{"id":106218,"date":"2013-02-15T11:59:08","date_gmt":"2013-02-15T10:59:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=106218"},"modified":"2013-02-15T11:59:08","modified_gmt":"2013-02-15T10:59:08","slug":"slusaj-mamu-i-zivjeces-100-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/15\/slusaj-mamu-i-zivjeces-100-godina\/","title":{"rendered":"Slu\u0161aj mamu i \u017eivje\u0107e\u0161 100 godina"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Ako slu\u0161ate preporuke svojih majki, kao \u0161to su saveti da ne pu\u0161e, ne pijete, da se bave sportom, ve\u0107 mnogo uradili za svoje zdravlje. Sve ostalo zavisi od napretka medicine.<\/p>\n

Ranije, unazad 120 godina, je 25 od 100 novoro\u0111en\u010dadi umiralo. Danas umire tri ili \u010detiri od hiljadu ro\u0111ene dece. Tako veliki napredak treba da zahvalimo razvoju medicine.<\/p>\n

Poslednjih 30 godina smo svedoci naglog smanjenja mortaliteta novoro\u0111en\u010dadi uzrokovanog kardiovaskularnim oboljenjima. U me\u0111uvremenu se pacijenti mnogo br\u017ee oporavljaju od posledica sr\u010danog udara. Stentovi i bajpasi pacijentima poma\u017eu da se br\u017ee oporave, a i le\u010denje akutnih simptoma je znatno uspe\u0161nije. \u0160anse za pre\u017eivljavanje su mnogo ve\u0107e.<\/p>\n

Osim toga, zdravstvena prevencija je u velikoj meri napredovala i svakim danom sti\u010demo nove spoznaje o rizi\u010dnim faktorima. Na\u0161i preci ni\u0161ta nisu znali o holesterolu.<\/p>\n

“Za mene, kao ljubitelja fudbala, posebno je interesantan kardiovaskularni mortalitet i njegov porast za vreme zna\u010dajnih fudbalskih zbivanja. Kod mu\u0161karaca u Nema\u010dkoj se za vreme Svetskog prvenstva 2006. godine taj broj utrostru\u010dio. I to je jedan od na\u010dina koji nam omogu\u0107ava da vi\u0161e saznamo o uzro\u010dnicima sr\u010danog udara ili kardiovaskularnih oboljenja”, ka\u017ee za DW nema\u010dki ekspert za demografiju Rolanda Raua sa Univerziteta u Ro\u0161toku.<\/p>\n

\u0160ta je najva\u017enije za prose\u010dan \u017eivotni vek? Koliko su va\u017eni geni, stil \u017eivota i medicina?<\/p>\n

Postoje studije u kojima su analizirani razli\u010diti faktori i njihov uticaj na \u017eivotni vek. Pokazalo se da maksimalno jednu \u010detvrtinu \u010dine genetski faktori. Doga\u0111aji iz ranog detinjstva i nasledne predispozicije \u010dine drugu \u010detvrtinu, a vi\u0161e od polovine odre\u0111uje na\u010din \u017eivota i napredak medicine.<\/p>\n

Na \u010demu su bazirane prognoze o trajanju \u017eivotnog veka? Ho\u0107e li krivulje na grafi\u010dkim prikazima i dalje nastaviti sa rastom?<\/p>\n

“Nema iluzija da \u0107e biti tako. \u010cesto me pitaju kakav uticaj na du\u017einu \u017eivota imaju klimatske promene i ekonomske krize. Moj odgovor je – nemaju nikakav uticaj! Postoje razli\u010dite statisti\u010dke metode, ali se u su\u0161tini radi o tome da trendove iz pro\u0161losti treba ugraditi u budu\u0107nost.”<\/p>\n

Zna\u010di li to da \u0107e ljudi, u slu\u010daju da statisti\u010dka krivulja nastavi da raste, \u017eiveti beskrajno dugo?<\/p>\n

“Ne\u0107e i\u0107i tako daleko i ne mislim da mi mo\u017eemo da \u017eivimo beskona\u010dno dugo. Vidimo u zemljama sa visokim prosekom \u017eivotnog veka, kao \u0161to su Japan i Francuska, da se svakih deset godina prose\u010dan vek stanovnika produ\u017eava za dve i po godine. To zna\u010di da se prosek svake godine pove\u0107ava za tri meseca, odnosno \u0161est sati po danu.”<\/p>\n

Zna\u010di li to da bi trebalo da se strpimo i \u0161to vi\u0161e odga\u0111amo vreme ro\u0111enja deteta, ako \u017eelimo da na\u0161i potomci du\u017ee \u017eive?<\/p>\n

“Da, moglo bi se tako interpretirati, iako ja to nikada nisam posmatrao iz te perspektive. Ja sam nepu\u0161a\u010d, ne konzumiram skoro nikako alkohol i praktikujem sport. \u0160ta bih jo\u0161 mogao uraditi kako ne bih \u017eiveo 79 ili 82 godine, kao \u0161to ste predvideli, ve\u0107 85 ili 90 godina?”<\/p>\n

Na\u017ealost, ne mo\u017eete isklju\u010diti velike faktore rizika, jer je \u010dinjenica da ste ljudsko bi\u0107e. U svim zemljama \u017eene u proseku \u017eive du\u017ee od mu\u0161karaca. Recimo, zimi bi trebalo da se toplije odevate, jer je poznato da je u zimskom periodu smrtnost ve\u0107a za 20-30 procenata. To zna\u010di da se tada pove\u0107ava rizik od smrtnosti uzrokovane oboljenjima disajnih puteva ili trombozom.<\/p>\n

“Ja svojim studentima stalno govorim da su, ako slu\u0161aju preporuke svojih majki, kao \u0161to su saveti da ne pu\u0161e, ne piju, da se bave sportom, ve\u0107 sve uradili za svoje zdravlje. Sve ostalo zavisi od napretka medicine. I tu se relativno malo toga mo\u017ee li\u010dno uraditi.”<\/p>\n

DW<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako slu\u0161ate preporuke svojih majki, kao \u0161to su saveti da ne pu\u0161e, ne pijete, da se bave sportom, ve\u0107 mnogo uradili za svoje zdravlje. Sve ostalo zavisi od napretka medicine. Ranije, unazad 120 godina, je 25 od 100 novoro\u0111en\u010dadi umiralo. Danas umire tri ili \u010detiri od hiljadu ro\u0111ene dece. Tako veliki napredak treba da zahvalimo […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-106218","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106218","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=106218"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106218\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=106218"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=106218"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=106218"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}