{"id":107783,"date":"2013-03-05T09:33:03","date_gmt":"2013-03-05T08:33:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=107783"},"modified":"2013-03-05T09:33:03","modified_gmt":"2013-03-05T08:33:03","slug":"rat-protiv-zenske-seksualnosti-treba-li-kriviti-globalizaciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/03\/05\/rat-protiv-zenske-seksualnosti-treba-li-kriviti-globalizaciju\/","title":{"rendered":"Rat protiv \u017eenske seksualnosti: Treba li kriviti globalizaciju"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autorka: Tracy Clark-Flory<\/strong><\/p>\n

\u017denska tijela postala su globalno bojno polje. Brutalan slu\u010daj grupnog silovanja u New Delhiju, te sna\u017eni protesti koje je isti potaknuo, samo su jedan primjer. Od \u0161kolovanja afganistanskih djevoj\u010dica do no\u0161enja vela u Francuskoj, \u017eenska seksualnost i sloboda postali su simbol globalnog sukoba ‘protiv prirode sebstva’, isti\u010de David Jacobson, sociolog sa Sveu\u010dili\u0161ta Ju\u017ene Floride, u knjizi “Of Virgins and Martyrs: Women and Sexuality in Global Conflict”. U knjizi se uglavnom problematizira ideolo\u0161ka podjela: “\u010dast” nasuprot “samoregulaciji” \u2013 ili, kako sam autor u knjizi isti\u010de, “posjedovanje i kontroliranje ne\u010dijeg tijela, posebice kada je rije\u010d o \u017eenama: radi li se tu o \u017eeni kao individui ili o dru\u0161tvu, kroz provo\u0111enje praksi \u010dasti, djevi\u010danstva, pokrivanja lica i braka?<\/p>\n

Ono \u0161to Jacobson izvrsno isti\u010de u svojoj knjizi jest razlikovanje izme\u0111u politiziranog islamisti\u010dkog patrijarhata i “\u0161ireg muslimanskog dru\u0161tva”, od kojih je prvi “temeljni izraz dubljeg globalnog rascijepa”. “U dru\u0161tvu utemeljenom na vrijednostima \u010dasti, patrijarhalne i plemenske tradicije odre\u0111uju \u017eensko tijelo kao ono koje pripada i slu\u017ei zajednici… Dru\u0161tva orijentirana na interese, privilegiraju samoopredjeljenje, suverenitet pojedinca nad svojim tijelom, te vlasni\u0161tvo nad svojim kapitalom, bio on ekonomski, kulturni ili dru\u0161tveni”. Globalizacija, pobolj\u0161avaju\u0107i status \u017eena, tako\u0111er poti\u010de i divlji zazor protiv njih.<\/p>\n

Knjiga daje savjete kako ubla\u017eiti navedenu podjelu ne samo u globalnim sukobima, ve\u0107 i u manjim bitkama \u2013 od kontrole ra\u0111anja do prostitucije. Jacobson je u intervjuu govorio i o djevi\u010danstvu, SlutWalks-u, te o monogamiji.<\/p>\n

Za\u0161to je \u017eenska seksualnost \u017eari\u0161te nekih od najva\u017enijih globalnih sukoba?<\/strong><\/p>\n

To je izuzetno. Ono \u0161to smo vidjeli u Delhiju jest u\u017easavaju\u0107i simptom toga \u0161ireg globalnog fenomena. \u0160to je dru\u0161tvo patrijarhalnije, to je okrutniji zazor od integracije \u017eena, ne samo na tr\u017ei\u0161tu rada i u obrazovanju, ve\u0107 i od rastu\u0107e autonomije \u017eena u podru\u010djima poput mode, konzumerizma te braka. Mislim da su \u017eenska seksualnost i \u017eenski status postali mjesto prijeloma dvije vrlo razli\u010dite vizije dru\u0161tva i moralnosti. Ono \u010demu smo svjedo\u010dili posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, jest da su \u017eene postigle izuzetne napretke u zajednici. Kao posljedica toga, \u017eenska seksualnost je postala bojno polje, te zazor mnogih patrijarhalnih elemenata koji je kontroliraju. Napredak \u017eena u navedenim podru\u010djima mo\u017eemo vidjeti kao dramati\u010dan, iako je \u010desto prikriven u ve\u0107ini patrijarhalnih dijelova svijeta od ju\u017ene Azije, uklju\u010duju\u0107i Indiju, preko Bliskog Istoka do Sjeverne Amerike. Indija je zanimljiv slu\u010daj jer, kao \u0161to je vi\u0111eno u Delhiju, obuhva\u0107a modernu Indiju kao i onu patrijarhalnu Indiju, koje se nalaze u opreci jedna s drugom.<\/p>\n

