{"id":105503,"date":"2013-02-07T11:19:12","date_gmt":"2013-02-07T10:19:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=105503"},"modified":"2013-02-07T11:19:12","modified_gmt":"2013-02-07T10:19:12","slug":"krizna-pamet-i-hilava-politika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/07\/krizna-pamet-i-hilava-politika\/","title":{"rendered":"Krizna pamet i hilava politika"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Bratislav Bato Medojevi\u0107<\/strong><\/p>\n

Da li zbog hladnih zimskih dana ili prezasi\u0107enosti te\u0161kom realnosti, kulturna doga\u0111anja u Podgorici gotovo da ne postoje. Dobro pla\u0107eno Nacionalno pozori\u0161te tezgari sa alternativom, a Centar savremene umjetnosti je iz Galerije Dvorac Petrovi\u0107a preselio izlo\u017ebu Egipatske moderne umjetnosti, trista metara dalje, u Galeriju Centar, pa su gra\u0111ani Podgorice, pored \u010ditave prethodne godine, mogli nanovo da u\u017eivaju u nadgledanju pau\u010dine ove izlo\u017ebe – cijeli mjesec. Ali, danono\u0107no radi kablovska televizija, a na njoj se moglo vi\u0111eti i skora\u0161nje skup\u0161tinsko dosa\u0111ivanja. A, kad je tako, ponu\u0111eno ne treba odbijati, pa taj vidan sadr\u017eaj programa, kao zamjenu za duhovna doga\u0111anja, treba ponekad i kulturolo\u0161ki opisati, jer je politika postala glavni kreator kulture, a mediji njen najva\u017eniji izvo\u0111a\u010d – slika i prilika.<\/p>\n

\"\"<\/a>Pored uobi\u010dajenih optu\u017eivanja da je DPS od svog osnivanja arhont i demijurg svih kriza u Crnoj Gori, dogodilo se i ne\u0161to novo. Poslije ne\u0161to vi\u0161e od dvije decenije postojanja, Vlada je Skup\u0161tini predlo\u017eila na usvajanje \u201ckrizni porez\u201d na dohodak, \u0161to je ona i usvojila glasa\u010dkim tijelom iz sopstvenog resursa. Ve\u0107ina iz opozicije je negodovala, kao uvijek, uz tvrdnje da pozicija sve ono \u0161to nema lako kupuje o dr\u017eavnom tro\u0161ku, jer je korupcija za nju jo\u0161 uvijek nepoznanica kao Jaldabaotu Svijet Svjetlosti, a \u201cpalih an\u0111ela\u201d nikad nam nije moglo faliti od Nik\u0161i\u0107a do Andrijevice, \u0111e se kane ponoviti op\u0161tinski izbori. \u201cNe umijemo\u201d da se pretvaramo, pa lako od tu\u0111eg pravimo svoje, i onda se \u201e\u010dudimo\u201d za nerazumijevanje onih, lo\u0161ije uhranjenih koji pretenduju na vlast, a ne tamane ba\u0161 sve \u0161to je dr\u017eavno. Pa je predlagano da dr\u017eava prvo naplati zaostale poreze, a tek potom krene u dodatna oporezivanja gra\u0111ana. Ali, kao vazda, uzalud logika, patriotizam i pravda u me\u0111usobnom optu\u017eivanju koja \u010desto izlaze iz okvira utvr\u0111enih tema, \u010dija ishodi\u0161ta u prizoru o\u0161trih skup\u0161tinskih polemika znaju \u010desto da odu u krajnost i pod\u015bete na rije\u010di \u010duvenog skitskog filozofa Anaharsida, kad mu je jedan Atinjanin prigovorio za lo\u0161 identitet: \u201cMeni je domovina na sramotu, a ti domovini\u201d. I ako se to \u010desto podrazumijeva, ipak, to se u na\u0161oj skup\u0161tini jo\u0161 nije reklo, ali slika je jasna: dr\u017eava sa svojim patrimoniumom, u koji se ubraja svaka skup\u0161tina, od lokalnog do dr\u017eavnog nivoa, bez jasno izgra\u0111enog identiteta, iskrenog patriotizma i po\u0161tenja, je kao bure bez jedne d\u016bge (drvenog rebra), pa se \u010dini, da su sva minula identitetska obilje\u017eja Svijetle Crne Gore i njene istorije samo u vlasni\u0161tvu Pre\u015bednika dr\u017eavne skup\u0161tine, jer su mu postavljeni na rever, odakle se odavno ni\u0111e ne pomjeraju, osim, kada je pre\u015bednik dr\u017eave u pitanju.<\/p>\n

