{"id":105095,"date":"2013-02-03T09:01:14","date_gmt":"2013-02-03T08:01:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=105095"},"modified":"2013-02-03T09:01:14","modified_gmt":"2013-02-03T08:01:14","slug":"blagoslov-za-radikalnu-desnicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/03\/blagoslov-za-radikalnu-desnicu\/","title":{"rendered":"Blagoslov za radikalnu desnicu"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autorka: Tamara Opa\u010di\u0107<\/p>\n

Yannis Stavrakakis, profesor na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Solunu: Kada je 2000. godine u Austriji na vlast do\u0161ao J\u00f6rg Haider, nastao je nevi\u0111en bijes i \u010delnici Europske unije zahtijevali su da ga se marginalizira. No kada je radikalno desni LAOS 2011. u\u0161ao u gr\u010dku koalicijsku vladu, EU je promijenila mi\u0161ljenje samo zato \u0161to je ta vlada pristala provoditi dogovorene mjere \u0161tednje.<\/em><\/p>\n

“Velika gospodarska recesija sa sobom je donijela nastanak tehnokratskih vlada koje politiku pretvaraju u aferu u kojoj se ne donose realne odluke. Istodobno, ona je zahvalna za ja\u010danje populizma \u010dije korijene u zadnjih petnaest godina prvo nalazimo u Latinskoj Americi, a zatim i u Europi”, jedan je od zaklju\u010daka s ju\u010der odr\u017eanog predavanja “Populizam, antipopulizam i kriza: gr\u010dko iskustvo” dr.sc. Yannisa Stavrakakisa u organizaciji GONG-a i zagreba\u010dkog Fakulteta politi\u010dkih znanosti. Starvakakis je profesor na Fakultetu politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta Aristotel u Solunu te je \u010dlan Essex School of Discourse Analysis, \u010diji su rodona\u010delnici Ernesto Laclau i Chantal Mouffe. Ovaj politi\u010dki teoreti\u010dar jedan je od vode\u0107ih europskih stru\u010dnjaka za fenomen populizma, koji radije vezuje uz lijevo orijentirane pokrete budu\u0107i da smatra da oni desni u fokus svog zanimanja ne stavljaju narod, ve\u0107 naciju i domovinu. “Narod atribuiraju kao \u017ertvu vlasti, no njega se ne poziva na aktivnu politi\u010dku emancipaciju, a \u0161to je jedna od odlika populizma”, obja\u0161njava Starvakakis. U razgovoru za “H-Alter”, Starvakakis obja\u0161njava razloge ja\u010danja populizma, negativnosti koje sa sobom donosi neoliberalni i nacionalisti\u010dki diskurs, razloge uspona ekstremno desnih i lijevih gr\u010dkih stranaka, te najnovije poteze gr\u010dke vlade koja pose\u017ee za izvanrednim ovlastima s ciljem razbijanja radni\u010dkih \u0161trajkova.<\/p>\n

U posljednje vrijeme svjedoci smo sve \u010de\u0161\u0107eg rabljena populizma u predizbornim kampanjama. Smatrate li da ga ve\u0107ina politi\u010dara koristi kako bi narodu odvratila pozornost od pravih problema, primjerice, od strukturalnih razloga nastanka krize?<\/em><\/p>\n

Takvim tipom odvra\u0107anja pozornosti naj\u010de\u0161\u0107e se slu\u017ee ekstremno desne stranke koje na vrh politi\u010dke agende postavljaju teme kao \u0161to su utjecaj priliva stranih radnika na nezaposlenost u odre\u0111enoj zemlji. Tim se radi na ja\u010danju konstruiranog antagonizma izme\u0111u domicilnog stanovni\u0161tva i imigranata, koje se demonizira. Takav diskurs u kona\u010dnici usmjerava strasti gra\u0111ana ka krivim ciljevima, ali i ka krivim “neprijateljima”.<\/p>\n

\u0160to je sa strankama centra? Mo\u017eemo li re\u0107i da i one koriste sli\u010dna sredstva?<\/em><\/p>\n

Trenutni problem sa strankama koje se nalaze na centru je da se one \u010desto vezuju uz program kojeg su u politi\u010dku igru uvele ekstremno desne stranke. U mnogim europskim zemljama, poput Francuske, uo\u010dljivo je da su ksenofoban diskurs usvojile i mainstream stranke desnog centra, ali i pojedine socijaldemokratske stranke. Smatram to opasnijom pojavom od \u010dinjenice da ekstremno desne stranke u posljednje vrijeme ostvaruju sve bolje izborne rezultate.<\/p>\n

