{"id":107625,"date":"2013-03-03T08:19:08","date_gmt":"2013-03-03T07:19:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=107625"},"modified":"2013-03-03T08:19:08","modified_gmt":"2013-03-03T07:19:08","slug":"rehabilitacije-i-revizionizam-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/03\/03\/rehabilitacije-i-revizionizam-u-srbiji\/","title":{"rendered":"Rehabilitacije i revizionizam u Srbiji"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/protiv-rehabilitacije-cetnika.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-107626\" title=\"protiv rehabilitacije cetnika\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/protiv-rehabilitacije-cetnika-300x168.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"168\" \/><\/a>Pi\u0161e: Zdravko Jerki\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Kroz navodno ispravljanje istorijske nepravde i nacinalno pomirenje, revizionisti\u010dki subjekti ve\u0107 du\u017ee vreme nastoje da prekrajanjem istorije sakriju ili krivo prika\u017eu brojne procese i doga\u0111aje iz pro\u0161losti. Koriste se cenzurom \u010dinjenica, insinuacijama, manipulacijom i poluistinama do otvorenog falsifikovanja.Ovu grupu neskriveno poma\u017ee dr\u017eava sa mo\u0107nom logistikom kroz skup\u0161tinske odluke, formiranjem raznih komisija do uvo\u0111enja u gradivo, osnovnih i srednjih \u0161kola, materijala \u010diji su autori gore navedeni subjekti. Oni koji se hrabro, kriti\u010dki, istinito bave doga\u0111ajima iz bli\u017ee i dalje pro\u0161losti i njihovom demistifikacijom, izlo\u017eeni su \u017eestokim diskvalifikacijama, omalova\u017eavanju i uvredama. Naj\u010de\u0161\u0107e ih nazivaju izdajnicima, a istori\u010dar \u010cedomir Anti\u0107 je autor termina samomrzitelji i auto\u0161ovinisti.<\/p>\n<p>Udarana pesnica revizionista su desni\u010darske i profa\u0161isti\u010dke organizacije kao \u0161to su Dveri, Obraz, Na\u0161i, Stroj uz podr\u0161ku delova srpske pravoslavne crkve. Istorijski revizionizam je ina\u010de o\u010dajni\u010dko upori\u0161te desni\u010dara sa prostora buv\u0161e Jugoslavije. Idealizovanjem i romanti\u010darskim slikanjem pro\u0161losti i protagonista iste, poku\u0161avaju da sakriju ru\u017ene ru\u017ene stvari iz istorije, \u010dine\u0107i tako medve\u0111u uslugu budu\u0107im generacijama i postaju\u0107i, u dvadeset prvom veku, jataci surovim li\u010dnostima iz te pro\u0161losti. Profesor Rado\u0161 Lju\u0161i\u0107 uveliko to radi sa dugim devetnaestim vekom. Druga, brojnija grupa uporno dokazuje da je \u010detni\u010dki pokret bio antifa\u0161isti\u010dki i da su se \u010detnici do kraja borili protiv okupatora, da je Dra\u017ea Mihajlovi\u0107 nevin streljan, da je Milan Nedi\u0107 bio srpska majka, da Ljoti\u0107 nije bio nacista, da su partizani 1945. godine napravili pokolj u Srbiji i Jugoslaviji itd\u2026 Sramnom odlukom skup\u0161tine Srbije od 21.decembra 2004. godine, donet je zakon poznat pod nazivom \u201cZakon o izjedna\u010davanju prava partizanskih i ravnogorskih boraca\u201c kojim je politi\u010dki rehabilitovan \u010detni\u010dki pokret. Drugom odlukom skup\u0161tine Srbije od 17.aprila 2006. godine usvojen je \u201eZakon o rehabilitaciji\u201c. Prvim \u010dlanom ovog zakona je utvr\u0111eno da se zakonom ure\u0111uje rehabilitacija lica koja su bez sudske ili administrativne odluke ili sa sudskom ili administrativnom odlukom li\u0161ena \u017eivota, slobode ili nekih drugih prava iz politi\u010dkih ili ideolo\u0161kih razloga od 6.aprila 1941.godine. Dalje je utvr\u0111eno da zahtev za rehabilitaciju mo\u017ee podneti svako zainteresovano pravno ili fizi\u010dko lice. Obe odluke donesene su za vreme mandata dve vlade Vojislava Ko\u0161tunice, koji prema nekima snosi deo politi\u010dke odgovornosti za brutalno streljanje predsednika vlade Srbije Zorana \u0110in\u0111i\u0107a.