Ovaj po\u010detak skup\u0161tinskog zasijedanja otkriva da konfrotacija Crne Gore, i ove godine, opet zauzima zalet zbog lo\u0161e vladavine prava, a sastoji se u opre\u010dnostima na svakom polju ljudskog djelovanja, od kulture, privrede do politike, pa se mo\u017ee re\u0107i da je na\u0161a politika kilava ili hilava, jer ne re\u0161ava ni goru\u0107e dru\u0161tvene probleme. Kao i sve prethodne rasprave, ova je tekla u nedogled i ako se zakoni po evropskim standardima, ukoliko se ne zaobilaze, samo prepisuju i usvajaju. A, za to je razlog jasan: gube se privilegije i ograni\u010dava svaka sila van vladavine pava. A, za\u0161to opozicija na tom polju ne \u010dini vi\u0161e, zna\u010di da joj, usled ne\u010deg, nedostaju dobri kadrovi kao i poziciji.Tako da u Skup\u0161tini naj\u010de\u0161\u0107e slu\u0161amo deklamacije sa kojima nam, dobro pla\u0107eni poslanici, \u010desto li\u010de na osobe koje (ispravljaju) krive \u010divije u atomskoj centrali. (Koliko je kilogram novih eksera na tr\u017ei\u0161tu, radi bolje procjene produktivnosti, to ne znam?). Ima i onog: ja u klin ti u plo\u010du, kao kod rotiraju\u0107ih ministara. A, da bi se \u0161to du\u017ee odlo\u017eila primjena mnogih zakona, radi se preventivno – njino podno\u0161enje na usvajanje se nevoljno prote\u017eira i te\u010de u nedogled kao tehni\u010dko pitanje, ili se ekspresno izglasavaju, poput \u201ckriznog poreza\u201d, od kojih trpe samo gra\u0111ani na \u010diju \u0161tetu su ultraprivilegovani stekli enormna bogatstva a ovim zakonom su zaobi\u0111eni. Ipak, pozicija samozadovoljno trlja ruke hvale\u0107i svoje uspjehe kao najbolje od najgoreg, dok dio opozicije, NVO sektor i Sindikat, sa pravom otvoreno pokazuju svoje nezadovoljstvo u\u010dinjenim, o \u010demu govore brojni \u0161tajkovi gla\u0111u, u dr\u017eavi koja se mo\u017ee predstavljati svijetu kao manji siroma\u0161ni region razvijene Evrope, ali i kao bogata Amerika iz koje se, na godi\u0161njem nivou, iznose iz zemlje milijarde eura preko privatnih ra\u010duna, \u0161to smo \u010duli u ovom poslednjem skup\u0161tinskom zasijedanju, na kome je pre\u015bednik Vlade nekima postao glavna preokupacija i no\u0107na mora, ali, alfa i omega u inspiracijama za svakakve pri\u010de o lo\u0161oj vladavini prava. A kada se pregledaju sve dnevne novine, razli\u010ditost pogleda je sve upe\u010datljivija – kao da se ne \u017eivi u istoj dr\u017eavi. Li\u0161ene demokratske artikulacije razli\u010ditosti, zadrtih principa je najvi\u0161e.<\/p>\n

Svijest je stvar percepcije. A, mo\u017eda je gledanje na poro\u010dno okamenjenu stvarnost samo stvar li\u010dnih iluzija, ili nekakvog aporema koji mo\u017ee biti i nominalisti\u010dke prirode, kao \u0161to to prezentiraju portparoli \u201cistina\u201d, kojih u medijima nije ni\u0161ta manje nego li u politici. Jer, kad bi i na\u0161u epsku doma\u0107u rije\u010d pleme preveli na keltski jezik dobili bi naziv – teuta. Pa bi: \u201cTeuta moja snom mrtvijem spava\u201d, potpuno promijenila smisao i Njego\u0161u.<\/p>\n