Uz ja\u010danje nacionalisti\u010dkog populizma, sve \u010de\u0161\u0107e se javlja i onaj neoliberalni. Dovodi li to politiku kakvu smo nekad poznavali njenom kraju?<\/em><\/p>\n

U ve\u0107ini slu\u010dajeva neoliberalni diskurs je oru\u0111e kakvim se koriste tehnokrati. Njime se politiku \u017eeli prikazati kao jednosmjeran proces u kojem nema mjesta za alternative i politi\u010dki antagonizam. Inzistiranje na takvim idejama u kona\u010dnici vodi \u017eeljenim rezultatima. Tu nema mjesta politici i zapravo taj proces ozna\u010dava ono \u0161to je Francis Fukuyama nazvao krajem povijesti. Neoliberalni diskurs stoga bih radije nazvao populisti\u010dkim stilom izra\u017eavanja nego li populizmom. Smatram da populizam pretpostavlja obra\u0107anje narodu kao centralnom politi\u010dkom subjektu te da on u isto vrijeme pru\u017ea socio-politi\u010dki prostor za razli\u010dita vi\u0111enja problema, a sve to zapravo je u suprotnosti s neoliberalnim, tehnokratskim diskursom s kojim se susre\u0107emo u recentno vrijeme. Iako se s njim stopostotno ne sla\u017eem, jedan od boljih primjera zna\u010denja populizma ponudio je teoreti\u010dar Ernesto Laclau u jednom od svojih posljednjih radova. Naime, on tvrdi da populizam zapravo zna\u010di politiku, odnosno da nema politike bez antagonizma. Sve ostalo svodi se na neku vrstu administrativnog politi\u010dkog procesa. Skloniji sam vjerovanju da se trenutno zapravo nalazimo u potonjoj fazi.<\/p>\n

Ranije ste spominjali ja\u010danje ekstremno desnih stranaka i sve \u010de\u0161\u0107e rabljenje nacionalisti\u010dkog diskursa. Koliko je ta pojava povezana s financijskom krizom i mjerama \u0161tednje?<\/em><\/p>\n

Kriza utje\u010de na promjenu identiteta i shva\u0107anje pojma normalnosti. Ona osiroma\u0161uje na\u0161e obitelji i potresa temelje na\u0161ih \u017eivota, a kao takva uni\u0161tava stara vjerovanja i stvara besmisao. U tom stanju besmisla svega \u0161to nas je prije zadovoljavalo, tragamo za novim zna\u010denjima i identitetima. U tom trenutku nije se te\u0161ko oduprijeti ne\u010demu \u010diji se narativ temelji na stvaranju mostova izme\u0111u pro\u0161losti i sada\u0161njosti. Razli\u010diti politi\u010dki projekti koriste slabost ljudi koji osje\u0107aju posljedice krize na svojoj ko\u017ei. Sve ukazuje na to da od cijele situacije najvi\u0161e profitiraju nacionalisti\u010dki pokreti. No, s druge strane, tu je i lijevi populizam. Nemogu\u0107e je predvidjeti koji od njih \u0107e u kona\u010dnici privu\u0107i vi\u0161e ljudi.<\/p>\n

Dakle, to je razlog za\u0161to je u gr\u010dkim politi\u010dkim strukturama mo\u0107i u posljednje vrijeme sve vi\u0161e onih koji propagiraju ksenofobiju? Prvo je 2001. godine \u010dlanom vlade postao Georgios Karatzaferis iz Ortodoksnog narodnog pokreta (LAOS), a sada u gr\u010dkom parlamentu sjedi i veliki broj \u010dlanova stranka Nezavisni Grci i Zlatna zora.<\/em><\/p>\n

