{"id":105036,"date":"2013-02-02T09:43:23","date_gmt":"2013-02-02T08:43:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=105036"},"modified":"2013-02-02T09:43:23","modified_gmt":"2013-02-02T08:43:23","slug":"kapitalizam-i-socijalizam-u-xxi-stoljecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/02\/kapitalizam-i-socijalizam-u-xxi-stoljecu\/","title":{"rendered":"Kapitalizam i socijalizam u XXI stolje\u0107u"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Jasna Tkalec<\/p>\n

Objektivne osnove neophodnosti socijalizma<\/strong><\/p>\n

Neophodnost da se ponovo poku\u0161a, i u tre\u0107em mileniju, prevladati kapitalizam i uspostaviti socijalizam kao historijski mogu\u0107u alternativu kapitalizmu, ne temelji se isklju\u010divo na plemenitim i tvrdoglavim ideolo\u0161kim aspiracijama, \u010dije bi se ostvarenje imalo utopisit\u010dki potvrditi. Ta nu\u017enost crpi vlastitu potvrdu u starim i novim dru\u0161tvenim kontradikcijama, koje postoje i po\u0161to su protekli vjekovi, a koje kapitalizam, kako se sasvim jasno pokazalo nije, zbog vlastite unutarnje strukture, nikako u stanju rije\u0161iti.<\/p>\n

Ve\u0107 cijelo jedno stolje\u0107e ne postoji bilo koji razvijeni nacionalni kapitalizam, odijeljen od imperijalisti\u010dkog oblika, odnosno od imperijalizma, koji je kapitalizam danas poprimio u vlastitoj planetarnoj dimenziji.<\/p>\n

Ako je i neosporno, da je kapitalisti\u010dki sistem pod pritskom borbi potla\u010denih masa i izrabljivanih naroda te zahvaljuju\u0107i historijskom izazovu, koji je predstavljao koliko socijalizam toliko i komunisti\u010dki pokret u XX stolje\u0107u, uspio ispraviti ubla\u017eiti neke od svojih najo\u0161trijih suprotnosti, tamo gdje je bio najrazvijeniji, te ukoliko je umio proizvesti materijalno blagostanje za zna\u010dajne slojeve stanovni\u0161tva (koji pak predstavljaju ogromnu manjinu u odnosu na svjetsku populaciju, a \u0161to je sve danas dovedeno u pitanje krizom samog sistema, koja ne \u0161tedi, ve\u0107 naprotiv dobija najja\u010du udarnu snagu u razvijenim zemljama), on se pokazao apsolutno nesposobnim da u\u010dini trajnim razvoj, blagostanje i dru\u0161tveni napredak za najve\u0107i dio svijeta te jo\u0161 nesposobniji da dovede do mira, razoru\u017eanja i suradnje u me\u0111unarodnim odnosima.<\/p>\n

To je nesumnjiv pokazatelj da kapitalizam kao sistem, uprkos \u201cdobre volje vlastitih reformatora\u201d, ne uspijeva stvoriti \u010dvrstu vezu izme\u0111u ogromnih potencijala znanstveno-tehni\u010dkog napretka (koji bi ve\u0107 danas mogao omogu\u0107iti pristojne uvjete \u017eivota svjetskoj populaciji u cjelini) sa dru\u0161tvenim napretkom, sa o\u010duvanjem prirode, a jo\u0161 manje mo\u017ee dovesti do mira u svijetu i do humanizacije odnosa me\u0111u ljudima.<\/p>\n

Postoji istina koju bur\u017eoaski ideolozi tvrdoglavo ne priznaju: s krizom koja je otpo\u010dela 2007 godine zavr\u0161io je period, otvoren jo\u0161 prije 30 godina, u kojem su dug i financije uspijevali prikrivati, zaustavljati i neprekidni gubitak krvi te u\u010diniti dru\u0161tveno prihvatljivim kr\u017eljav rast i nedovoljnu valorizaciju kapitala u zemljama takozvanog zrelog kapitalizma.<\/p>\n

Nema vi\u0161e nikakvog manevarskog prostora me\u0111u svim onim \u010diniocima, koji su stvarali i podr\u017eavali bubble \u00e9poque: profitna stopa je na stoljetnom minimumu, nemogu\u0107nost odr\u017eanja visine duga (privatnog i javnog) osnovno je obilje\u017eje \u010duvene trijade SAD, EU, Japan, a dolar je kao cijenjena me\u0111unarodna moneta, u\u0161ao u nepovratnu krizu.<\/p>\n

