{"id":105516,"date":"2013-02-07T14:13:43","date_gmt":"2013-02-07T13:13:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=105516"},"modified":"2013-02-07T14:13:43","modified_gmt":"2013-02-07T13:13:43","slug":"teorija-apokalipse-zemlja-moze-da-se-zavrti-u-kontra-smjeru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/07\/teorija-apokalipse-zemlja-moze-da-se-zavrti-u-kontra-smjeru\/","title":{"rendered":"Teorija apokalipse: Zemlja mo\u017ee da se zavrti u kontra smjeru"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/Zemlja-ulazi-u-nesto-novo.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-77819\" title=\"Zemlja ulazi u nesto novo\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/Zemlja-ulazi-u-nesto-novo-300x192.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"192\" \/><\/a>Zemlji prijeti kosmi\u010dka apokalipsa koju \u0107e pokrenuti &#8220;osna inverzija&#8221;, predvi\u0111aju profesori dalekoisto\u010dnog ruskog Federalnog univerzitata Aleksandar Pani\u010dev i Aleksandar Guljkov, prenosi Glas Rusije.<\/p>\n<p>Svoju hipotezu i vi\u0111enje osnova na kojima po\u010diva svijet dva nau\u010dnika su izlo\u017eili u knjizi &#8220;Apsolut i \u010dovjek&#8221;.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su prou\u010dili geolo\u0161ka svjedo\u010danstva tri katastrofe (potop, ledeno doba i pomor dinosaurusa) i zaklju\u010dili da su se sve kataklizme odvijale prema istom scenariju, a po\u010detak se uvijek podudarao sa globalnim doga\u0111ajem koji je poljuljao biosferu.<\/p>\n<p>Tragaju\u0107i za odgovorom na pitanje kakav je to doga\u0111aj bio, Pani\u010dev i Guljkov navode ne\u0161to \u0161to je 1985. godine otkrio sovjetski kosmonaut Vladimir D\u017eanibekov. On je ustanovio da se prilikom kretanja u beste\u017einskom stanju tijela neo\u010dekivano obrnu oko ose za 180 stepeni, a dvojica nau\u010dnika ovaj efekat obja\u0161njavaju katasrofama na planeti Zemlji i procjenjuju da je na\u0161a planeta izvela iste takve okrete u beste\u017einskom stanju i mijenjala pravac svoje ose.<\/p>\n<p>Ako se sada Zemlja okre\u0107e nalijevo oko ose, poslije okreta mo\u017ee da po\u010dne da se vrti nadesno. Teorija &#8220;osne inverzije&#8221; obja\u0161njava za\u0161to se dio planeta Sun\u010devog sistema okre\u0107e u suprotnom pravcu u odnosu na Zemlju. Vjerovatno su one tako\u0111e izvr\u0161ile inverziju, ali nesinhronizovano sa na\u0161om planetom.<\/p>\n<p>Posljedice &#8220;osne inverzije&#8221; Zemlje podsje\u0107aju na smak svijeta, isti\u010du Pani\u010dev i Guljkov.<\/p>\n<p>Evo kako to izgleda u njihovoj viziji: \u0160ume i zemlji\u0161te \u0107e se podi\u0107i u vazduh, preletjeti zna\u010dajna rastojanja i svaliti se u doline. Milionima godina kasnije ove kolosalne jaruge pretvori\u0107e se u nalazi\u0161ta kamenog uglja. Posle okreta Zemlje, gigantski morski talas, sli\u010dan cunamiju, prekri\u0107e Zemljinu kuglu i izazvati potop. Poslije njega, prema mi\u0161ljenju nau\u010dnika, osta\u0107e samo planinske oblasti.<\/p>\n<p>Poslije okreta, Zemlja \u0107e zadrhtati, iz nje \u0107e jurnuti plamen i lava. Pepeo izba\u010den u stratosferu zakloni\u0107e Sun\u010devu svjetlost. Na planeti \u0107e hiljadama godina vladati novo ledeno doba. Ve\u0107ina \u017eivih organizama bi\u0107e osu\u0111ena na odumiranje.<\/p>\n<p>Kada bi moglo do\u0107i do ovakve apokalipse? Prema njihovim prora\u010dunima, planetarne kataklizme de\u0161avale su se u intervalima od 23 do 30 miliona godina. Posljednji put prije oko 25 miliona godina.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zemlji prijeti kosmi\u010dka apokalipsa koju \u0107e pokrenuti &#8220;osna inverzija&#8221;, predvi\u0111aju profesori dalekoisto\u010dnog ruskog Federalnog univerzitata Aleksandar Pani\u010dev i Aleksandar Guljkov.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-105516","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105516","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=105516"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105516\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=105516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=105516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=105516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}