Tako je. Gr\u010dku je pogodila enormna nezaposlenost, a stopa nezaposlenih me\u0111u mladima iznosi \u010dak 57 posto. U takvoj situaciji ljudi tragaju za rje\u0161enjima, a o\u010dito je da dobar broj njih privla\u010di diskurs koji rabe ekstremno desne stranke. To je poprili\u010dno nova pojava koju \u0107e gr\u010dki znanstvenici tek trebati istra\u017eiti, i to vrlo oprezno. Zanimljivo je i primijetiti kako se razmi\u0161ljanja \u010delnika Europske unije o takvim pojavama mijenjaju kroz povijest. Primjerice, kada je 2000. godine u Austriji na vlast do\u0161ao J\u00f6rg Haider, nastao je nevi\u0111en bijes i postojali su zahtjevi da se Austriju marginalizira. No kada je LAOS u\u0161ao u koalicijsku vladu, EU se potpuno druga\u010dije pona\u0161ala. I to samo zato \u0161to je ta vlada pristala provoditi mjere \u0161tednje koje su dogovorene s Troikom. Svakako trebamo imati na umu da EU sada najednom daje blagoslov radikalno desnim politi\u010dkim opcijama.<\/p>\n

U posljednje vrijeme sve \u010de\u0161\u0107e se pojavljuju vijesti o rasno motiviranim napadima koje provode prista\u0161e Zlatne zore. Nedavno su diljem Europe organizirani prosvjedi protiv djelovanja Zlatne zore, a jedan je odr\u017ean i u Zagrebu. Kako gr\u010dke institucije uop\u0107e reagiraju na napade?<\/em><\/p>\n

U ovom trenutku se u Gr\u010dkoj vodi vrlo velika debata. \u010cini se da dr\u017eavna tijela rade na budu\u0107em spre\u010davanju takvih napada. Nedavno je utemeljena posve nova policijska jedinica i ustanovljena je institucija dr\u017eavnog tu\u017eitelja koji \u0107e se baviti isklju\u010divo rasno motiviranim zlo\u010dinima. Istodobno se vodi i javna debata o tome jesu li te mjere zaista dovoljne i mnogo se razgovara o problemima s kojima se susre\u0107u imigranti, a koji su naj\u010de\u0161\u0107e \u017ertve napada. U ovom trenutku je te\u0161ko re\u0107i kamo \u0107e nas sve to dovesti, no jasno je da je napokon do\u0161ao trenutak u kojem je dr\u017eavnim organima postalo jasno da se takvo pona\u0161anje vi\u0161e ne mo\u017ee tolerirati. Nisam siguran ho\u0107e li svi ti potezi biti dovoljni, no odgovore na to pitanje donijet \u0107e budu\u0107nost.<\/p>\n

S druge strane, gr\u010dka vlada je prije nekoliko dana posegnula za izvanrednim ovlastima i poslala policiju u razbijanje \u0161trajka djelatnika javnog prijevoza koji su onemogu\u0107avali nesmetan promet atenskom podzemnom \u017eeljeznicom. Smatrate li da takve mjere vode eliminaciji demokracije?<\/em><\/p>\n

Situacija nije tako jednostavna. Definitivno mo\u017eemo re\u0107i da je na snazi ja\u010danje pozicije dr\u017eave i Ministarstva unutarnjih poslova. Uvedena je nulta tolerancija na sve aktivnosti koje se mogu okarakterizirati kao neuobi\u010dajene i ilegalne. Stoga se na svaku okupaciju, kako \u017eeljeznice, tako i, primjerice, zgrade, o\u0161tro reagira. Gr\u010dka vlada, za razliku od vas, smatra da to \u010dini kako bi obranila demokraciju. Sli\u010dna situacija odvija se i na razini Europske unije koja propagira da su sve mjere koje ona name\u0107e zapravo garant socijalne i gospodarske stabilnosti. Svima onima koji se protive takvom na\u010dinu razmi\u0161ljanja, lijepe se etikete ekstremista i neracionalnih rasipnika. Koliko je situacija oti\u0161la daleko, najbolje pokazuje \u010dinjenica da su protiv demokratskog deficita u Europi svoj glas digli i mainstream intelektualci poput J\u00fcrgena Habermasa. Stoga smatram da je ve\u0107a odgovornost za nastalu situaciju na EU nego li na nacionalnim vlastima.<\/p>\n

Na posljednjim parlamentarnim izborima u Gr\u010dkoj zavidan rezultat je postigla i radikalno lijeva stranka Syriza. Mnogi u Hrvatskoj u njoj vide primjer stranke koja predstavlja izvorne ideale lijevo orijentiranih stranaka i koja se uistinu spremna uhvatiti u ko\u0161tac s problemom nezaposlenosti. Ukoliko jednog dana do\u0111e na vlast, smatrate li da bi Syriza uistinu mogla donijeti pozitive promjene?<\/em><\/p>\n