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, primena ovih zakona nastavlja se u vreme vlade gde ve\u0107inu ima Demokratska stranka Borisa Tadi\u0107a,\u010diji saradnici i savetnici dosledno sprovode politiku prethodne vlade. Bojan Dimirtrijevi\u0107, savetnik biv\u0161eg predsednika javno tvrdi da Dimitrije Ljoti\u0107 i Milan Nedi\u0107 nisu bili petokolona\u0161i. Na istom fonu i zadatku istorijskog revizionizma su istori\u010dari Kosta Nikoli\u0107, Sr\u0111an Cvetkovi\u0107 i Mom\u010dilo Pavlovi\u0107, pisci \u010detvorotomne istorije Demokratske stranke. Vlada Borisa Tadi\u0107a formirala je dve komisije za preispitivanje istorijskih doga\u0111aja koji su se odigrali na tlu Srbije krajem i nakon Drugog svetskog rata. U tim komisijama su anga\u017eovane li\u010dnosti sa izrazito antikomunisti\u010dkim stavovima i to jasno govori o namerama osniva\u010da. Osnivanje komisije i pokretanje sudskog postupka za rehabilitaciju Dra\u017ee Mihajlovi\u0107a predstavlja zavr\u0161ni \u010din dr\u017eavne rehabilitacije kvislinga odgovornog za velike zlo\u010dine svoje vojske. Svi ovi zakoni i komisije omogu\u0107ili su razne i brojne zloupotrebe jer nisu odredili merila pomo\u0107u kojih bi sud mogao utvrditi da li je neko lice li\u0161eno slobode i osu\u0111eno iz ideolo\u0161kih i politi\u010dkih razloga ili zbog nekog krivi\u010dnog dela koje podrazumeva i komandnu odgovornost zbog zlo\u010dina podre\u0111enih formacija. Sudska rehabilitacia dvojice \u017eandarma koji su slu\u017eili u kvislin\u0161koj vladi Milana Nedi\u0107a, ubijenih 7.jula 1941.godine, predstavlja na\u010din da se ka\u017ee da je \u010din slu\u017eenja okupatoru normalan, dok je partizanski pokret, kome su pripadali izvr\u0161ioci ubvistva, okarakterisan kao snaga koja je jo\u0161 u leto 1941, godine vr\u0161ila progon i nasilja. Ovim se zastupa neprihvatljiva teza da su svi stradali u ratu jednaki. Ova dvojica pripadnika kvislin\u0161kog aparata koji je bio nosilac progona i nasilja, nikako ne mogu biti progla\u0161eni za \u201c\u017ertve progona i nasilja\u201c.<\/p>\n<p>Sve ovo predstavlja zanemarivanje i prikrivanje zlo\u010dina\u010dke prirode ravnogorskog pokreta, a ignori\u0161e se \u010dinjenica da je KPJ, kao jedina politi\u010dka snaga u porobljenoj Jugoslaviji, jo\u0161 15.aprila 1941.godine prvim ratnim saop\u0161tenjem pozvala narod Jugoslavije na nastavak pru\u017eanja oru\u017eanog otpora. Do danas nije prona\u0111en dokument u kome je Dra\u017ea Mihajlovi\u0107 svoj pokret nazvao antifa\u0161isti\u010dkim niti postoji proglas kojim se narod poziva na borbu protiv nema\u010dkog okupatora. U savezni\u010dkim arhivama postoji stotine dostupnih dokumenata koji dokazuju tesnu saradnju \u0161taba Dra\u017ee Mihajlovi\u0107a i nema\u010dkih okupacinih vlasti i to nije nikakva komunisti\u010dka izmi\u0161ljotina. Umesto da se usredsredi na borbu protiv okupatora Dra\u017ei Mihajlovi\u0107u je bio glavni cilj borba protiv komunista i partizanskih odreda. Takvim pona\u0161anjem je vremenom odbio srpske seljake od sebe. \u0160iroka narodna podr\u0161ka je i dovela do