To zna\u010di da \u0107e ekonomije zemalja zrelog kapitalizma u vrlo dugom vremenskom periodu karakterizirati minimalan rast, vrlo visoka stopa nezaposlenosti, stalna podzaposlenost i golemi vi\u0161ak proizvodnih spsobnosti. Razaranje kapitala neophodno kako bi se istinski ponovo pokrenula akumulacija danas se javlja u kolosalnim proporcijama. Nije realno misliti da \u0107e porast ekonomije novih zemalja (BRICS-a) i prosje\u010dni rast prihoda njihovih gra\u0111ana, ma da ponegdje zapanjuju\u0107i, biti u stanju da u srednjoro\u010dnom ili dugoro\u010dnom razdoblju nadomjesti kontinuirani pad potra\u017enje u zemljama zrelog kapitalizma.<\/p>\n

Jedino socijalizam mo\u017ee biti po\u0161ten odgovor na krizu<\/strong><\/p>\n

Na kraju krajeva realni kapitalizam, koji stoji pred licem mu\u0161karaca i \u017eena nakon zavr\u0161enog prvog decenija tre\u0107eg milenija je duboko razli\u010dit od kapitalizma 1989: pred nama nije vi\u0161e pobjedonosni ekonomski sistem, koji je odnio nadmo\u0107nu pobjedu u natjecanju sa SSSR-om, ve\u0107 sistem u dubokoj krizi, nesposoban ponuditi progresivne odgovore na potrebe \u010dovje\u010danstva, krajnje destruktivan u odnosu na ekolo\u0161ki sistem. Pred nama je sistem \u0161to je izazvao \u0161tete nezamislive samo jo\u0161 prije nekoliko decenija.<\/p>\n

Taj sistem zahtijeva daleko energi\u010dniju kontrolu od one \u0161to je \u010dine ili mogu da u\u010dine vlade i parlamenti kapitalisti\u010dkih zemalja (koji nakon niza godina te\u0161ke finacijske krize nisu uspjeli odlu\u010dno i svrsishodno promijeniti pravila pona\u0161anja ni tog sektora). Stoga postaje neophodan sistem koji ne samo omogu\u0107ava, ve\u0107 zahtijeva veliki polet prema onim ciljevima, koji su kroz jednu cijelu historijsku epohu vodili i nadahnjivali socijalisti\u010dki i komunisti\u010dki pokret: a ti su ciljevi ponovno dovo\u0111enje u pitanje privatnog vlasni\u0161tva nad sredstviima za proizvodnju u korist dru\u0161tvene kontrole proizvodnje i ekonomskog planiranja usmjerenog na podmirenje potreba cijelog \u010dovje\u010danstva (umjesto jurnjave za maksimaliziranjem profita).<\/p>\n

Te ciljeve mo\u017ee posti\u0107i jedino revolucionarni pokret, koji proizlazi i poti\u010de iz adekvatnog poznavanja specifi\u010dnih dinamika suvremenih kapitalisti\u010dkih dru\u0161tava. Za to je neophodno uspostavljanje organske veze sa historijom radni\u010dkog pokreta i historijatom radni\u010dkih partija i pokreta, koji \u0107e umjeti biti samokriti\u010dan, a da ne postane likvidatorski. Tako \u0107e mo\u0107i u\u010diti na gre\u0161kama i op\u0107enito izvu\u0107i iz historije \u2013 a radi se o na\u0161oj historiji \u2013 sve pouke koje iz nje mo\u017eemo dobiti.<\/p>\n

Globalna politi\u010dka slika<\/strong><\/p>\n

Op\u0107i kontekst u po\u010detku 21 stolje\u0107a jest onaj globalne kompeticije za hegemoniju u ambijentu sve mondijalirizanije ekonomije u kojoj SAD, ali i njihovi glavni saveznici, EU i Japan, predosja\u0107aju mogu\u0107nost opadanja njihove planetarne hegemonije.<\/p>\n

Javlja se o tendencijama smanjivanja va\u017enosti SAD-a, EU, i Japana za svjetsku ekonomiju te o porastu drugih ekonomskih, geopoliti\u010dkih i valutnih zona. Ve\u0107 je re\u010deno kako bi kroz nekoliko decenija ukupni ekonomski zna\u010daj zemalja kao \u0161to su Kina, Indija, Rusija, Brazil i Ju\u017ena Afrika mogao zamijeniti i nadja\u010dati snagu imperijalisti\u010dke trijade (SAD-a, EU i Japana); to bi bila prava revolucija u planetarnoj ravnote\u017ei. Svjetski su ratovi u XX stolje\u0107u izbijali zbog daleko manjih razloga.<\/p>\n

Sjedinjene Dr\u017eave pred vlastitim ekonomskim te\u0161ko\u0107ama i vanjskim zadu\u017eenjem, koje je najve\u0107e na svijetu te na pojavu novih ekonomskih, geopoliti\u010dkih i valutnih zona, koje ugro\u017eavaju njihov svjetski primat, reagiraju tako \u0161to nastoje pobijediti u svjetskoj kompeticiji na vojnom planu, gdje su jo\u0161 uvijek najja\u010de. A na tom planu njihov je cilj zadr\u017eati ogromnu superiojornost, koja mo\u017ee zgnje\u010diti svakog drugog na svijetu, kako bi na taj na\u010din obrnuli tendenciju opadanja vlastitog ekonomskog primata.<\/p>\n

