{"id":106682,"date":"2013-02-20T13:13:05","date_gmt":"2013-02-20T12:13:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=106682"},"modified":"2013-02-20T13:13:05","modified_gmt":"2013-02-20T12:13:05","slug":"sta-su-aflatoksini-i-kako-stete-covjeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/20\/sta-su-aflatoksini-i-kako-stete-covjeku\/","title":{"rendered":"\u0160ta su aflatoksini i kako \u0161tete \u010dovjeku?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/trovanje.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-106683\" title=\"trovanje\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/trovanje-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Aflatoksini koji su posljednjih sedmica otkriveni u mlijeku \u0161irom na\u0161e regije najja\u010di su poznati kancerogen u prirodi. Ove hemikalije su zapravo prili\u010dno \u010deste u prirodi i stvaraju ih gljive iz porodice Aspergillus.<\/p>\n<p>Gljive Aspergillus su \u0161iroko rasprostanjene. Naj\u010de\u0161\u0107e se pojavljuju prije \u017eetve na \u017eitaricama, a mogu se pojaviti u toku \u017eetve, ali i poslije i u silosima ukoliko su \u017eitarice izlo\u017eene visokoj temperaturi i pove\u0107anoj vla\u017enosti u du\u017eem period.<\/p>\n<p>U zemljama regije i Evropske unije gornja granica aflatoksina je 0.050 \u00b5g\/kg za mlijeko i mlije\u010dne proizvode, dok je u EU granica za dje\u010dije proizvode ni\u017ea i iznosi 0.025 \u00b5g\/kg. U Americi je granica ve\u0107a i iznosi \u010dak 20 \u00b5g\/kg.<\/p>\n<p>Problem aflatoksina u mlijeku u regiji je sto\u010dna hrana bazirana na kukuruzu zatrovanom ovom hemikalijom, \u0161to zna\u010di da \u0107e se aflatoksini pojaviti u svim proizvodima nastalim tim putem.<\/p>\n<p>Kada jednom u\u0111u u lanac ishrane aflatoksini se te\u0161ko uni\u0161tavaju. \u010cak ni veoma visoke temperature ne\u0107e uni\u0161titi ovu hemikaliju. Recimo pe\u010denje zaga\u0111ene kafe na 180 stepeni u trajanju od 10 minuta \u0107e eliminisati samo 50 posto aflatoksina.<\/p>\n<p>\u0160tetnost po zdravlje ljudi<\/p>\n<p>Kada u organizam u\u0111e aflatoksin, jetra \u0107e u\u010diniti sve da ga razgradi na manje opasne hemikalije. Ameri\u010dka Agencija za hranu i lijekove FDA ka\u017ee da povremeno izlaganje ovoj hemikaliji nije opasno za ljude i da se ona \u010desto nalazi u prirodi.<\/p>\n<p>Odrasle osobe imaju razvijen mehanizam za\u0161tite i visoku toleranciju na ovu hemikaliju, po\u0161to je \u0161iroko rasprostranjena u prirodi. Ipak, ukoliko ste stalno izlo\u017eeni njegovom djelovanju, opasnosti su ve\u0107e, a naj\u010de\u0161\u0107a bolest koja se javlja je upravo rak jetre.<\/p>\n<p>Posebno su ugro\u017eena djeca i ona bi svakako trebalo da izbjegavaju proizvode kod kojih postoji rizik zaga\u0111enja koliko god je to mogu\u0107e. Izlo\u017eenost aflatoksinima kod ljudi se mo\u017ee otkriti na osnovu analize krvi.<\/p>\n<p>Kako smanjiti rizik?<\/p>\n<p>Aflatoksini se javljaju u mlijeku i mlije\u010dnim proizvodima, ali vrlo \u010desto i u kikirikiju, kukuruzu, bra\u0161nu, ri\u017ei, suncokretu, lje\u0161njacima, bademima, pistacijima i orasima. Ako vam se neka od ovih namirnica u\u010dini ubu\u0111alom, da na sebi ima plijesan, nemojte je jesti.<\/p>\n<p>Osim toga, konzumiranje povr\u0107a, naro\u010dito mrkve, celera i per\u0161una zna\u010dajno smanjuje kancerogene efekte aflatoksina.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.radiosarajevo.ba\/novost\/103764\/sta-su-aflatoksini-i-kako-stete-covjeku\">Radiosarajevo.ba<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Aflatoksini koji su posljednjih sedmica otkriveni u mlijeku \u0161irom na\u0161e regije najja\u010di su poznati kancerogen u prirodi. Ove hemikalije su zapravo prili\u010dno \u010deste u prirodi i stvaraju ih gljive iz porodice Aspergillus. Gljive Aspergillus su \u0161iroko rasprostanjene. Naj\u010de\u0161\u0107e se pojavljuju prije \u017eetve na \u017eitaricama, a mogu se pojaviti u toku \u017eetve, ali i poslije i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-106682","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106682","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=106682"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106682\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=106682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=106682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=106682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}