{"id":105290,"date":"2013-02-05T08:41:43","date_gmt":"2013-02-05T07:41:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=105290"},"modified":"2013-02-05T08:41:43","modified_gmt":"2013-02-05T07:41:43","slug":"zbogom-bosno-ja-odoh-u-prijedor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/05\/zbogom-bosno-ja-odoh-u-prijedor\/","title":{"rendered":"Zbogom Bosno, ja odoh u Prijedor"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Dragan Bursa\u0107<\/p>\n

Vjerovatno ste se pitali kako izgleda prosje\u010dan student u Republici Srpskoj? Ili o \u010demu i kako razmi\u0161lja? Jedno istra\u017eivanje, mo\u017eda va\u017enije od svih dosada\u0161njih, dalo je poprili\u010dno vjeran foto-robot lokalnog akademca. Naime, studenti Fakulteta politi\u010dkih nauka u Banjaluci uzeli su na sebe zadatak da to saznaju i u periodu od 15. novembra do 15. decembra pro\u0161le godine ispitali preko 500 svojih kolega. Ispitanici su popunjavali upitnik koji je sadr\u017eavao vi\u0161e od 30 pitanja, me\u0111u kojima su bila ona o statusu RS i BiH, odnosu prema religiji, vlastitom i drugim narodima…<\/p>\n

Istra\u017eivanje je vjernije od dosada\u0161njih, zato \u0161to su u njemu \u201elicem u lice\u201c studenti propitivali svoje kolege, pa je o\u010dekivano visok stepen iskrenosti i neposrednosti.<\/p>\n

Tako smo saznali ono \u0161to vi\u0161e-manje znamo. Rezultati su, sportski re\u010deno, o\u010dekivani.<\/p>\n

\u010cak 72 odsto studenata smatra da Republika Srpska treba da se otcijepi od BiH. Ispitanici se gotovo dvotre\u0107inskom ve\u0107inom protive ulasku BiH u Evropsku uniju, a \u010dak \u010detiri petine nije za ulazak u NATO. Najve\u0107i procenat ispitanika bi bio najzadovoljniji kada bi se RS osamostalila i bez Evropske unije krenula u razvoj. Istra\u017eivanje je pokazalo da je preko 85 odsto studenata u odre\u0111enom stepenu religiozno. Istovremeno, njih 60 odsto ima povjerenja u crkvu, \u0161to je vi\u0161e od bilo koje druge institucije.<\/p>\n

Kako je mogu\u0107e, trebamo se zapitati, da je dana\u0161njim studentima u Republici Srpskoj primarni cilj otcjepljenje od Bosne i Hercegovine? I kako je mogu\u0107e da im niko od profesora nije objasnio da je po Dejtonskom mirovnom ugovoru, po kojem je stvorena RS kao entitet i BiH kao dr\u017eava, to zapravo neizvodljivo?<\/p>\n

Pa, mogu\u0107e je.<\/p>\n

Predsjednik RS Milorad Dodik ve\u0107 6 godina pri\u010da o nekom referendumu o otcjepljenju. Dodu\u0161e, u posljednje vrijeme, po tom pitanju malo mu\u010di, ali Dodikova mantra o \u201cnepostoje\u0107oj BiH i samostalnoj RS\u201d je, bar u re\u017eimskim medijima, sveprisutna. I stoga nisu krivi nekada\u0161nji srednjo\u0161kolci, a dana\u0161nji studenti, koji 6 godina slu\u0161aju Miloradovu pri\u010du o izma\u0161tanom otcjepljenu. Nisu krivi ti mladi ljudi koji, ni\u010dim izazvani, smatraju otcjepljenje RS kao primarni politi\u010dki cilj. Kad mo\u017ee Predsjednik da ga stavi na pijedestal prioriteta, zaboga, za\u0161to ne bi i oni. Opasnije od svega jeste uporno profesorsko akademsko \u0107utanje na pravno neutemeljene i geo-strate\u0161ki nemogu\u0107e, a opet postoje\u0107e izjave Predsjednika Republike Srpske.<\/p>\n

Svako ko ima o\u010di zna da je galimatijas ridikuloznih politi\u010dkih persona u posljednjih dvadesetak godina, udru\u017een sa roditeljskom indiferentno\u0161\u0107u, neobrazovanjem i nakaradnim \u0161kolskim sistemom, stvorio ovakvu studentariju kakvu imamo.<\/p>\n

Ironi\u010dno, ali tek sada dosko\u010dica iz naslova stara dvjestotinjak godina, koja simbolizuje sav jad, \u010demer i nepoznavanje toponimija, iz perspektive onda\u0161njeg seoskog kmeta, postaje na vol\u0161eban na\u010din istinita!<\/p>\n

Jer, kako druga\u010dije objasniti rezultate istra\u017eivanja prema kojima studenti RS silno \u017eele da se otcijepe od Bosne i Hercegovine i koji \u0107e joj re\u0107i zbogom, odlaze\u0107i u svoj rodni npr. Prijedor?<\/p>\n