me\u0111unarodno valorizovane pobede Narodno oslobodila\u010dke vojske na tlu Jugoslavije u drugom svetskom ratu i to predstavlja veliki problem za reviziniste koji poku\u0161avaju tu pobedu, sa ogromnom podr\u0161kom naroda, predstave kao pobedu totalitarne ideologije. Istina KPJ je predvodila tu borbu, ali najve\u0107i broj partizanskih boraca nisu bili \u010dlanovi KPJ. Na sve na\u010dine poku\u0161avaju da izbri\u0161u razlike izme\u0111u komunizma i fa\u0161izma i time poni\u017eavaju ogromne \u017ertve koje je su podneli narodi biv\u0161eg Sovjetskog Saveza u borbi protiv fa\u0161izma. Zbog toga nas i nema na paradama pobede na Crvenom trgu u Moskvi. \u017dalosno je bilo na vrat-na nos sre\u0111ivane groblja oslobodilaca prilikom posete predsednika Rusije i izvinjavanje zbog ukidanja naziva ulica tih istih oslobodilaca Beograda. Revizionistima ne pada na pamet da se utvrdi broj \u017ertava fa\u0161isti\u010dkog i kvinsli\u0161kog terora na tlu Srbije tokom Drugog svetskog rata. Do danas nije utvr\u0111en broj lica pobijenih na tlu Srbije od strane pripadnika ravnogorskog pokreta i drugih vojno \u010detni\u010dkih odreda. Komadant Limsko-sand\u017ea\u010dkih \u010detni\u010dkih odreda, najbli\u017ei saradnik Dra\u017ee Mihajlovi\u0107a, vojvoda Pavle \u0110uri\u0161i\u0107 je \u010dak i odlikovan Hitlerovim ordenom 1944 godine, a jo\u0161 1942.g je napravio sporazum sa italijanskim guvernerom Crne Gore o uzajamnoj saradnji u borbi protiv partizanskih odreda. Njegove jedinice su po Dra\u017einom nalogu napravile stravi\u010dne pokolje nad muslimanskim \u017eivljem i simpatizerima partizanskog pokreta u reonu Fo\u010de, \u010cajni\u010da i Bijelog Polja. Zbog visoke motivisanosti i entuzijazma u \u010di\u0161\u0107enju terena on i njegove jedinice posebno su pohvaljeni od komadanta Mihajlovi\u0107a.<\/p>\n<p>Nikola Kalabi\u0107 je sa svojim \u010detnicima za nekoliko \u010dasova 29.04.1944.godine zaklao i streljao 80 me\u0161tana sela Drugovac. Posle plja\u010dke selo je spaljeno do temelja. Pokolji civila u Vrani\u0107u, Jagodini, \u010ca\u010dku, \u0106upriji i Valjevu su u\u017easni i dobro poznati. Da ne pominjemo ljoti\u0107evce koji su direktno asistirali Nemcima kod streljanja civila u Kragujevcu. Desetine savezni\u010dkih obave\u0161tajaca koji su delovali na tlu Srbije su o tome obave\u0161tavali svoje vlade \u0161to je na kraju rezultiralo prekidom svake pomo\u0107i i pu\u0161tanjem niz vodu Dra\u017ee Mihajlovi\u0107a i njegove vojske. NOV je 1944.godine pozvala sve pripadnike \u010detni\u010dkog pokreta koji nisu \u010dinili zlo\u010dine da im se pridru\u017ee. Oni su jedina kvislin\u0161ka formacija na prostoru Jugoslavije kojoj je ponu\u0111ena amnestija. Kralj Petar 12.09.1944.godine tako\u0111e poziva \u010detnike da se pridru\u017ee NOV. U svojoj malignoj tvrdoglavosti i dezorjentisanosti Dra\u017ea sve odbija i brojni \u010detni\u010dki odredi odstupaju sa pora\u017eenim Nemcima i drugim ostacima raznih fa\u0161isti\u010dkih i kvislin\u0161kih formacija. Su\u0111enje Dra\u017ei Mihajlovi\u0107u bilo je javno uz prisustvo stranih novinara, a radio program je prenosio su\u0111enje. Osu\u0111en je na smrt, \u017ealba nije usvojena i kazana je izvr\u0161ena streljanjem.