Na\u0161 problem je ba\u0161 u tome \u0161to je i bahatost kao vid krute i svojevoljne teomorfne svijesti (izigravanja boga) kulturolo\u0161ki problem koji smo naslijedili iz svoje avlije, ali i mnogi drugi novijeg datuma koji ispod pla\u0161ta promovi\u0161u disidentna pona\u0161anja (\u0161ovinizam, diskriminaciju, mnoge kriminalne kodekse pona\u0161anja, varvarsko partijske propozicije – primitivne vrijednosne diferencije), \u0161to centre mo\u0107i (koji nijesu samo na adresi crnogorske vlade) favorizuje za premonstratore anti-kulture, koje su kao projektovan odraz ukupnog destruktivnog stanja postale kreatura samih kreatora. Za neka od njih nas i Evropa opominje. Dodamo li tome da se i pojam \u201cdomovina\u201d razli\u010dito tuma\u010di, dolazi do potpune strukturalne identitetske pometnje – za koju se mo\u017ee re\u0107i i da je samo Vlada kriva i njene institucije, ali tada ne bismo rekli sve. Nasle\u0111a iz pro\u0161losti su, tako\u0111e, velika.<\/p>\n

Po onim, ne tako davnim iskustvima na Balkanu, meni se \u010dini da je prvi politi\u010dar bio Sotona. Zbog nje je i strmeknuo na zemlju. I, od kad je u Hyle on izigrava boga, i svojski se trudi samo za svoj materijalni svijet Tame i svoje istomi\u0161ljenike.<\/p>\n

Bez bitnijih rezultata funkcionalnost dr\u017eavnih institucija je odavno zabrinjavaju\u0107a pa se stvorio fenomen da (pored opozicionog stvaranja jedinstva) pu\u010danstvo koje je ve\u0107inski nekad bilo za rat, sada osvije\u0161\u0107eno zastupa ispravnost vladavine prava i ugro\u017eenost kulture, privrede i civilizovanosti, nasuprot re\u017eimski superiornoj antikulturi, koja ne vodi ispravnu brigu o svojim gra\u0111anima ve\u0107 samo o samoj sebi. Ona danas tra\u017ei (br\u017eu) pravdu na putu za Evropu, umjesto obrnuto. Dijametralno suprotni: tradicionalni i moderni; konstitucionalni i antikonstitucionalni vide problem u antikulturi, isto \u0161to i Ujedinjena Evropa u sistemu dr\u017eavnih institucija, stavljaju\u0107i ih time (prividno) u istovjetnu ravan, suprotnu od one prije osamostaljenja. Ugro\u017eenost fakultetski obrazovanih ljudi ovu pojavu \u010dini vi\u0161e zna\u010dajnom. Ali je Evropa kao proces ve\u0107 postala nezaustavljiv pobjednik i ako je pozicija spremno do\u010dekuje odugovla\u010denjem i sitnim ustupcima i deklamacijama, pa je za o\u010dekivati da \u0107e mrzovoljnost pozicije prema goru\u0107im, nastupaju\u0107im, problemima biti sve o\u010diglednija. Ipak, najavljeni budu\u0107i protesti gra\u0111ana \u0107e imati mnogo vi\u0161u te\u017einu, od manje razumljivih partijskih okupljanja, u o\u010dima gra\u0111anski nastrojene Evrope, pa je i njena solidarnost na tom polju neminovna, od \u010dega stranke na vlasti ve\u0107 strepe, \u0161to obja\u0161njavaju nagle izmjene predloga zakona, kakav je bio i \u201ekrizni porez\u201c, tako da se ne\u0107e oporezovati svi dohodci ve\u0107 samo oni iznad pro\u015beka, \u0161to se, ipak, mo\u017ee tuma\u010diti kao o\u010dajni\u010dki potez koji ne re\u0161ava pravi problem. Kao \u0161to ne\u0107e biti ni brzog oporavka, jer kada se misli strana\u010dki usko, i ra\u010duna samo na investicije, kao do sada, pravog re\u0161enja nema za potpuni kolaps privrede, odnosno privatizacije. A, kuda je novac od nje sve zavr\u0161io ne\u0107e nam pokazati opozicija, ve\u0107 vrijeme, ali ona je osnovni uzrok privredne i socijalne krize.<\/p>\n