Toj djeci, po ro\u0111enju, Prijedor nije u Bosni i Hercegovini, nego u Republici Srpskoj. Odavno su ta djeca, sa roditeljima, profesorima i politi\u010dkim vo\u0111ama, izgubila primarni geografski kompas, pa se vi\u0161e ne sje\u0107aju da je ta i takva Republika Srpska, zajedno sa Prijedorom, u Bosni i Hercegovini. I \u0161to je najtu\u017enije, poodavno boli koga briga za sve ovo. Va\u017eno je da mladi \u017eele, jer im je to tupljeno godinama, da se otcijepe od Bosne i Hercegovine! Kako \u0107e, za\u0161to i na koji na\u010din to uraditi manje je va\u017eno. \u0160ta \u0107e raditi ta \u201csamostalna Republika Srpska\u201d u nekom limbu, u nekom me\u0111uprostoru, kako \u0107e, sve i da se desi takav futur tre\u0107i, \u017eivjeti, sa kim i od \u010dega, irelevantno je. Kako \u0107e \u017eivjeti njihova bra\u0107a po nacionu koja su se vratila u Federaciju BiH u takvom jednom izma\u0111ijanom kontekstu, ma ni to nije bitno.<\/p>\n

To ni veliki vo\u0111a Milorad Dodik ne zna najta\u010dnije. Bitno je da se o tome pri\u010da i da se ima taj kvaziseparatisti\u010dki stav. Najjadniji i najtu\u017eniji su tek razlozi za posjedovanje ovakvog jednog mi\u0161ljenja me\u0111u studentima. Nisu oni vo\u0111eni nekakvom ideolo\u0161kom potkom, pa makar ona bila i nacionalisti\u010dka. Rije\u010d je tek o pukom malogra\u0111anskom pragmatizmu naslije\u0111enom od roditelja, a nau\u010denom od profesora. Pragmatizmu, zasnovanom na vo\u0111i i stadu. \u0106uti i telali, krilatice su velikog vo\u0111e. Ako bude\u0161 dovoljno uporan i uvjerljiv, posta\u0107e\u0161 \u010dlan vo\u0111ine stranke (\u010ditaj SNSD-a), a onda su ti vrata uhljebljenja i \u201cugodne egzistencije\u201d, u toj i takvoj Republici Srpskoj, \u0161irom otvorena.<\/p>\n

Na stranu \u0161to taj mladi studentski svijet pojma nema da je ovdje \u201cugodna egzistencija\u201d protjerana prije dvadeset godina. A kako \u0107e i imat pojma, kad je prosje\u010dan student iz Banjaluke, u najboljem slu\u010daju, bio na ekskurziji u predgra\u0111u Barselone, koje se usput budire\u010deno ne sje\u0107a, koji je dva-tri puta ljetovao na Crnogorskom primorju i par dana bio u Beogradu na nekom koncertu ili utakmici. Dru\u0161tvo i sistem mu, najjednostavnije re\u010deno, nisu omogu\u0107ili da putuje, da se obrazuje i da vidi drugo i druga\u010dije. Na kraju krajeva, separatisti\u010dka politika Milorada Dodika i njegove svite imala je pre\u010deg posla od edukacije mladih studenata po inostranstvu. A sa druge strane, tako obrazovane jedinke u nekom ve\u0107em broju bile bi kontraproduktivni balast Dodikovoj vladavini.<\/p>\n

Slijedom logike, ne \u010dudi ni pojava evroskepticizma me\u0111u banjalu\u010dkim studentima. Nije to, kao ni sve ostalo, plod neke zajedni\u010dke student-profesor analize o stanju u evropskoj ekonomiji. Ne. Rije\u010d je o najjeftinijim mas-medijskim trikovima, kojima aktuelna vlast u RS, preko svojih medijskih telala, predstavlja EU kao crno zlo, a Rusiju kao kontrapunkt, svjetlost sa istoka, koja \u0107e, personifikovana u liku Putina na konju, do\u0107i i spasiti nas. Naravno, od Rusije u realnosti imamo par sumnjivih oligarha koji su pokupovali ono ne\u0161to malo naftne industrije i resto energetskog sektora i koji \u0107e, eksploati\u0161u\u0107i na\u0161a dobra, koja su im vi\u0161e-manje koncesiono poklonjena, da izmuzu Republiku Srspku do krajnjih granica. A da li neko od profesora pri\u010da makar o ovome studentima banjalu\u010dkim? Naravno da ne.<\/p>\n

Jer, profesori banjalu\u010dki, u najve\u0107em broju slu\u010dajeva, nisu u dobrim odnosima sa realno\u0161\u0107u. Pola ih \u201cmaj\u010dicu Rusiju\u201d do\u017eivljava kao romanti\u010darsko leglo Marksove misli, a druga polovina ustrajava da objasni studentima kako je rije\u010d o prelijepoj pravoslavnoj dr\u017eavi. I zato i nema nau\u010dne akademske krti\u010dke misli koja \u0107e re\u0107i studentima kako je Ruska Federacija leglo najbrutalnijeg oligo-neoliberalnog kapitalizma dana\u0161njice.<\/p>\n

