{"id":106756,"date":"2013-02-21T11:45:17","date_gmt":"2013-02-21T10:45:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=106756"},"modified":"2013-02-21T11:45:17","modified_gmt":"2013-02-21T10:45:17","slug":"24-casa-u-ritmu-tijela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/21\/24-casa-u-ritmu-tijela\/","title":{"rendered":"24 \u010dasa u ritmu tijela"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/sat.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-106757\" title=\"sat\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/sat-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Funkcije na\u0161eg tela menjaju se u skladu sa 24-\u010dasovnim ritmom koji se stalno ponavlja. Nema\u010dki lekar dr Karl Flugbajl u svojoj knjizi \u201eBio\u010dasovnik\u201c, opisuje vezu izme\u0111u bioritma i zdravlja. Na\u0161e telo kuca prema unutra\u0161njem satu i ta\u010dno zna kada je najbolje vreme za rad a kada za odmor.<\/p>\n<p><strong>3.00-5.00 Vreme mirovanja<\/strong><\/p>\n<p>Ovo je vreme najve\u0107eg mirovanja. Tada srce kuca sasvim polako, oko 52 do 65 puta u minutu, a krvni pritisak i telesna temperatura na najni\u017eem su nivou. Sposobni smo samo da spavamo. A oni koji se prerano probude, mogu da zapadnu u du\u0161evnu krizu iz koje se ra\u0111aju &#8220;crne&#8221; misli. Ina\u010de, raspolo\u017eenje nam se popravlja \u010dim se napolju razdani, jer epifiza lu\u010di manje hormona melatonina. U ovom periodu mi\u0161i\u0107i bronhija najvi\u0161e se skupljaju pa je udisanje najte\u017ee, \u0161to najvi\u0161e smeta astmati\u010darima.<\/p>\n<p><strong>5.00 Odmor za bubrege<\/strong><\/p>\n<p>Aktivnost bubrega je na najni\u017eoj ta\u010dki. U toku no\u0107i postepeno su smanjivali svoju funkciju, a taj biolo\u0161ki ritam vrlo je koristan jer kada bi bili aktivni kao i danju vi\u0161e puta bismo se budili zbog odlaska u toalet.<\/p>\n<p><strong>6.00 Elan<\/strong><\/p>\n<p>Srce po\u010dinje br\u017ee da kuca, a krvni pritisak raste. Nivo hormona stresa, adrenalina i noradrenalina iz sredi\u0161njeg dela nadbubre\u017ene \u017elezde poja\u010dava aktivnost organizma.<\/p>\n<p><strong>7.00 Kalorije ujutru<\/strong><\/p>\n<p>Organi za varenje u najboljoj su formi \u0161to va\u017ei i za debelo crevo i \u017eeludac, pa im u ovo vreme najvi\u0161e odgovara dobar doru\u010dak. Tako dobijeni ugljeni hidrati varenjem se, uglavnom, pretvaraju u energiju koja se potro\u0161i u narednim satima. Kalorije unete ujutru zbog toga zadaju manje brige u vezi sa debljinom. U krvi je 40 odsto vi\u0161e testosterona, mu\u0161kog polnog hormona, nego u pono\u0107. Zbog toga mnogi mu\u0161karci tada imaju najve\u0107u \u017eelju za seksom iako za to imaju najmanje vremena.<\/p>\n<p><strong>8.00 Srce u opasnosti<\/strong><\/p>\n<p>Srce je optere\u0107eno porastom krvnog pritiska i frekvencijama otkucaja, \u0161to zdravim osobama ne smeta, ali je rizi\u010dno za sr\u010dane bolesnike. Najte\u017ea posledica mo\u017ee da bude sr\u010dani infarkt.<\/p>\n<p><strong>9.00 Visok nivo kortizola<\/strong><\/p>\n<p>Kortizol, hormon kore nadbubre\u017ene \u017elezde, sada dosti\u017ee najve\u0107u koncentraciju u krvi. Odbrambene snage na\u0161eg organizma pale su na najni\u017ei nivo. Alkohol sada deluje ja\u010de nego danju, a mraz jo\u0161 ja\u010de ose\u0107amo. Mi\u0161i\u0107i jedva reaguju, zbog \u010dega je jutarnji sport najmanje delotvoran.<\/p>\n<p><strong>10.00 Glava u najboljoj formi<\/strong><\/p>\n<p>Sada je vreme za psihi\u010dke aktivnosti, pa najbolje deluje i kratkotrajno se\u0107anje koje \u010duva informacije i po nekoliko sati.<\/p>\n<p><strong>11.00 Vrhunac<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107ina telesnih funkcija dosti\u017ee najvi\u0161e vrednosti, organizam je je sada na vrhuncu aktivnosti.<\/p>\n<p><strong>12.00 Nani\u017ee<\/strong><\/p>\n<p>Iako podnevni vrhunac jo\u0161 traje, efikasnost ve\u0107 po\u010dinje da popu\u0161ta. Posle najve\u0107e aktivnosti, potreban nam je odmor.<\/p>\n<p><strong>13.00 Potreba za mirovanjem<\/strong><\/p>\n<p>Otprilike, na svaka \u010detiri sata najradije bismo malo odspavali, \u0161to je najvi\u0161e izra\u017eeno oko 13 sati. Ko ima mogu\u0107nosti za kratak podnevni odmor, petnaestak minuta, lak\u0161e \u0107e savladati \u201epodnevnu najni\u017eu ta\u010dku\u201c.