{"id":105445,"date":"2013-02-06T19:03:35","date_gmt":"2013-02-06T18:03:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=105445"},"modified":"2013-02-06T19:10:55","modified_gmt":"2013-02-06T18:10:55","slug":"galluppristup-internetu-u-regionu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/06\/galluppristup-internetu-u-regionu\/","title":{"rendered":"Gallup:Pristup internetu u regionu"},"content":{"rendered":"

Prema istra\u017eivanju ameri\u010dke agencije Gallup, najve\u0107i procenat doma\u0107instava koja imaju direktan pristup internetu me\u0111u zemljama regiona zabilje\u017een je u Hrvatskoj i na Kosovu, gdje je 64 posto doma\u0107instava povezano sa internet mre\u017eom, prenosi Anadolija. <\/a><\/p>\n

Poslije Hrvatske i Kosova je Makedonija u kojoj 58 posto doma\u0107instava ima direktan pristup internetu, te Crna Gora u kojoj je zabilje\u017een procenat od 55 posto gra\u0111ana koji ima pristup internetu iz svoga doma.<\/p>\n

Srbija i Bosna i Hercegovina su, prema posljednjem istra\u017eivanju Gallupa, zabilje\u017eile procenat od 50, odnosno 49 posto pretplatnika koji imaju direktan pristup internet mre\u017ei.<\/p>\n

Albaniji je najlo\u0161ija u regionu i u ovoj zemlji zabilje\u017eena je penetracija interneta od 31 posto, \u0161to je ujedno i jedan od najni\u017eih procenata korisnika interneta u Evropi.<\/p>\n

Podaci govore da su internet, prije svega, prihvatile mla\u0111e generacije, posebno oni od 15 do 24 godine, me\u0111u kojima se njih gotovo tri \u010detvrtine slu\u017ei internetom. Studenti i u\u010denici su grupa koja se najvi\u0161e od svih slu\u017ei internetom (84%), a slijede ih stalno zaposleni (50%), dok se me\u0111u penzionerima nalazi samo oko 4% korisnika.<\/p>\n

Od zemalja \u0161ireg regiona, prema istra\u017eivanju Gallupa, visok procenat korisnika interneta je registrovan je u Sloveniji gdje 83 posto gra\u0111ana ima pristup internetu, a slijede Ma\u0111arska sa 66 posto, Slova\u010dka sa 65 posto, Bugarska sa 51, Rumunija sa 49, Gr\u010dka sa 44 posto i Turska sa 40 procenata doma\u0107instava priklju\u010denih na internet.<\/p>\n

S druge strane, najmanji broj gra\u0111ana koji imaju pristup internetu u Evropi zabilje\u017een je u Gruziji i Jermeniji, gdje 29, odnosno 33 posto domova ima internet konekciju.<\/p>\n

Svjetski lider u kori\u0161tenju interneta je \u0160vedska. U ovoj zemlji 93 posto doma\u0107instava koristi internet. Poslije \u0160vedske slijede Singapur, Danska, Holandija, Novi Zeland, Australija, Kanada, Tajvan, Irska i Ju\u017ena Koreja.<\/p>\n

Od prvih 20 zemalja sa najve\u0107im procentom gra\u0111ana koji imaju pristup internetu njih devet su evropske i sedam azijske, \u0161to zna\u010di da je internet najpopularniji u ovim djelovima svijeta.<\/p>\n

Od ostalih zemalja, u SAD-u pristup internetu ima 80 posto gra\u0111ana, Iranu 38 posto, Kini 34 posto, Palestini 30 posto, Siriji 18 posto, Egiptu 13, te Indiji i Afganistanu po tri posto gra\u0111ana.<\/p>\n

Posmatrano na globalnom nivou, najmanji procenat gra\u0111ana koji imaju pristup internetu zabilje\u017een je u Ruandi, Madagaskaru, Maliju, Gvineji i Burundiju, gdje samo jedan posto doma\u0107instava ima pristup internetu.<\/p>\n

Tako\u0111e, od 20 posljednjih zemalja prema broju pretplatnika na internet, 15 njih su afri\u010dke \u0161to zna\u010di da je na ovom kontinentu najmanji procenat pristupa internetu.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju, koje je predvodio Tim Berners-Lee, Singapur ima najbr\u017eu internet konekciju na svijetu, dok irska ekonomija ima najvi\u0161e koristi od interneta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema istra\u017eivanju ameri\u010dke agencije Gallup, najve\u0107i procenat doma\u0107instava koja imaju direktan pristup internetu me\u0111u zemljama regiona zabilje\u017een je u Hrvatskoj i na Kosovu, gdje je 64 posto doma\u0107instava povezano sa internet mre\u017eom, prenosi Anadolija. Poslije Hrvatske i Kosova je Makedonija u kojoj 58 posto doma\u0107instava ima direktan pristup internetu, te Crna Gora u kojoj je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-105445","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=105445"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105445\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=105445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=105445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=105445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}