Pobjediti u borbi za mir i za razoru\u017eanje (borbi koja se svakako mora dotaknuti Me\u0111unarodnog Ugovora koji se odnosi na zabranu i na destruiranje svih oru\u017eja za masovno uni\u0161tenje) jest historijska bitka od prioritetnog svjetskog zna\u010daja, bitka na dugu prugu. To naravno samo po sebi ne bi dovelo do socijalizma, ali bi u\u010dvrstilo multipolarni svjetski poredak, u kojem danas najve\u0107u prijetnju predstavljaju najagresivniji sektori imperijalizma SAD-a. To bi zna\u010dilo poraz i nazadovanje te permanentne prijetnje te otvaranje naprednijih perspektiva za ujedinjenje naroda i za njihovo kona\u010dno osloba\u0111anje.<\/p>\n

Jedino SAD danas raspola\u017eu vojnom snagom koja im omogu\u0107ava aspiracije za dominiranjem cijelim svijetom. Ukoliko se ta sposobnost ucijenjivanja smanji ili u\u010dini daleko manje opasnom, cijeli \u0107e svijet biti slobodniji. Na polju mirne kompeticije i multiporalnosti otvaraju se ve\u0107i prostori djelovanja i afirmiranja progresivnih snaga naroda i zemalja, koji na razli\u010ditim krajevima svijeta slijede modele izgradnje socijalisti\u010dkih dru\u0161tava ili u svakom slu\u010daju dru\u0161tava koja predstavljaju alternativu neoliberizmu<\/p>\n

Ne znamo da li \u0107e te suprotnosti dovesti prije ili kasnije do sukoba svjetskog razmjera. Moramo se boriti za izbjegavanje scenarija koji bi bili katastrofalni u nuklearno doba. Kad bi to bio scenarij za budu\u0107nost (svjetski konflikt ili pro\u0161irenje regionalnih sukoba) koliko \u0107e odlu\u010dniji bit front borbe za mir, toliko \u0107e vi\u0161u cijenu morati platiti ratni hu\u0161ka\u010di i podstreka\u010di ratova i toliko \u0107e ve\u0107a biti njihova izliranost u svijetu.<\/p>\n

Prema novim svjetskim i kontinentalnim ravnote\u017eama<\/strong><\/p>\n

Na neo\u010dekivano brz na\u010din promijenila se me\u0111unarodna slika \u2013 koja je bila ozna\u010dena poraznim nazadovanjem revolucionarnog fronta, komunisti\u010dkog, istinski socijalisti\u010dkog i antiimperijalisti\u010dkog op\u0107enito, nakon 1989. Ta se slika potpuno preobrazila u posljednjem deceniju.<\/p>\n

U Latinskoj Americi nije vi\u0161e jedino Kuba koja pru\u017ea otpor i lansira novu nacionalnu razvojnu ekonomiju, ve\u0107 je cijeli kontinent zahva\u0107en velikiom antiimperijalisti\u010dkim poletom, \u0161to je na razli\u010dite na\u010dine povukao za sobom zemlje kao \u0161to su Brazil, Argentina, Bolivija i Ekvador sve do preuzimanja dosad potpuno neisku\u0161ane inicijative puta u socijalizam u Venezueli Huga Chaveza.<\/p>\n

U Africi ne samo da postoji stalan revolucionarni otpor apartheidu svih naprednih snaga u Ju\u017enoj Africi, ve\u0107 se taj otpor pro\u0161irio na cijeli ju\u017eni dio kontinenta.1-couverture-seule2<\/p>\n

\u010citav kontinent je postao polje kompeticije izme\u0111u euro-ameri\u010dkih interesnih sfera i Kine s druge strane. Naravno da glavni objekt otimanja predstavlja nafta i goleme rezerve najrazli\u010ditijih blaga \u0161to ga krije afri\u010dko tlo ispod zemlje. Iritacija Washintona zbog financijske i trgova\u010dke ekspanzije Kine je sve ve\u0107a, a isto se pona\u0161a i Evropska Unija, jer i Evropa dr\u017ei, da je Afrika isklju\u010divo njen vlastiti lovni rezervat. Isti ili sli\u010dan scenarij obrazuje se i na euro-azijskoj plo\u010di. Kooperacijai izme\u0111u Rusije i Kine te iznenadni uspon Indije u krajnjoj analizi ja\u010daju multilateralnu dimenziju me\u0111unarodnih odnosa.<\/p>\n

Sada\u0161nji svjetski poredak, koji predstavlja sasvim nov i jo\u0161 nevi\u0111eni oblik imperijalizma, usmjeren na 85% svjetskog stanovni\u0161tva, kako bi bio o\u010duvan, perentorno neprekidno zahtijeva porast militarizma i rat. