{"id":106541,"date":"2013-02-19T09:57:57","date_gmt":"2013-02-19T08:57:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=106541"},"modified":"2013-02-19T09:59:40","modified_gmt":"2013-02-19T08:59:40","slug":"cemu-borba-protiv-korupcije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/19\/cemu-borba-protiv-korupcije\/","title":{"rendered":"\u010cemu borba protiv korupcije?"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/korupcija.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-80039\" title=\"korupcija\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/korupcija-300x211.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"211\" \/><\/a>Pi\u0161e: Wolfgang Klotz<\/strong><\/p>\n<p>Re\u010d \u201epristojnost\u201c nije tako jednostavna u nema\u010dkom jeziku. To se vidi i na dvema krajnje suprotstavljenim upotrebama ove re\u010di (a obe se javljaju u kontekstu nacionalsocijalizma):<\/p>\n<p>List Cajt 1998. godine u \u010dlanku o knji\u017eevnici Rikardi Huh pi\u0161e: \u201eKu\u0107a njenog zeta u Jeni, gde je \u017eivela od 1936, predstavljala je onaj vid liberalno-opozicionog i hri\u0161\u0107anski obele\u017eenog miljea u kom je ljudska pristojnost u godinama diktature postala maksima delanja.\u201c<\/p>\n<p>Dana 4. oktobra 1943. rajhsfirer SS Hajnrih Himler govorio je pred visokim funkcionerima SS-a o \u201eistrebljenju jevrejskog naroda\u201c i izme\u0111u ostalog rekao: \u201eVe\u0107ina vas zna kako je kad 100 le\u0161eva le\u017ei na gomili, kad ih je 500 ili 1000. To \u0161to smo izdr\u017eali i pri tome, osim izuzetaka ljudske slabosti, ostali pristojni, to nas je o\u010dvrslo.\u201c<\/p>\n<p>Free Dictionary na internetu defini\u0161e pristojnost kao \u201epona\u0161anje u skladu sa normama nekog dru\u0161tva\u201c, \u0161to nije sasvim ta\u010dno. \u010cinjenica je da dva navedena primera pokazuju u kojoj meri od dru\u0161tvene konvencije zavisi \u0161ta \u0107e se smatrati pristojnim, a \u0161ta \u0107e va\u017eiti za nepristojno. Ali u oba slu\u010daja upletena su i li\u010dna obele\u017eja karaktera na kome je da odlu\u010di da li \u0107e odre\u0111ene konvencije uvrstiti u vlastiti \u201eeti\u010dki\u201c (eti\u010dki ovde zbog Himlera mora biti pod navodnicima) kanon ili ne.<\/p>\n<p>\u201ePristojnost\u201c u nema\u010dkom jeziku poti\u010de od oblika koji danas nije vi\u0161e u upotrebi, a glasio bi: \u201eNe pristoji se da to u\u010dinim\u201c. U tom slu\u010daju \u201epristojiti se\u201c zna\u010di \u201eoklevati\u201c, a oklevanje ukazuje na trenutak razmi\u0161ljanja o tome da li je ne\u0161to \u0161to nameravam da u\u010dinim \u2013 bez obzira na to da li se uklapa u dru\u0161tvene norme i konvencije ili ne \u2013 adekvatno mom li\u010dnom eti\u010dkom kanonu. Taj trenutak je momenat skrupula.[1] Ko ne okleva, dela bez ustru\u010davanja ili bez dvoumljenja.<\/p>\n<p>Himler je bio svestan toga da je \u201eistrebljenje jevrejskog naroda\u201c najbeskrupulozniji poduhvat koji su ljudi ikada po\u010dinili. Bilo mu je bitno da u odredu SS-a ukloni svaku nedoumicu oko toga da li \u010dovek odricanjem od skrupula gubi i pristojnost. Etimologija re\u010di \u201epristojnost\u201c pokazuje da je taj dvostruki gubitak neminovan. No svakako da je nat\u010dovek koji je kategori\u010dki iznad svega ujedno i iznad etimologije: Svi su oni \u201eostali pristojni\u201c i pored silnih ubistava, kako Himler uverava okupljene \u0161turmfirere, jer su ih po\u010dinili u slu\u017ebi \u201ena\u0161e vlastite krvi\u201c. A \u201eo\u010dvrsli\u201c su jer su radikalno prevazi\u0161li vlastite skrupule.<\/p>\n<p>Jo\u0161 ranije u istom govoru rekao je: \u201eZa svakog \u010doveka u SS-u mora da va\u017ei na\u010delo da mora biti iskren, pristojan, odan i drugarski nastrojen samo prema pripadnicima na\u0161e vlastite krvi i nikom drugom. Kako je Rusima, kako je \u010cesima, sasvim mi je svejedno\u2026 Da li drugi narodi \u017eive u blagostanju ili skapavaju od gladi interesuje me jedino utoliko \u0161to su nam potrebni kao roblje za na\u0161u kulturu; ni na jedan drugi na\u010din me to ne zanima. Da li \u0107e prilikom kopanja tenkovskog rova 10.000 ruskih \u017eena popadati od premora ili ne\u0107e, interesuje me jedino utoliko \u0161to valja iskopati tenkovski rov za Nema\u010dku.