{"id":106013,"date":"2013-02-13T12:33:03","date_gmt":"2013-02-13T11:33:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=106013"},"modified":"2013-02-13T12:33:03","modified_gmt":"2013-02-13T11:33:03","slug":"cimet-zacin-vrjedniji-od-zlata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/13\/cimet-zacin-vrjedniji-od-zlata\/","title":{"rendered":"Cimet: Za\u010din vrjedniji od zlata"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/cimet.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-106014\" title=\"cimet\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/cimet-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Me\u0111u za\u010dinima koji istinski daje posebnu aromu i miris cimet (Cinnamomum verum) zauzima jedinstveno mesto.<\/p>\n<p>Da je poseban pokazuju i rukopisi na sanskritu napisani 2.800. godine pre Hrista. Cimet je zasigurno jedan od najstarijih za\u010dina za koji su znali i stari Kinezi, Egip\u0107ani i Feni\u010dani.<\/p>\n<p>Od Evropljana prvi su ga, pre pet vekova, otkrili Portugalci kada su zauzeli Cejlon. Uro\u0111enici sa ostrva uzimali su ga kao lek protuiv zamora i za ja\u010danje energije. \u010cak su ga i pu\u0161ili i koristili kao mirisna ulja. Cena cimeta je u to doba bila neverovatno visoka, poput zlata, pa su Holan\u0111ani i Portugalci vodili stogodi\u0161nji rat da bi ga se domogli. Pri kraju 19. veka cimet je prestao da bude engleska ekskluziva i pro\u0161irio se po celom svetu.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de vrednosti cimeta, najvi\u0161e se ceni onaj koji se gaji na Madagaskaru, kao i na Cejlonu i Sej\u0161elima. Naravno, cimet uspeva gde god postoje tropski uslovi, pa ga imaju i Indija i Indonezija.<\/p>\n<p>Iako postoje stotine vrsta i podvrsta biljke cimeta, kao za\u010dinske se koriste dve, cejlonski i cimet kasija, poznat kao kina-cimet koji poti\u010de iz Burme. U Evropi se upotrebljavaju obe vrste.<\/p>\n<p>Cejlonski cimet u prodavnice sti\u017ee u vidu \u0161tapi\u0107a, ima ne\u017eniju i prijatniju aromu, sa ljutoo\u0161trim, slatkopeckavim ukusom. Sadr\u017ei i od jedan i po do \u010detiri procenta eteri\u010dnih ulja. Kina-cimet miri\u0161e o\u0161trije, a ukus mu je peckavo ljut. Kada je re\u010d o hemijskom sastavu ne razlikuju se.<\/p>\n<p>Zbog lekovitih sastojaka ovom biljkom se ozbiljno bavi i zvani\u010dna medicina. Uzimanjem samo pola ka\u0161i\u010dice cimeta dnevno dijabeti\u010dari mogu u znatnoj meri da smanje nivo \u0161e\u0107era u krvi, jer njegovi sastojci kompleksa katehina i epikatehina aktiviraju insulin i sa njim zajedni\u010dki deluju, tvrde ameri\u010dki stru\u010dnjaci sa Harvard univerziteta.<\/p>\n<p>Eksperimentalno je dokazano da cimet sni\u017eava i nivo masti i lo\u0161eg holesterola, ima fungicidno dejstvo, odnosno uni\u0161tava gljivice i spre\u010dava njihov rast.<\/p>\n<p>U cimetu ima i salicilata koji sni\u017eavaju temperaturu i deluju protivupalno. Nedavna istra\u017eivanja pokazala su da cimet mo\u017ee da se koristi i kao alternativa tradicionalnim konzervansima hrane, jer njegova esencijalna ulja poseduju i antimikrobno delovanje.<\/p>\n<p>Uz to, predivan miris ovog za\u010dina podsticajno deluje na rad mozga, pri \u010demu \u017evakanje \u017evaka\u0107e gume od cimeta naro\u010dito pobolj\u0161ava pa\u017enju, radnu memoriju i vizuelni do\u017eivljaj.<\/p>\n<p>Cimet je odli\u010dan izvor mangana, gvo\u017e\u0111a, kalcijuma, bakra i cinka, uglavnom nedostaju\u0107ih minerala u ve\u0107ini namirnica. Od vitamina sadr\u017ei vitamin C, K, pirodoksin (B6) i riboflavin (B2).