{"id":105043,"date":"2013-02-02T10:10:40","date_gmt":"2013-02-02T09:10:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=105043"},"modified":"2013-02-04T00:16:21","modified_gmt":"2013-02-03T23:16:21","slug":"falsifikovanje-istorije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/02\/falsifikovanje-istorije\/","title":{"rendered":"Falsifikovanje istorije"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/a>

Skitski ratnici s vr\u010da od elektruma iz Kul-Oba kurgana iz Ker\u010da u Ukrajini (detalj)<\/p><\/div>\n

Pi\u0161e: Bratislav Bato Medojevi\u0107<\/p>\n

Divnu knjgu, \u0161tampanu na Cetinju 1993. godine, izdala je Matica Crnogorska: Crnogorski jezik; od velikog \u010dovjeka i nau\u010dnika Vojislava Nik\u010devi\u0107a. Ali, \u010ditaju\u0107i Pobjedu ne mogu se na\u010duditi \u010dime se ova nevladina organizacija po\u010dela baviti. Nekad svetionik crnogorske kulture, a danas obi\u010dni pamfletista.<\/p>\n

Naime, kako je prenijela Pobjeda, kojoj su u zadnje vrijeme pamfleti svakodnevni doma\u0107i zadatak, nekakav imenjak prethodno pomenutom uzoru crnogorske kulture, Vojislav N. Nik\u010devi\u0107 je objavio knjigu u izdanju Matice Crnogorske: Duklja i Prevalitana, u kojoj na\u010delno objavljuje da Sloveni nisu Sloveni ve\u0107 Skiti koji su \u017eivjeli na Balkanu. Ti Skuti su ratovali prije pet hiljada godina sa Kritima (kri\u0107anima), a osnovali su Medun, Duklju, Skadar, Budvu, Kotor… Koliko vidim iz teksta, knjigu ne moram pro\u010ditati, jer se i u njenoj najavi promovi\u0161u \u201e\u010dinjenice\u201c koje se kose sa najelementarnijim znanjem iz istorije, a autor se predstavlja kao \u201eekspert za istoriju srednjeg vijeka i arhajsku antiku. Zvu\u010dna i neobi\u010dna titula bez zvanja ispred imena autora, jo\u0161 \u010dudnija senzacionalisti\u010dka najava koja ka\u017ee: \u201eDobili smo knjigu koja osvjetljava dio na\u0161e dalje pro\u0161losti, o kome se \u0107uti i koji nam je do sad bio poznat isklju\u010divo po svjedo\u010danstvima latinskih i gr\u010dkih hroni\u010dara. Njom je obuhva\u0107en period od oko 5000 godina.\u201c<\/p>\n

O lingvistici ne\u0107u govoriti, ali i za onog ko je zavr\u0161io samo osmogodi\u0161nju \u0161kolu i sama ova najava je bizarna.<\/p>\n

Naime, \u0161to se ti\u010de svih pisanih istorijskih izvora u Evropi, Herodot je na prvom mjestu, pa je zbog toga, kao najstariji spisatelj istorijskog svedo\u010danstva i progla\u0161en Ocem istorije. Taj Herodot je bio o\u010devidac mnogih doga\u0111anja jer nije sakupljao pri\u010de i opise po atinskim ulicama i trgovima, ve\u0107 je najvi\u0161e putovao i kao hroni\u010dar zabilje\u017eio mnoge istorijski i etni\u010dki va\u017ene pojedinosti, ali je sa tih putovanja prenosio i \u0161to su mu drugi govorili kao stvarna fakta dru\u0161tene svijesti u nekoj sredini. Tako da smo danas i etnolo\u0161ki dobro informisani kako je onda\u0161nji svijet \u017eivio, kakve obi\u010daje imao, o \u010demu mislio i kako se obla\u010dio. I upravo on nam je odli\u010dno opisao Skite, i geografski ih locirao. Tako da po obi\u010dajima Skita sa sigurno\u0161\u0107u i bez dvojbe mo\u017eemo re\u0107i da nisu Sloveni. Zapravo, Nik\u010devi\u0107 uzima Skite kao Slovene po starim pretpostavkama nekih njema\u010dkih istori\u010dara, koja su ostala \u201eaktuelna\u201c i danas, jer nisu znali, niti mogli nau\u010dno objasniti njino pravo porijeklo i ako nikakvih materijalih ili jezi\u010dkih dokaza nemaju za to. Tako su dva problema rije\u0161ili sa jednim. Skiti su postali Sloveni i ako nemaju ni jezi\u010dke sli\u010dnosti, ve\u0107 samo kao pretpostavku. Ali, njinu istovjetnost demantuju obi\u010dni Herodotovi navodi o na\u010dinu sahranjivanja kod Skita u V vijeku prije nove ere, kad ih je i zapisao. A, on ih je sa dosta pojedinosti prikazao u mnogo \u010demu, tako da istoriji nisu nepoznati. Taj, poludivlji, varvarski narod i ako nije imao, niti \u017eivio u gradovima, ipak je dao velikog filozofa Anaksagoru. Zapravo, zbog \u0161irenja ste\u010dene duhovnosti i kulture kada se vratio u otad\u017ebinu Anaksagora je od svojih najbli\u017eih izgubio glavu.<\/p>\n