Odakle dolazi taj na \u010dasti baziran pogled na \u017eensku seksualnost?<\/strong><\/p>\n

S jedne strane imamo dru\u0161tva u kojima patrijarhalne obitelji i zajednice te\u017ee kontroli \u017eena kroz prakse poput nametnutog djevi\u010danstva prije braka, zahtjeva da \u017eene preuzmu odre\u0111enu ulogu u obitelji, zahtjeva za specifi\u010dnim na\u010dinom odijevanja, pa \u010dak i fizi\u010dke segregacije. To su dru\u0161tva utemeljena na \u010dasti, u kojima su kategorije roda i spola smatrane primarno dru\u0161tvenim indikatorima statusa. U tim \u010desto plemenskim dru\u0161tvima, \u010dast mu\u0161karca le\u017ei u njegovoj borbenosti i juna\u0161tvu, \u0161to uklju\u010duje i za\u0161titu “njegove \u017eene”, a \u010dast \u017eene nalazi se u njezinu o\u010duvanju vlastite \u010dednosti prije braka, te ra\u0111anju djece svome mu\u017eu.<\/p>\n

S patrijarhalne strane, postoji ideja o tijelu koje pripada zajednici. Djevi\u010danstvo je zanimljiv primjer, jer se \u017eena smatra kao ozna\u010ditelj obiteljskih veza, simbol zajedni\u0161tva. Iako to mo\u017ee zvu\u010dati kao privilegiran status, iz te \u010dinjenice se zapravo razvija ideja da \u017eena treba biti kontrolirana od strane mu\u0161karca \u2013 oca, mu\u017ea, brata. Pritisak usmjeren na djevi\u010danstvo odra\u017eava imperative \u0161irega dru\u0161tva: osiguranje dru\u0161tvenog kontinuiteta putem braka i djece. Stoga, \u017eenski je pristanak nebitan, s obzirom da njezina svrha nadilazi nju samu.<\/p>\n

Ono \u0161to je fascinantno u problemu silovanja jest to da ne\u0161to tako stra\u0161no mo\u017ee biti definirano kroz prili\u010dno razli\u010dite poglede. Iako je za na\u0161 pojam, \u010din silovanja vrlo jasan \u2013 to je ekstremno nasilje nad \u017eenom koje, po definiciji, podrazumijeva izostanak njezina pristanka \u2013 u visoko patrijarhalnim, tradicijskim kontekstima, silovanje je, zapravo, vrsta preljuba. Silovanje nije zlostavljanje \u017eene, ve\u0107 mu\u0161kar\u010devo vlasni\u0161tvo nad tom \u017eenom. U Indiji i mnogim drugim patrijarhalnim dijelovima svijeta, prevladava svirepa ideja da je \u017eena koja je silovana a) obe\u0161\u010da\u0161\u0107ena i b) da mo\u017ee, do neke mjere, o\u010duvati svoju \u010dast udajom za silovatelja.<\/p>\n

S druge stane, u mnogim dijelovima svijeta smatra se da \u017eena ima prava nad svojim tijelom \u2013 kontrolira pravo na prodaju svoje radne snage, intelekta na tr\u017ei\u0161tu rada, pravo na poha\u0111anje \u0161kole i fakulteta, za koga \u0107e se udati. Tako, s jedne strane, postoji princip \u010dasti te samoregulacije, s druge strane.<\/p>\n

Istaknuli ste distinkciju izme\u0111u pogleda na \u017eensko tijelo u patrijarhalnim, na \u010dasti baziranim dru\u0161tvima i u muslimanskoj kulturi kao cjelini. Koje su klju\u010dne razlike?<\/strong><\/p>\n

Moramo utvrditi razliku izme\u0111u kulturnog aspekta zazornosti i politi\u010dke zazornosti. Kada govorimo o islamisti\u010dkom pokretu, posebice o militantnim islamisti\u010dkim pokretima, zazor se transformira od potpuno kulturnoga u politi\u010dki. Institucije koje bi trebale voditi do napretka \u017eena, postaju mete napada, a na Zapad, op\u0107enito govore\u0107i, se gleda kao na izvor te iskvarenosti. Bilo \u0161to \u0161to je identificirano sa Zapadom \u2013 crkve, Sjedinjene Dr\u017eave, no\u0107ni klubovi i sl. \u2013 identificirani su kao iskvareni i kao mete napada.<\/p>\n

Donekle vidimo sli\u010dne tenzije izme\u0111u “\u010dasti” i “samoregulacije” i u zapadnim kulturama, zar ne? Uzmimo za primjer SlutWalk.<\/strong><\/p>\n

