{"id":105228,"date":"2013-02-04T12:18:25","date_gmt":"2013-02-04T11:18:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=105228"},"modified":"2013-02-04T12:18:25","modified_gmt":"2013-02-04T11:18:25","slug":"zasto-se-smrzavamo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/04\/zasto-se-smrzavamo\/","title":{"rendered":"Za\u0161to se smrzavamo?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Svi ljudi se smrzavaju, nebitno gde \u017eive, na Grenlandu ili u Africi. Ali \u0161ta se de\u0161ava u telu, dok se smrzavamo? I da li salo zaista \u0161titi od hladno\u0107e?<\/em><\/p>\n

“Meni se brzo smrznu u\u0161i.”<\/p>\n

“Prvo mi je hladno po grudima, onda su mi hladne ruke, noge i na kraju glava.”<\/p>\n

Neverovatno, ali istinito. Dvojica desetogodi\u0161njaka se smrzavaju razli\u010dito. Lekar sportske medicine Joahim La\u010d sa Fakulteta za sport u Kelnu obja\u0161njava uzroke: “Svaki \u010dovek u ko\u017ei ima senzore za hladno i toplo. S obzirom na raspodelu tih senzora svaki \u010dovek razli\u010dito do\u017eivljava temperaturu.”<\/p>\n

Kod pojedinaca je vi\u0161e senzora u u\u0161ima i njima se brzo smrzavaju u\u0161i. Kod drugih je vi\u0161e senzora u drugim delovima tela. Osim toga ljudi imaju razli\u010diti broj senzora.<\/p>\n

Prose\u010dna temperatura ista<\/p>\n

Svejedno gde \u010dovek \u017eivi, na jugu ili severu, u Sahari ili na Grenlandu \u2013 prose\u010dna telesna temperatura je kod svih ljudi ista. \u201cSvi imamo temperaturu tela od oko 36,5 stepeni \u2013 ona mo\u017ee da varira od \u010doveka do \u010doveka. Ako temperatura pre\u0111e 42 stepena Celzijusa, to je opasno po \u017eivot. Tako\u0111e je opasno ako se telesna temperatura spusti ispod 30 stepeni”, ka\u017ee doktor La\u010d.<\/p>\n

U tom slu\u010daju vitalni organi kao \u0161to su srce i mozak ne rade punom snagom. Nastupa nesvestica, a u najgorem slu\u010daju i smrt zbog hladno\u0107e. I tako na\u0161e telo brzo \u0161alje alarm sa porukom: smrzavam se. \u010cak i promaja mo\u017ee da deluje tako da nam se naje\u017ei ko\u017ea. “Jeza je relikt iz vremena kada su ljudi jo\u0161 bili prekriveni gustom dlakom. Sve dlake imaju maju\u0161ni mi\u0161i\u0107 na mestu gde izlaze iz ko\u017ee. Taj mi\u0161i\u0107 se skuplja na hladno\u0107i i uspravlja dlake na telu.\u201d<\/p>\n

Cvokotanje kao za\u0161tita<\/p>\n

Mi\u0161i\u0107 to \u010dini kako bi stvorio topli vazdu\u0161ni sloj izme\u0111u dlaka i prostora gde ih nema. A tamo gde nema dlaka, stvara se jeza. Tako\u0111e se aktivira jo\u0161 jedna za\u0161titna mera kod ose\u0107anja hladno\u0107e. To je cvokotanje, ka\u017ee doktor La\u010d. \u201cTelo prime\u0107uje da mu je potrebna toplota. I tada po\u010dinju da se tresu mi\u0161i\u0107i. Na\u0161a donja vilica je prili\u010dno labavo pri\u010dvr\u0161\u0107ena sa dva mala zgloba i sa jakom muskulaturom koja je potrebna pri \u017evakanju. Ti mi\u0161i\u0107i po\u010dinju da drhte i da rade. S obzirom da je donja vilica tako pokretna, ona se relativno brzo trese.”<\/p>\n

Salo ne greje?<\/p>\n

Drhtanjem se pokre\u0107u mi\u0161i\u0107i, prokrvljenost je bolja i tako nam postaje sve toplije. Mnogi ljudi veruju da malo sala na rebrima poma\u017ee kad je hladno. Ali to nije ta\u010dno. Doktor La\u010d ka\u017ee da punijim osobama salo malo poma\u017ee i da za jedan do dva stepena mogu bolje da podnesu hladno\u0107u, ali ne vi\u0161e od toga. Ljudima koji se brzo smrzavaju doktor La\u010d savetuje: “Manje sala, a vi\u0161e kretanja.\u201d<\/p>\n

DW<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svi ljudi se smrzavaju, nebitno gde \u017eive, na Grenlandu ili u Africi. Ali \u0161ta se de\u0161ava u telu, dok se smrzavamo? I da li salo zaista \u0161titi od hladno\u0107e? “Meni se brzo smrznu u\u0161i.” “Prvo mi je hladno po grudima, onda su mi hladne ruke, noge i na kraju glava.” Neverovatno, ali istinito. Dvojica desetogodi\u0161njaka […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-105228","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105228","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=105228"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105228\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=105228"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=105228"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=105228"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}