<\/p>\n<p>Istori\u010dar revizinista \u010cedomir Anti\u0107 u jednom od svojih \u010dlanaka u \u201ePOLITICI\u201c negoduje zbog izno\u0161enja \u010dinjenice da u Srbiji ve\u0107 1942.godine nije bilo Jevreja. Po\u0161to Milana Nedi\u0107a, predsednika okupacione vlade nacionalnog spasa ne mo\u017ee da brani kao antifa\u0161istu, poku\u0161ava da do kraja minimizira njegovu ulogu u zlo\u010dinima. Me\u0111utim za vreme trajanja njegove vlade jevrejska zajednica u Srbiji je izgubila preko 80% \u010dlanova. U dve \u017eestoke akcije jul-oktobar 1941.godine kada su likvidirani mla\u0111i mu\u0161karci i mart-maj 1942.godine kada su gasom umoreni \u017eene, deca i starci. Vlada nacionalnog spasa je u tim akcijama pru\u017eila maksimalnu logisti\u010dku podru\u0161ku okupatoru, a Nedi\u0107evi policajci su pokazali veliku temeljitost i upornost u pronala\u017eenju skrivenih Jevreja. Sam Nedi\u0107 ponosno isti\u010de svoje zasluge u uni\u0161tavanju Jevreja. Sre\u0107om i u tim najte\u017eim uslovima bilo je hrabrih ljudi koji su spa\u0161avali Jevreje izla\u017eu\u0107i se smrtnoj opasnosti, a neki su i stradali u tim poduhvatima. Njih Jevreji zovu \u201ePravednici\u201c i s ponosom mo\u017eemo pro\u010ditati imena tih ljudi na Zidu \u010dasti u Jad Va\u0161emu, memorijalnom kompleksu u Izraelu. O doga\u0111ajima iz 1945.godine, kada su nove vlasti u haotni\u010dnom vrtlogu uspostavljanja dr\u017eavnog poretka napravile tragi\u010dne gre\u0161ke i streljale jedan broj nevinih ljudi, perfidno skidaju sa tih doga\u0111aja okvire tada\u0161njeg vremena, pa ih tuma\u010de po kriterijumima dana\u0161njih demokratskih dostignu\u0107a u za\u0161titi ljudskih prava. Po njima bi bilo normalno da je nova vlast pustila hiljade usta\u0161a, \u010detnika, balista, belogardejaca\u2026 koji su odgovorni za smrt stotine hiljada ljudi, da se brane sa slobode. Mo\u017eemo zamisliti kako bi to izgledalo. Groteksno se uveli\u010dava broj nevino streljanih, \u010dak se solidari\u0161u sa usta\u0161kom propagandom i osu\u0111uju doga\u0111aje na Kri\u017enom putu i Blajburgu, zaboravljaju\u0107i na usta\u0161ke genocidne zlo\u010dine ba\u0161 prema Srbima. Naravno, od pravde zajedno su be\u017eali i usta\u0161e i \u010detnici i Nemci i svi su zajedno bili odmetni\u010dka banda jer se nisu predali ni posle kapitulacije Nema\u010dke 9.maja 1945.godine. Kao odmetni\u010dke bande pravno su ih tretirali i saveznici i vra\u0107ali nazad Jugoslovenskoj armiji. Sve ove kolaboracije od Vardara do Triglava ne mo\u017eemo pravdati partizanskim gre\u0161kama ili ekstremizmom Brozovog vo\u0111stva.S aradnja sa okupatorom je prosto izdaja, a antifa\u0161izam kao temelj savremenih evropskih vrednosti treba s ponosom i obavezom isticati tamo gde ga je stvarno bilo. Drugi svetski rat je doga\u0111aj koji ne mo\u017ee da se poredi ni sa \u010dim u svetskoj istoriji. To je bila borba za o\u010duvanje civilizacije.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/noviplamen.net\/2013\/03\/02\/rehabilitacije-i-revizionizam-u-srbiji\/\" target=\"_blank\">Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Udarana pesnica revizionista su desni\u010darske i profa\u0161isti\u010dke organizacije kao \u0161to su Dveri, Obraz, Na\u0161i, Stroj uz podr\u0161ku delova srpske pravoslavne crkve.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-107625","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=107625"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/107625\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=107625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=107625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=107625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}