0107nog sustava<\/p>\n<p>pretilosti<\/p>\n<p>multiple skleroze<\/p>\n<p>depresije<\/p>\n<p>pada imuniteta itd.<\/p>\n<p>Naime, odnedavno je poznato da se na\u0161 imunolo\u0161ki sustav ne mo\u017ee aktivirati bez vitamina D.<\/p>\n<p>Osim \u0161to ja\u010da obrambenu sposobnost tijela, D vitamin regulira rast stanica i hormonalnu ravnote\u017eu.<\/p>\n<p>Ima ga u mlijeku i mlije\u010dnim proizvodima, \u017eitaricama i kvascu, ali ti izvori su nedostatni.<\/p>\n<p>U skladu s tim, primarni izvor D vitamina nije prehrana, nego izlaganje tijela sun\u010devim zrakama.<\/p>\n<p><strong>&#8220;Sva energija sti\u017ee iz sunca&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>Albert Szent-Gyorgyi, nobelovac zaslu\u017ean za otkri\u0107e C vitamina, tvrdio je da &#8220;sva energija koju uzimamo u tijelo sti\u017ee iz sunca&#8221;.<\/p>\n<p>Naime, biljke kroz proces fotosinteze upijaju sun\u010devu energiju i tako \u017eivotinje i ljudi tako\u0111er se njome posredno hrane.<\/p>\n<p>Dr. Zane Kime, autor knjige &#8220;Sun\u010devo svjetlo&#8221;, izme\u0111u ostalog istaknuo je utjecaj sun\u010deve svjetlosti na sni\u017eavanje krvnog tlaka, kolesterola i \u0161e\u0107era u krvi.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, Kime tvrdi da izlaganje suncu smanjuje sr\u010dane i di\u0161ne probleme, te pove\u0107ava izdr\u017eljivost i ja\u010da otpornost na infekcije.<\/p>\n<p>John Ott, koji je na temelju opse\u017enih istra\u017eivanja vezanih uz utjecaj sun\u010deva svjetla na biljke, \u017eivotinje i ljude, progla\u0161en po\u010dasnim doktorom znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Chicagu, ustanovio je da organizmi izlo\u017eeni neprirodnoj svjetlosti ne funkcioniraju kako treba, \u0161to se u kona\u010dnici lo\u0161e odra\u017eava na njihovo zdravlje i \u017eivotni vijek.<\/p>\n<p>Primjerice, otkrio je da mi\u0161evi izlo\u017eeni neprirodnoj svjetlosti \u017eive dvostruko kra\u0107e od mi\u0161eva izlo\u017eenih sun\u010devoj svjetlosti.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, u vi\u0161emjese\u010dnom eksperimentu vr\u0161enom u \u0161kolskim u\u010dionicama, ustanovio je da su djeca koja borave pod nezdravom umjetnom rasvjetom znatno nemirnija, te da imaju pote\u0161ko\u0107a s pam\u0107enjem i koncentracijom.<\/p>\n<p><strong>Sunce je izvor dobrog raspolo\u017eenja<\/strong><\/p>\n<p>Sun\u010deva svjetlost usko je vezana uz na\u0161 biolo\u0161ki ritam i raspolo\u017eenje.<\/p>\n<p>Uzmemo li u obzir da stres i depresija pripadaju nekima od najve\u0107ih po\u0161asti dana\u0161njice, taj segment nipo\u0161to nije zanemariv.<\/p>\n<p>Ljudski organizam pravilno funkcionira jedino ako \u017eivimo u skladu s prirodnim ritmom izmjene dana i no\u0107i.<\/p>\n<p>Svjetlost, koju danju primamo preko o\u010diju, stimulira epifizu koja lu\u010di serotonin &#8211; hormon odgovaran za pozitivno raspolo\u017eenje, stalo\u017eenost i koncentraciju.<\/p>\n<p>No, tijekom no\u0107i ili pri smanjenom svjetlu, epifiza po\u010dinje lu\u010diti hormon melatonin, koji je zaslu\u017een za kvalitetan san tijekom no\u0107i.