\u201c<\/p>\n<p>Himler kao ekstreman primer treba da poka\u017ee da po pitanju vlastitog pona\u0161anja ne mo\u017eemo imati puno poverenje u op\u0161ti stav o tome \u0161ta je pristojnost ili \u0161ta je pristojno. Jer po pravilu se radi o skupu konvencija prema \u010dijem poreklu treba biti skepti\u010dan i \u010dija je normativna su\u0161tina proizvoljna.<\/p>\n<p>Prilikom jedne debate u Evropskom parlamentu (koja nije u vezi sa ovom temom), jedan od poslanika izjavio je slede\u0107e: \u201eIl est d\u00e9primant de voir de quelle mani\u00e8re le premier ministre\u2026 viole de plus en plus des principes d\u00e9mocratiques et la biens\u00e9ance\u201c. (Deprimiraju\u0107e je kako premijer\u2026 sve vi\u0161e i vi\u0161e naru\u0161ava demokratska na\u010dela i pristojnost.\u201c) Ko izgovori ovakvu re\u010denicu podrazumeva da izme\u0111u njega i njegovih slu\u0161alaca postoji konsenzus o tome \u0161ta se u datom kontekstu podrazumeva pod pristojno\u0161\u0107u. Svakako da bez takvih konvencija i konsenzusa ne bismo mogli da odr\u017eimo korak sa svakodnevicom, ali korak napred obi\u010dno mo\u017eemo da na\u010dinimo tek kada ih prevazi\u0111emo.<\/p>\n<p>Prema konvencijama ve\u0107inskog ruskog dru\u0161tva o definiciji pristojnosti (\u043f\u0440\u0438\u0441\u0442\u043e\u0458\u043d\u043e\u0441\u0442) nastup grupe \u201ePusi rajot\u201c u crkvi Hrista Spasitelja u Moskvi sigurno je bio veoma nepristojan. A ipak \u0107emo se usuditi da postavimo pitanje da li je ovo prekora\u010denje granice mo\u017eda ipak bilo veoma va\u017ean korak napred za rusko dru\u0161tvo. Mo\u017eemo li uop\u0161te da pojmimo smislenu umetnost koja bi se kategori\u010dki povinovala datim konvencijama pristojnosti? Problem o\u010digledno nije u tome \u0161to je neko nepristojan. Ili recimo ovako: Samo odre\u0111enim ljudima tu\u0111e nepristojno delanje predstavlja problem. Ni\u010de to opisuje izrazom da moral nije nista drugo do \u201eresantiman zakinutih\u201c.<\/p>\n<p>Brojnim bi se primerima dalo dokazati kako su pristojnost i konvencija kategorije mo\u0107i i podobni instrumenti autoritarne politike, ba\u0161 kao i resantiman koji Ni\u010de dijagnostikuje. Tek kroz njih se apstraktno-ideolo\u0161ka materija pretvara u stvarno dru\u0161tveno tkivo. Kada nam, kako se na nema\u010dkom ka\u017ee, \u201eu\u0111u u krv\u201c, te\u0161ko da i\u0161ta mo\u017eemo u\u010diniti protiv njihove autoritarne mo\u0107i.<\/p>\n<p>\u010cemu ovaj dugi ekskurs ako bi, sude\u0107i po naslovu, trebalo da bude re\u010di o korupciji?<\/p>\n<p>Zato \u0161to je su\u0161tinski va\u017eno da li se borba protiv korupcije vodi \u201eu ime pristojnosti\u201c ili se ona obrazla\u017ee i legitimi\u0161e na neki drugi na\u010din. Zbog nekoliko stotina ili hiljada korumpiranih u Srbiji, milioni onih drugih postali su \u201ezakinuti\u201c prema Ni\u010deovom shvatanju. Stoga je rezervoar iz kojeg se crpi resantiman za moral pristojnosti prili\u010dno pun. Aktuelni rezultati anketa o statusu Srpske napredne stranke pokazuju koliko je bogata politi\u010dka \u017eetva na ovoj plodnoj njivi.<\/p>\n<p>Ipak valja biti obazriv. Jer na drugom polju o\u010digledno da postoji konsenzus izme\u0111u ministra pravde Nikole Selakovi\u0107a i autora spiskova na kojima su neki gra\u0111ani i gra\u0111anke okarakterisani kao \u201enepo\u017eeljni u Srbiji\u201c. Sigurno ne bi bilo pogre\u0161no ako pretpostavimo da i jedan i drugi \u2013 i ministar i opskurni likovi koji stoje iza navedenih lista \u2013 te \u201enepo\u017eeljne\u201c smatraju i \u201enepristojnim\u201c individuama: nepatriotskim, destruktivnim, dekadentnim\u2026 osobama koje uni\u0161tavaju organizam srpskog naroda, tako \u201eskladan\u201c (biens\u00e9ance!) u svojim tradicijama i konvencijama.