<\/p>\n<p><strong>14.00 Nu\u017ean je odmor<\/strong><\/p>\n<p>I telo i psiha su tako usporeni, naro\u010dito je popustila mo\u0107 koncentracije, pa su \u010deste gre\u0161ke na poslu i za volanom. Odmor je neophodan.<\/p>\n<p><strong>15.00 Novi zalet<\/strong><\/p>\n<p>Efikasnost opet raste. Posao obavljamo bolje nego kratko vreme pre toga, iako vi\u0161e ne\u0107emo dosti\u0107i vrhunac kao u 11 sati.<\/p>\n<p><strong>16.00 Drugi vrhunac<\/strong><\/p>\n<p>Imunolo\u0161ki sistem je posebno aktivan, jer ga vi\u0161e ne ko\u010di hormon kortizol, pa je efekat oporavka sada najve\u0107i.<\/p>\n<p><strong>17.00 Druga top forma<\/strong><\/p>\n<p>Na\u0161a efikasnost dostigla je drugi vrhunac iako je on sada ne\u0161to ni\u017ei nego prvi put. Srce pumpa vi\u0161e krvi u krvotok, mi\u0161i\u0107i su najsna\u017eniji i ako ih sada trenirate efekat \u0107e biti najve\u0107i. Pankreas ide prema najaktivnijoj fazi, \u0161to podsti\u010de probavu, pa se i \u010da\u0161a vina uz jelo lako podnosi.<\/p>\n<p><strong>18.00 \u017delja za mirovanjem<\/strong><\/p>\n<p>Telesna temperatura je sada najvi\u0161a, 37,4 stepena, za stepen vi\u0161a nego u 3 sata ujutru. Ali, od sada temperatura postepeno opada do najni\u017ee ta\u010dke, a sli\u010dno se smanjuje i na\u0161a aktivnost.<\/p>\n<p><strong>19.00 Krvni pritisak opada<\/strong><\/p>\n<p>Najbolji dnevni periodi su pro\u0161li. Na\u0161e telo je manje podlo\u017eno stresu. Krvni pritisak i broj otkucaja srca opadaju.<\/p>\n<p><strong>20.00 Najbolji za volanom<\/strong><\/p>\n<p>Voza\u010di sada najbolje i najbr\u017ee reaguju ali to se brzo menja. Ve\u0107 oko 22 sata na\u0161e reakcije mnogo su sporije, u 2 sata no\u0107u &#8220;otupe&#8221; i tek u 7 ujutru ponovo dosti\u017eu prihvatljive vrednosti.<\/p>\n<p><strong>21.00 Stop za \u017eeludac<\/strong><\/p>\n<p>Organi za varenje kre\u0107u na no\u0107ni odmor, pa zato obilne ve\u010dere \u201ete\u0161ko padaju na \u017eeludac\u201c.<\/p>\n<p><strong>22.00 Rast<\/strong><\/p>\n<p>Otprilike sat vremena po\u0161to su deca zaspala, hipofiza lu\u010di najvi\u0161e hormona rasta \u0161to se u toku no\u0107i ponovi jo\u0161 tri do \u0161est puta. Zna\u010di, izreka \u201edeca rastu dok spavaju\u201c nije nastala slu\u010dajno.<\/p>\n<p><strong>23.00 Najbolje u krevet<\/strong><\/p>\n<p>Krajnje je vreme za spavanje jer spavanje pre pono\u0107i je najbolje spavanje. Dubok san za vreme kog se odmorimo, \u010de\u0161\u0107i je u prvoj polovini no\u0107i dok u drugoj polovini preovla\u0111uju nemirni snovi.<\/p>\n<p><strong>24.00 Bolovi<\/strong><\/p>\n<p>Kako se telo smiruje i mozak smanjuje neke aktivnosti, pa i one u koje spada proizvodnja materija koje ubla\u017eavaju bolove, endorfina i enkefalina. Bolovi se zato ja\u010de ose\u0107aju, a anestetici slabije deluju.<\/p>\n<p><strong>1.00 Snovi dolaze<\/strong><\/p>\n<p>Sat posle pono\u0107i za mnoge je najlep\u0161i jer se tada ra\u0111aju prvi snovi, i sa razmakom od oko 90 minuta ponovi\u0107e se jo\u0161 dva do tri puta do jutarnjeg bu\u0111enja.<\/p>\n<p><strong>2.00 Izuzeci<\/strong><\/p>\n<p>Dok je ve\u0107ina telesnih funkcija na najni\u017eem nivou, jetra je veoma aktivna i dosti\u017ee svoj vrhunac.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.novosti.rs\/vesti\/zivot_+.304.html:420318-24-casa-u-ritmu-tela\">novosti.rs<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nema\u010dki lekar dr Karl Flugbajl u svojoj knjizi \u201eBio\u010dasovnik\u201c, opisuje vezu izme\u0111u bioritma i zdravlja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-106756","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106756","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=106756"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106756\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=106756"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=106756"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=106756"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}