Jako mi je te\u0161ko to predvidjeti, no mogu re\u0107i da je Syriza uspjela ljudima, koji su itekako pogo\u0111eni krizom i mjerama \u0161tednje, ponuditi alternativu i zbog toga se velik broj Grka trenutno identificira s tom strankom. Njihov program ponudio je niz to\u010daka koje pru\u017eaju nadu, no to i dalje ne garantira nikakav uspjeh. S druge strane, Syrizin proboj makar je doprinio manifestiranju lijevih ideja u parlamentu. No tko god u budu\u0107nosti do\u0111e na vlast, pa bila to Syriza ili netko drugi, morat \u0107e prona\u0107i na\u010din kako transformirati bijes i razo\u010darenje koje trenutno vlada me\u0111u gr\u010dkim narodom u valjan politi\u010dki program koji \u0107e donijeti rje\u0161enja za goru\u0107e probleme. To zahtjeva mnogo vremena, energije, ali i participaciju gra\u0111ana. Problemi su toliko veliki da niti jedna stranka ne mo\u017ee obe\u0107ati da \u0107e ih sama rije\u0161iti. Zbog toga su obi\u010dni gra\u0111ani ti koji trebaju preuzeti kontrolu nad svojom budu\u0107no\u0161\u0107u.<\/p>\n

Mnogo smo razgovarali o populizmu i negativnom diskursu u politici. Mo\u017eemo li re\u0107i da se s istim alatima slu\u017ee i zapadni mainstream mediji koji su posljednjih godina u vi\u0161e navrata Grke nazvali lijenima i neodgovornima?<\/em><\/p>\n

Prije bih rekao da ti mediji sudjeluju u reprodukciji stereotipa. To je paneuropski problem jer stereotipi pronalaze plodno tlo na bilo kojem kraju svijeta. Kriza ih je samo reaktivirala. Zanimljivo je da mnogi od tih stereotipa se\u017eu jo\u0161 iz Drugog svjetskog rata pa se tako sad ponovno proziva Njema\u010dku zbog njene vode\u0107e uloge u tom ratu. Smatram da sve to stvara veliku prijetnju za budu\u0107nost Europe budu\u0107i da sve vi\u0161e rastu tenzije me\u0111u europskim narodima. Pojedine politi\u010dke stranke i pokreti manipuliraju mr\u017enjom kako bi ostvarili \u0161to bolje izborne rezultate. Mediji na\u017ealost poma\u017eu odr\u017eavanju takve situacije time \u0161to neodgovorno plasiraju neprovjerene informacije.<\/p>\n

Svjedoci smo u\u010destalih prosvjeda i \u0161trajkova koji se odr\u017eavaju u Gr\u010dkoj i \u0160panjolskoj zbog negativnosti koje su sa sobom donijele mjere \u0161tednje. Iako se i Hrvatska nalazi u sli\u010dnoj situaciji, primjerice, poga\u0111a je vrlo visoka stopa nezaposlenosti, gra\u0111ani Hrvatske su i dalje smje\u0161teni u udobnosti svojih fotelja. Kako obja\u0161njavate tu pasivnost?<\/em><\/p>\n

Vjerujem da takvo pona\u0161anje svoje korijene ima u politi\u010dkoj kulturi zemlje. Politi\u010dka kultura ju\u017enja\u010dkih zemalja sadr\u017ei elemente koji ohrabruju ljude na akciju i poti\u010de ih na ekstrovertnost. Tako\u0111er, postoji odre\u0111ena to\u010dka do koje mo\u017ee i\u0107i strpljenje gra\u0111ana, a meni se \u010dini da ovo \u0161to trenutno do\u017eivljavamo mo\u017eemo okarakterizirati kao lo\u0161e, a da nas najgore, na\u017ealost, tek o\u010dekuje. Hrvatska uostalom tek ulazi u EU. \u017delim vam puno sre\u0107e na putovanju kroz europsko tr\u017ei\u0161te jer \u0107e vam ona uistinu i trebati.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Yannis Stavrakakis, profesor na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Solunu: Kada je 2000. godine u Austriji na vlast do\u0161ao J\u00f6rg Haider, nastao je nevi\u0111en bijes i \u010delnici Europske unije zahtijevali su da ga se marginalizira.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-105095","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=105095"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105095\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=105095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=105095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=105095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}