Ali, kod Nik\u010devi\u0107a, oni su sa obala Crnog mora skoknuli na Balkan da podi\u017eu civilizaciju i grade Skadar na Bojani, i to, ni\u0161ta manje, nego 1040. godine, pr. n. e., kad nije bilo ni jonske Atine. Da su skoknuli do Balkana ipak nije nemogu\u0107e. Upravo to je i mogu\u0107e jer su bili nomadi. Njine najve\u0107e selidbe za koju istorija zna, je: kada su ih u odmazdi napadali persijanci, jer su \u010desto upadali i plja\u010dkali pograni\u010dne persijske satrapije, posle prvog Gr\u010dko-persijskih rata. Tada su bez ikakvog otpora potpuno napu\u0161tali svoje krajeve, pale\u0107i sve za sobom. Povla\u010denjem persijanske vojske sa njine teritorije oni su se opet vra\u0107ali. Ali ostaje misterija koje je tekstove Nik\u010devi\u0107 koristio za svoju \u201ekatarzu\u201c. On pominje nekakve spise: \u201earamejske i ranopersijske\u201c, kao da to nije jedno te isto\u00a0Ahemnidi porijeklo, vrijeme i carstvo koje je nastalo polovinom VI vijeka prije nove ere, ali opet nedovoljno dubini njegove istoriografije. Sti\u010dem dojam da Nik\u010devi\u0107 nije \u010ditao literaturu koja se odnosi na ovu kulturu ni na jezicima Balkana. A ona se prevodi danas i sa klinastog pisma, pa mu preporu\u010dujem od Dejana Spasojevi\u0107a \u201eHahamane\u0161idski kraljevski natpisi\u201c, sa persijskim klinastim pismom, odnosno, aramejskim i njegovim prevodom na srpski. Eto, da zna kako izgleda klinasto pismo koje su Ahemnidi preuzeli od pokorenog Vavilona. A po\u0161to je bio pismen i visokocivilizovan narod, sve je zapisivao, pa i o Skitima sa obala Crnog mora koji su radi plja\u010dke upadali u njene teritorije. Kao takva, unutar svojih granica sve je zapisivala, a granice su joj bile od Sredozemnog i Crnog mora, do sredi\u0161nje Indije, i sa cijelim Egiptom. Dakle, prva imperijalisti\u010dka sila na zemlji koja je pod svoje okrilje imala na stotine razli\u010ditih naroda i religija. Ali, ona nikad nije vladala narodima sa teritorije Evrope, jer je tad Gr\u010dka bila njen neprobojni bedem. I upravo taj gr\u010dki narod je naslijedio kritsko-mikensku kulturu, koja je bila starija od njene. A kritsko-mikenska kultura nije evropska, i ako je geografski bila nastanjena u Evropi, jer je do\u0161la sa iz Male azije. Taj narod je od vajkada znao praviti megalitna utvr\u0111enja i gradove (poput onih kod Hetita u Maloj aziji), od kojih su gr\u010dki preci u\u010dili. Pa, \u0111e god postoje megalitni zidovi u Sredozemlju mogu se s razlogom njima pripisati, ili gr\u010dkim precima. I na\u0161 Medun to pokazuje. Pa je i prirodno da dobri moreplovci prave naselja na obalama Sredozemlja, jer moreplovstvo podrazumijeva i razvijenu trgovinu kao i sigurne gradske zone, \u0161to Skiti nikad nisu pokazivali. A taj skita\u010dki narod, plja\u010dkao je \u0111e je god \u0161ta stizao. Od anti\u010dke gr\u010dke dijelili su ih Tra\u010dani za koje je Herodot mislio da su najmnogobrojniji narod na svijetu. Mo\u017eda i zato \u0161to ga nije mnogo razlikovao od Ilira i Kelta. Ali, ako su Skiti ovamo dolazili u starom vijeku, \u0161to je vi\u0161e nego vjerovatno, dolazili su da plja\u010dkaju i ru\u0161e, a ne da grade.<\/p>\n