Ali, vrijeme neumoljivo proti\u010de. A svako vrijeme ostavlja svoj trag na istorijsku svijest naroda. Ti tragovi nam govore o njenom razvoju koji joj stvara jasan identitet ili zatiru, \u010dime je najvi\u0161e ugro\u017eena op\u0161ta kultura jer se, upravo, od te istorijske svijesti odr\u017eava. Tako su i po najvi\u0161im zabitima, u ovo zimsko doba, umjesto vukova zavladali \u201chajduci\u201d kojima nije daleko da i tamo otimaju sa dr\u017eavnih elektri\u010dnih vodova, pa su mnoga doma\u0107instva pretrpljela veliku \u0161tetu jer su njini krajevi ostali danima bez elektri\u010dne energije.<\/p>\n

Kultura se odr\u017eava istorijskom svije\u0161\u0107u i suprostavljena je nagonima i haosu pohlepe. Ona se ne prenosi genima ve\u0107 nesvjesnim vaspitanjem koje dobija preko pona\u0161anja, (od familije do javnih li\u010dnosti,) tako da u tome nekad ni \u0161kole ne mogu mnogo pomo\u0107i, kao \u0161to to ne mo\u017ee ni fingirana stvarnost re\u017eima jer je \u010desto uvredljiva i za ov\u010diju inteligenciju. Ali i ona je naslije\u0111ena ili falsifikovana novotarijama kakih mo\u017eemo vi\u0111eti i u Skup\u0161tini. Pa se, po gnosticima, pra-produkt Sofijine Pogre\u0161ke mo\u017ee tuma\u010diti da i nije taj famozni Milo kriv ba\u0161 za sve probleme u dru\u0161tvu, jer nije ni toliko svemo\u0107an, niti je iskvario neku noviju idealnu sredinu od koje je mogao mnogo \u0161ta pozitivno nau\u010diti. Najvi\u0161e se dopadao svima kada je ru\u0161io vlast ili odobravao ratni pohod na Dubrovnik. A kad je bio protiv bombardovanja svoje dr\u017eave, mnogima se nije svi\u0111ao. Kao nekad, i sad nam ga eto. Evropa u njega vjeruje, jer je imao hrabrosti da se suprostavi Milo\u0161evi\u0107u. Ipak, kao i uvijek, jednima je velika nada, a drugima razo\u010darenje, kao \u0161to je i do sad bilo. Ni\u0161ta novo. A, na uspjehu mo\u017ee zahvaliti mnogima iz opozicije. Ipak, svo vrijeme njegove vladavine najbolje oslikava strukturu mentalne crnogorske stvarnosti u kojoj je \u201czemlja \u010duda\u201d preina\u010dena u \u201czemlju anomalija\u201d, neravnomjerno, ali zaslugom svih u op\u0161toj disharmoniji dru\u0161tva. Pa je dodatni problem i taj \u0161to se konsoliduju mahom oni slojevi dru\u0161tva kojima crnogorska dr\u017eavnost smeta, na \u010demu se ima biti zahvalno, najvi\u0161e, vladaju\u0107im strukturama. S obzirom na njine preokupacije, ostvareni su rezultati kakve imamo.<\/p>\n

30. 01. 2013.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po onim, ne tako davnim iskustvima na Balkanu, meni se \u010dini da je prvi politi\u010dar bio Sotona. Zbog nje je i strmeknuo na zemlju. I, od kad je u Hyle on izigrava boga, i svojski se trudi samo za svoj materijalni svijet Tame i svoje istomi\u0161ljenike.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":105504,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-105503","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=105503"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105503\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/105504"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=105503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=105503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=105503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}