A tek podatak da je preko 85 % studenata vjeruju\u0107i puk, a da je crkva institucija sa najvi\u0161e povjerenja, uop\u0161te ne \u010dudi. Jer Univerzitet u kome je primarnije sagraditi crkvu od u\u010dionice, laboratorije ili paviljona studentskog doma, posve logi\u010dno da razvija teolo\u0161ku \u017eeravicu i postavlja, umjesto nauke, crkvu kao najuzvi\u0161eniju civilizacijsku tekovinu. Ono, jeste da je u svijetu 2013. godina, ali kod nas mo\u017ee biti i 1713. Pa, samo dvojica vladika su uticajniji i vi\u0161e cijenjeni od cjelokupne tzv. akademske zajednice Republike Srpske! Nema tog akademika, te nau\u010dne li\u010dnosti univerzitetske koja se mudro ne\u0107e skloniti pred \u201csjajem\u201d jednog Grigorija ili Ka\u010davende. Dakako da to govori o \u201csposobnosti\u201d vladi\u010danskoj da elegantno plovi svjetovnim vodama, ali pone\u0161to pri\u010da i o impotentnosti, autisti\u010dnosti, konformizmu i nedoraslosti profesorskoj da se nose sa realnim \u017eivotom. Ovako se vi\u0161e nose za \u017eivotom. I kakva djeca da budu kad se ra\u0111aju u svijetu parastosa, crkvenih akademija, pojanja, crnih vladi\u010danskih limuzina, bahatih vjerou\u010ditelja…? Kako da svjetovno odrastaju i sekularno se edukuju kad su predestinirani da \u017eive u klasi\u010dnoj d\u017eamahiriji. Prosto, \u010dudi podatak da postoji nekakvih 15 % studenata koji su, najvjerovatnije, agnostici. O ateizmu u Republici Srpskoj, koja \u201cho\u0107e da se otcijepi\u201d, ne govori se. Naprosto \u010dudi kako banjalu\u010dki Univerzitet nije postao jedan veliki teolo\u0161ki centar. \u0160to nije isklju\u010deno da se ne\u0107e desiti u bliskoj budu\u0107nosti.<\/p>\n

Ali, pravi problem je – O \u010demu \u0107e na\u0161a djeca, na\u0161i studenti da pri\u010daju sa svojim kolegama po indeksu iz inostranstva? Ako im se ikada uka\u017ee prilika da negdje odu. Ho\u0107e li biti tek puki zamor\u010di\u0107i nad kojima \u0107e se u\u010den svijet u 21. vijeku ismijavati i zavitlavati ih?<\/p>\n

Ti i takvi profesori na\u0161i, figurativno, \u0161troje i ono malo kriti\u010dke misli na Univerzitetu i pretvaraju gotovo svakog studenta u konformisti\u010dkog zombija klimoglavca.<\/p>\n

A ko je spomenuo revoluciju?<\/p>\n

Stoga, svako teoretisanje o studentima kao pokreta\u010dima bilo kavih dru\u0161tvenih promjena u Republici Srpskoj izgleda kao kafansko-infantilno naklapanje. O\u010dekivati od ovih mladih ljudi da ustanu i bore se za neka svoja prava je iluzorno. O\u010dekivati od njih da se bore protiv op\u0161tih dru\u0161tvenih nepravdi u svijetu u kome \u017eive jo\u0161 je iluzornije. Realan \u010dovjek, roditelj, mo\u017ee samo da se trudi i silno \u017eeli da mu dijete napusti ovaj entitet, ovu zemlju, ovaj prostor. Jer ovdje nije pravljeno mjesto za \u010dovjeka. Ovdje \u017eive narodi i nacioni, popovi i politi\u010dari. I poltroni, dakako.<\/p>\n

Bolno je shvatiti kako je rat uni\u0161tio nekoliko generacija, bolno je vidjeti da je postratni period smlatio jo\u0161 toliko generacija, ali je jo\u0161 bolnije gledati realnosti u o\u010di i promatrati kako lokalni oligarsi i impotentni profesori melju, tu, tik od nas, jo\u0161 jednu, ko zna koju po redu, generaciju mladih ljudi. Ti ljudi \u0107e danas-sutra postati roditelji i zaista je te\u0161ko o\u010dekivati da \u0107e im potomstvo biti ne\u0161to vi\u0161e od nacionalisti\u010dko-religioznih ponavlja\u010da.<\/p>\n

Rje\u0161enje – ili Prijedor vratiti u Bosnu ili se seliti iz ove i ovakve Bosne.<\/p>\n

Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bolno je shvatiti kako je rat uni\u0161tio nekoliko generacija, bolno je vidjeti da je postratni period smlatio jo\u0161 toliko generacija, ali je jo\u0161 bolnije gledati realnosti u o\u010di i promatrati kako lokalni oligarsi i impotentni profesori melju, tu, tik od nas, jo\u0161 jednu, ko zna koju po redu, generaciju mladih ljudi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-105290","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105290","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=105290"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105290\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=105290"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=105290"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=105290"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}