Sve u svemu ni Persijanci nisu imali \u0161ta da ka\u017eu \u0161to se ti\u010de tada\u0161njih Evropljana. Ali, Nik\u010devi\u0107 se na njima ne zaustavlja, ve\u0107 pominje i Egipatske spise. Vjerovatno misli na koptsko pismo pomo\u0107u kojeg su de\u0161ifrovani i hieroglifi. Ali koptsko pismo krije i novije misterije. Na njemu su sa\u010duvani mnogi prijehri\u0161\u0107anski, manilejski, ranohri\u0161\u0107anski i hri\u0161\u0107anski gnosti\u010dki rukopise. I tu je kraj. Egipat nije interesovala Evropa, kao ni koptske spisatelje. Postoji samo jedan faraon za koga se prepostavlja da je stupio na tlo Evrope, ali u ovoj pri\u010di on je nepotreban. A Aleksandrija nije centar onda\u0161njeg svijeta od kad je njena biblioteka izgorela, pa su mnoga nau\u010dna znanja nestala, ili se vratila primitivizmu. I tu nema nikakvog spora Helena i Rimljana. Tako je nestala \u010ditava jedna tradicija znanja: Aristotel je u\u010dio Teofrasta. Teofrast Stratona. Straton Aristarha sa Samosa, koji je u prvom Muzeju, odnosno, nau\u010dnom univerzitetu, sa mnogim opitnim laboratorijama udario temelj savremenoj astronomiji, koju je prvi pogazio Rim, a potom hri\u0161\u0107anska crkva. U osvaja\u010dkom pohodu rimski ratnik ubija Arhimeda, velikana aleksadrijskog hrama muza. Anaksagora je optu\u017een od neznalica za bezbo\u017eni\u0161tvo kao nekad i negov pra\u0111ed po knjizi, Aristotel. Rim, potom i hri\u0161\u0107anstvo uzimaju Ptolemejevo (koji nema nikakve veze sa onim heliniziranim carem Egipta, koji je podigao biblioteku u kojoj je od Eratostena tra\u0161io da ga ukratko podu\u010di matematici, na \u0161ta mu je ovaj odgovorio \u201e da nema carskih puteva ka nauci\u201c.) \u201eu\u010denje\u201c: \u201ejednostano je znati da je Zemlja stoji u mjestu,\u201c i u centru vasione. Tako u Rimu misle da postoje dvije Kine, odnosno, zemlje svile. U jednoj \u017eive Sinici, a u drufoj Serici. Vjerovatno, takve pojedinosti Nik\u010devi\u0107 formuli\u0161e: \u201eZaboravljena istorija djelom je krivica helenske i rimske istoriografije, okrenute sopstvenim sporovima, \u010dija je djela u\u010deni svijet od Renesanse prihvatio kao temelj sopstvenog istorijskog znanja,…\u201c. Ove demagogije! Da je rekao umjesto renesanse: inkvizicija, mogao bih se i slo\u017eiti. A \u0161to se ti\u010de dugotrajnih sporova unutar hri\u0161\u0107anstva oko kakvih istorijskih spisa, onda su to brojni gnosti\u010dki rukopisi.<\/p>\n