Apsolutno ste u pravu. SlutWalk je izuzetno zanimljiv primjer toga. Tenzija se u ovome slu\u010daju javlja izme\u0111u socijalnih konzervativaca i liberala, diljem zapadnog svijeta. Ako pogledamo u povijest Zapada, kao i svijeta u cijelosti, visoko patrijarhalna dru\u0161tva su norma. Takva dru\u0161tva se ne mijenjaju u potpunosti, o\u010dito, ali konzervativna strana stvari se s vremenom prorje\u0111uje.<\/p>\n

Za\u0161to se, to\u010dno, Zapad odmaknuo od te patrijarhalne ideje o \u017eenskoj \u010dasti?<\/strong><\/p>\n

Ako pogledamo u pro\u0161lost, osobito u Europu, te kako su se stvari razvijale u tom kontekstu, moglo bi nam biti jasnije. Imamo protestantsku reformaciju, koja ru\u0161i crkvu. Obilje konzervativizma postoji i dalje u protestantskim pokretima, ali va\u017enost pojedinca se vi\u0161e isti\u010de. Ubrzo, Nizozemci po\u010dinju pokazivati liberalne stavove prema tim problemima. Tako se, od 1600-tih mo\u017ee primijetiti ve\u0107a neovisnost Nizozemki, rado su vi\u0111ane u javnosti, rado isti\u010du poprsja i sl. Nizozemci su isticali ono \u0161to mi danas zovemo psihologijom unutarnjega \u017eivota, \u010dime se nastojalo otkriti tko si; ideja o autenti\u010dnosti pojedinca se tada po\u010dinje pojavljivati. \u017dene govore otvoreno i smiono, pa \u010dak i na grub na\u010din. Parovi se ljube u javnosti, \u010dime su posjetitelji bili potpuno pogo\u0111eni. Ipak, to nije bio veliki korak od ideje kori\u0161tenja vlastitoga tijela u ekonomskim terminima, do kori\u0161tenja tijela u dru\u0161tvenim terminima \u2013 za brak, izlaske i sl.<\/p>\n

To je, u biti, debata koja se konstantno pro\u0161iruje, poput rasprave o braku i monogamiji \u2013 postoje oni koji monogamiju zastupaju, i oni koje je osu\u0111uju. Osu\u0111ivanje monogamije se, donekle, reprezentira kao ograni\u010denje izbora, no koja god strana u raspravi bila iznesena, krajnji rezultat je jednaka tenzija.<\/p>\n

Jesu li vrijednosti “\u010dasti” i “samoregulacije” pomirljive? \u0160to mo\u017eemo nau\u010diti iz bli\u017eeg pogleda na ulogu \u017eena u globalnim sukobima, a u svrhu napretka?<\/strong><\/p>\n

Pogledamo li situaciju diljem svijeta, uloge koje \u017eene po\u010dinju igrati i napredak koji posti\u017eu u razli\u010ditim podru\u010djima \u2013 od ekonomskoga do obrazovnog, do promjena u modi i sl. \u2013 mu\u0161karce u nekim dijelovima svijeta stavlja u drugi plan. Porast alkoholizma, smrtnost u mla\u0111oj dobi u nekim dijelovima Rusije, mikroekonomski zajmovi u zemljama poput Banglade\u0161a i Gane ograni\u010deni su samo na \u017eene, jer su one u prosjeku odgovornije u kori\u0161tenju istih.<\/p>\n

Dakle, napredak \u017eena je, s jedne strane ohrabruju\u0107i, ali s druge strane on generira odre\u0111ene zabrinutosti koje se manifestiraju kroz termine postavljene od strane mu\u0161karaca. U isto vrijeme, otpor \u2013 patrijarhalni zazor o kojemu smo govorili \u2013 je iznimno dubok u regijama na potezu od Sjeverne Afrike do Bliskog Istoka, pa sve do Ju\u017ene Azije. Ovi izazovi nisu samo politi\u010dki, ve\u0107 duboko kulturalni. \u017destoko nastojanje u postizanju ve\u0107ih \u017eenskih prava mo\u017ee ponekad dovesti do odbojnosti, tako da moramo razmi\u0161ljati o suptilnim i nijansiranim na\u010dinima rje\u0161avanja ovoga problema.<\/p>\n

Libela<\/a>\/Salon<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od New Delhija do rata protiv \u017eena danas, seksulna sloboda je potakla globalni sukob. Sociolog David Jacobson obja\u0161njava i za\u0161to.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-107783","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107783","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=107783"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107783\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=107783"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=107783"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=107783"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}