{"id":105654,"date":"2013-02-09T07:46:33","date_gmt":"2013-02-09T06:46:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=105654"},"modified":"2013-02-08T23:48:32","modified_gmt":"2013-02-08T22:48:32","slug":"svemir-funkcionise-kao-mozak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/09\/svemir-funkcionise-kao-mozak\/","title":{"rendered":"Svemir funkcioni\u0161e kao mozak?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/svemir.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-64660\" title=\"svemir\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/svemir.jpg\" alt=\"\" width=\"264\" height=\"198\" \/><\/a>Prema jednom prou\u010davanju, objavljenom u \u010dasopisu Nature\u2019s Scientific Report, svemir bi se mogao razvijati na isti na\u010din kao neki divovski mozak \u2013 s elektri\u010dnim pra\u017enjenjima izme\u0111u mo\u017edanih stanica predstavljenih u obliku galaksija koje se \u0161ire.<\/p>\n<p>Rezultati kompjuterske simulacije pretpostavljaju da je \u201ddinamika prirodnog rasta\u201d, odnosno na\u010din na koji se sistemi razvijaju, ista za razli\u010dite vrste mre\u017ea bilo da je to internet, ljudski mozak ili svemir kao cjelina.<\/p>\n<p>Koautor te studije, Dmitri Krioukov sa Univerziteta Kalifornija u San Diegu, je rekao da iako takvi sistemi sada izgledaju jako razli\u010dito, oni su se razvili na jako sli\u010dne na\u010dine. Rezultat toga je da se svemir zaista razvija poput mozga. Ova studija postavlja ozbiljna pitanja o tome kako svemir funkcioni\u0161e, nastavlja Krioukov.<\/p>\n<p>\u201cZa fizi\u010dara to je jedan neposredni signal da ne\u0161to nedostaje u razumijevanju procesa u prirodi,\u201d rekao je za Space.com, prenosi portal Znanost.<\/p>\n<p>Njihova simulacija napravljena je kroz model svemira u samim po\u010decima, ubrzo nakon velikog praska, i prou\u010davala je kako su se kvantne jedinice prostor-vremena koje su manje od subatomskih \u010destica, umre\u017eavale izme\u0111u sebe dok je svemir rastao.<\/p>\n<p>Otkrili su da je ta simulacija identi\u010dna procesima koji se odvijaju u drugim mre\u017eama. Neke poveznice me\u0111u sli\u010dnim djelovima rezultirale su ograni\u010denim rastom, dok su druge djelovale poput \u017eeljezni\u010dkih \u010dvori\u0161ta od kojih se moglo i\u0107i prema mno\u0161tvu mogu\u0107nosti za razli\u010dita spajanja. Na primjer, neke veze su ograni\u010dene i sli\u010dne, poput slu\u010daja kada neka osoba koja voli sportove posje\u0107uje mnogo sportskih web stranica \u2013 a neke su va\u017ene i spajaju se s mnogim drugim djelovima mre\u017ee, poput internet pretra\u017eiva\u010da Google i Yahoo.<\/p>\n<p>To ne zna\u010di doslovno da svemir \u201crazmi\u0161lja\u201d, ve\u0107 bi to moglo zna\u010diti da postoji puno ve\u0107a sli\u010dnost izme\u0111u jako malog i jako velikog, od onoga \u0161to na prvi pogled pretpostavimo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema jednom prou\u010davanju, objavljenom u \u010dasopisu Nature\u2019s Scientific Report, svemir bi se mogao razvijati na isti na\u010din kao neki divovski mozak \u2013 s elektri\u010dnim pra\u017enjenjima izme\u0111u mo\u017edanih stanica predstavljenih u obliku galaksija koje se \u0161ire. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-105654","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105654","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=105654"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105654\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=105654"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=105654"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=105654"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}