<\/p>\n<p>Drugim rije\u010dima, danja svjetlost, osobito sun\u010deva, odgovorna je za na\u0161e mentalno zdravlje i psihi\u010dku ravnote\u017eu vi\u0161e nego \u0161to bismo to mogli i pomisliti.<\/p>\n<p><strong>Oprez: sun\u010dane nao\u010dale i kreme za sun\u010danje<\/strong><\/p>\n<p>Dr. Liberman, u svojoj knjizi &#8216;Svjetlost \u2013 lijek budu\u0107nosti&#8217;, navodi da prema izvje\u0161taju FDA, \u010detrnaest od sedamnaest losiona za sun\u010danje sadr\u017ei supstancu PABA, koja se koristi za blokadu UV zra\u010denja, a pri izlaganju tijela suncu mo\u017ee biti kancerogena.<\/p>\n<p>Iz navedenog, realno je zaklju\u010diti da nam preparati za za\u0161titu od sunca vi\u0161e \u0161tete nego koriste.<\/p>\n<p>Ne samo \u0161to se obranom od UV zra\u010denja li\u0161avamo dobroti sun\u010devih zraka, nego usto ugro\u017eavamo vlastito zdravlje.<\/p>\n<p>No, osim preko ko\u017ee, na\u0161 organizam sun\u010deve zrake prima i preko o\u010diju. No\u0161enje sun\u010danih nao\u010dala, osim \u0161to dodatno ograni\u010dava pozitivan utjecaj UV zra\u010denja, nerijetko i \u0161teti.<\/p>\n<p>Naime, pri njihovu no\u0161enju zjenice se automatski \u0161ire, i ako nao\u010dale ne posjeduju odgovaraju\u0107u za\u0161titu, vid mo\u017ee biti o\u0161te\u0107en velikom koli\u010dinom zra\u010denja koja \u0107e neometano prodrijeti u o\u010di.<\/p>\n<p>No\u0161enje nao\u010dala za sunce ve\u0107inom je nepotrebno, jer na\u0161e zjenice automatski se su\u017eavaju i tako se na prirodan na\u010din \u010duvaju od o\u0161te\u0107enja izazvanih jakim sun\u010devim svjetlom i UV zra\u010denjem.<\/p>\n<p>Dobrobiti sun\u010devog svjetla su nemjerljive, no naravno, kao i u svemu ostalome, ne valja pretjerivati ni u izlaganju tijela suncu. UV zra\u010denje \u0161tetno je jedino ako je prekomjerno.<\/p>\n<p>Na\u017ealost, u novije vrijeme, strah od izlaganja suncu poprima razmjere sveop\u0107e paranoje. Vrijeme je da ispravimo tu pogre\u0161ku i vratimo sunce u svoj \u017eivot.<\/p>\n<p>Iskoristite sun\u010dane dane koje uskoro dolaze i boravite na suncu barem 15-20 minuta dnevno, da bi tijelu osigurali dovoljno vitamina D, i u skladu s tim, optimalno zdravlje.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.alternativa-za-vas.com\/index.php\/clanak\/article\/sunce-iscjelitelj\">alternativa-za-vas.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Osje\u0107ate li se nakon zime umorno i bezvoljno? Imate li \u010deste depresije, nesanice i manjak energije? Uzrok bi se mogao kriti i u nedostatku sunca. Naime, na\u0161e psihofizi\u010dko zdravlje uvelike ovisi o sun\u010devim zrakama, a za vrijeme sumornih zimskih dana taj problem postaje znatno izra\u017eeniji. Iz tog razloga, opa\u017eeno je da \u017eitelji zemalja s malo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-107795","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=107795"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107795\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=107795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=107795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=107795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}