Nik\u010devi\u0107 dalje govori i o arapskim spisima u kojima treba tra\u017eiti istoriju Crne Gore, i ako im je Evropa u staroj eri bila nepoznata. Ali istina je da neka sa\u010duvana djela i od Aristotela imamo zahvaljuju\u0107i Arapima. Jer, kada su anti\u010dki spisi od strane crkve bili progla\u0161eni za jeres, kao i u\u010denja filozofa, onda su razni anti\u010dki spisi bili spaljivani na svakom koraku. Ne treba zaboraviti da su hri\u0161\u0107anski Rim pokorili nepismeni Goti, koji su tada za jeres proglasili i pismenost. Ipak, na\u0161li su se Arapi koji su ih znali cijeniti. Neki nisu \u0161tedjeli da anti\u010dke spise otkupe i za \u010ditavo malo bogatstvo. Tako su bili prevedeni na arapski. Pa su Evropljani, tek u doba renesanse i kasnije po\u010deli prevoditi Aristotela i druge filozofe sa arapskog na evropske jezike.<\/p>\n

Ali, pored o\u010devidaca u istoriji, postoje i oni koji ispredaju razne neutemeljene pri\u010de, a \u010diji navodi nikad ne mogu imati stvarnu te\u017einu, jer naj\u010de\u0161\u0107e nisu ta\u010dni. Tako i Ksenofontova kazivanja o Peloponeskim ratovima su u koliziji sa onim navodima brojnih gr\u010dkih istori\u010dara. Ali, Ksenofont je, kao ratnik, stvarni u\u010desnik tih bitaka. Tako je i Diogen Leartije potro\u0161io silu vremena obja\u0161njavaju\u0107i da Epikur nije onakav kakvog ga u pisanim izvorima negativno naj\u010de\u0161\u0107e prikazuju kirenai\u010dari, pa i Herodot u svojoj knizi: \u201eO Epikurovoj mladosti\u201c. Nijedno Epikurovo djelo nije sa\u010duvano, ali su u doba Seneke postojala, pa ih ovaj visoki eti\u010dar i spominje kao uzvi\u0161ene i duboke zamisli jednog izrazito eti\u010dkog \u010dovjeka, nikako bludnog negativca. \u0160to nam sa siguno\u0161\u0107u potvr\u0111uju Diogenovi navodi da je Epikur \u017eivio skromnim i jednostavnim \u017eivotom, i da se u prehrani zadovoljavao hljebom i vodom. A, danas epikurejstvo zna\u010di ne\u0161to sasvim drugo, kao naslije\u0111ena la\u017e prene\u0161ena iz pogre\u0161nih izvora jer su se u istoriografiji koristili, iz neznanja a ne kao zavjera, razni spisi koji nemaju nikakvu te\u017einu, kao \u0161to su se mije\u0161ali i mnogi pojmovi, popu Ilira, Tra\u010dana i Kelta koji su najve\u0107im dijelom u starom vijeku dijelili ove na\u0161e prostore, a koje samo materijalni dokazi i podrobnija analiza mo\u017ee da u budu\u0107nosti rije\u0161i i razdvoji. A, \u010dudi me i ta \u010dinjenica da nam je dosta \u010dega iz pro\u0161losti nepoznato a postoji u starim pisanim izvorima. Preko Balkana su pro\u0161li i zadr\u017eavali se i mnogi drugi narodi. Poput osniva\u010da Ulcinja, a koga je Nik\u010devi\u0107 poklonio Skitima. Da ga je pripisao marsovcima prije bih povjerovao, samo iz jednog razloga – jer su nepoznati.<\/p>\n

02. 02. 2013.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vojislav N. Nik\u010devi\u0107 je objavio knjigu u izdanju Matice Crnogorske: Duklja i Prevalitana, u kojoj na\u010delno objavljuje da Sloveni nisu Sloveni ve\u0107 Skiti koji su \u017eivjeli na Balkanu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-105043","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105043","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=105043"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105043\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=105043"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=105043"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=105043"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}