<\/p>\n<p>Borba potpredsednika Vlade protiv korupcije objektivno je, i sude\u0107i po konkretnom cilju ka kojem je usmerena, u interesu dru\u0161tva. Ali ona je i instrument za formiranje i stabilizaciju dru\u0161tvene \u201emo\u0107i pristojnih\u201c, po \u010dijem se konsenzusu \u0161to\u0161ta \u010dini nepristojnim, pa se zato protiv toga valja i boriti. Stoga se ona lako d\u00e2 povezati sa borbom ministra pravde protiv \u201enepo\u017eeljnih elemenata\u201c. Nekim drugima se opet homoseksualci \u010dine posve \u201enepristojnim\u201c, pa su zato i oni nepo\u017eeljni u ime pristojnosti. Postoji niz ovakvih primera.<\/p>\n<p>Re\u010d \u201epristojnost\u201c ni na kakav na\u010din ne vlada svojim zna\u010denjem. Ona poprima zna\u010denje onoga \u0161to se u odre\u0111enom socijalnom kontekstu defini\u0161e kao konvencija i konsenzus. Pa tako kod gospodina Selakovi\u0107a ima jedno zna\u010denje, a kod gospo\u0111e Verice Bara\u0107, \u010dija snaga i um na\u017ealost nisu vi\u0161e sa nama, imala bi posve druga\u010dije. No ona, Verica Bara\u0107, verovatno ni ne bi upotrebila re\u010d \u201epristojnost\u201c, ve\u0107 bi od po\u010detka uvela drugu kategoriju, naime integritet.<\/p>\n<p>Integritet je mo\u0107na re\u010d. Ona se ne mo\u017ee tako lako svesti na semanti\u010dko oru\u0111e u rukama populista. I sama se ve\u0107 brani od zloupotrebe u pogre\u0161ne svrhe. Primera radi, naprosto je samo po sebi jasno na \u0161ta mislimo ukoliko postavimo pitanje da li se aktuelna borba protiv korupcije vodi u ime neke ko zna kako definisane pristojnosti ili u ime integriteta. Nema ni potrebe da se dalje poja\u0161njava po \u010demu bi se ove dve borbe razlikovale.<\/p>\n<p>Dok jedni neke delove dru\u0161tva i dalje nazivaju \u201enepo\u017eeljnim bolestima u kolektivnom organizmu naroda\u201c, s\u00e2mo pominjanje integriteta jasno pokazuje da zaraza korupcije zaista \u2013 ako \u0107emo ve\u0107 da koristimo \u201emetaforu pristojnih\u201c \u2013 zahvata ceo \u201eorganizam dru\u0161tva\u201c. Zato se ni borba protiv nje, ukoliko se ona vodi u ime integriteta, ne mo\u017ee svesti na krivi\u010dno gonjenje nekolicine pojedinaca, za koje dodu\u0161e ve\u0107 sada mo\u017eemo re\u010di da su pri zgrtanju bogatstva prekr\u0161ili sve konvencije socijalne pristojnosti, ali da li su prekri\u0161ili i zakone jo\u0161 dugo, a u nekim slu\u010dajevima nikada, ne\u0107e biti razja\u0161njeno.<\/p>\n<p>Okolnost da su zakoni (i druge strukture i institucije) dru\u0161tva takvi da je ovo mogu\u0107e poga\u0111a sr\u017e, sam integritet tog dru\u0161tva.<\/p>\n<p>\u201eRestitutio in integrum\u201c kao termin koristi se i u medicini (u skladu sa metaforom o \u201esocijalnom organizmu naroda\u201c) i u pravu. U oba slu\u010daju ozna\u010dava ponovno uspostavljanje stanja pre povrede, bilo da je u pitanju telesna povreda ili povreda prava. \u010cak i medicinska rekonstrukcija fizi\u010dkog devi\u010danstva potpada pod \u201erestitutio in integrum\u201c. Ali to je potrebno samo onim ba\u0161, ba\u0161 \u201epristojnima\u201c.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pescanik.net\/2013\/02\/cemu-borba-protiv-korupcije\/\" target=\"_blank\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zato \u0161to je su\u0161tinski va\u017eno da li se borba protiv korupcije vodi \u201eu ime pristojnosti\u201c ili se ona obrazla\u017ee i legitimi\u0161e na neki drugi na\u010din.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-106541","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106541","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=106541"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106541\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=106541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=106541"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=106541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}