<\/p>\n<p>Imaju\u0107i sve ovo na umu, stru\u010dnjaci preporu\u010duju da se ovaj za\u010din dodaje razli\u010ditim namirnicama koje se koriste u svakodnevnoj upotrebi, kao \u0161to je kafa, vo\u0107ni sokovi, \u017eitarice, tost&#8230;<\/p>\n<p>CIMET I MED, ELIKSIR ZDRAVLJA<\/p>\n<p>Smatra se da cimet i med u kombinaciji mogu izle\u010diti mnogo toga, kao i problem debljine. Namaz meda i cimeta na kri\u0161ku hleba za doru\u010dak drasti\u010dno smanjuje mogu\u0107nost sr\u010danog udara. Svakodnevna upotreba ove dve namirnice podi\u017ee imunitet i \u0161titi organizam od bakterija i virusa. Dovoljno je da se ujutru u \u010da\u0161u vode razmuti pola ka\u0161i\u010dice meda i sasvim malo cimeta i to popije. Upu\u0107eni tvrde da se na ovaj na\u010din posti\u017ee savr\u0161ena vitalnost.<\/p>\n<p>Med pome\u0161an sa cimetom re\u0161i\u0107e problem hroni\u010dnog ka\u0161lja i za\u010depljenih sinusa. \u010ca\u0161a tople vode sa dve ka\u0161i\u010dice meda i ka\u0161i\u010dicom cimeta mo\u017ee da izle\u010di i hroni\u010dni artritis.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, kombinacija meda i cimeta re\u0161ava sve probleme u stomaku, od preteranih vetrova, lo\u0161eg zadaha, pa \u010dak i \u010dira na \u017eelucu. U zemljama Dalekog istoka \u017eene vekovima, da bi oja\u010dale matericu i zatrudnele, me\u0161avinom od pola ka\u0161i\u010dice cimeta i jedne ka\u0161i\u010dice meda ma\u017eu desni vi\u0161e puta tokom dana. Me\u0161aju\u0107i se sa pljuva\u010dkom, navedena smesa ulazi u krvotok i odlazi na \u017eeljena mesta posti\u017eu\u0107i o\u010dekivanu delotvornost.<\/p>\n<p>ZA PRODU\u017dENU MLADOST, PROTIV ANEMIJE<\/p>\n<p>Za produ\u017eenu mladost i vitalnost tako\u0111e treba piti \u010daj od cimeta. \u010cetiri ka\u0161i\u010dice meda, jedna ka\u0161i\u010dica cimeta i tri \u0161oljice vode zajedno se kuvaju kao \u010daj, a zatim se pije od tri do \u010detiri puta u toku dana po \u010detvrtina \u0161oljice.<\/p>\n<p>Istovremeno, \u010daj od cimeta poma\u017ee i u le\u010denju anemije, a priprema se tako \u0161to se u litar vode stavi sto grama cimeta, najbolje u \u0161tapi\u0107ima, i kuva na laganoj vatri dok se koli\u010dina vode ne prepolovi. Onda se u to doda jo\u0161 jedan litar vode i kilogram \u0161e\u0107era. Zatim se sve kuva dalje dok se celokupna koli\u010dina ne svede na jedan litar. Lek je tada gotov i mo\u017ee da se pije kao sok ili tri puta po jedna ka\u0161i\u010dica dnevno.<\/p>\n<p>\u010cUVANJE<\/p>\n<p>Cimet se \u010duva u \u010dvrsto zatvorenim staklenim teglama na hladnom, tamnom i suvom mestu. Mleveni cimet se koristi najdu\u017ee do pola godine od momenta kupovine, dok u \u0161tapi\u0107ima zadr\u017eava sve\u017einu i do godinu dana. Vek trajanja mo\u017ee da se produ\u017ei ukoliko se tegla sa cimetom dr\u017ei u fri\u017eideru.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.novosti.rs\/vesti\/zivot_+.304.html:419279-Cimet-Zacin-vredniji-od-zlata\">Ve\u010dernje novosti<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111u za\u010dinima koji istinski daje posebnu aromu i miris cimet (Cinnamomum verum) zauzima jedinstveno mesto. Da je poseban pokazuju i rukopisi na sanskritu napisani 2.800. godine pre Hrista. Cimet je zasigurno jedan od najstarijih za\u010dina za koji su znali i stari Kinezi, Egip\u0107ani i Feni\u010dani. Od Evropljana prvi su ga, pre pet vekova, otkrili Portugalci [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-106013","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106013","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=106013"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106013\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=106013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=106013"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=106013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}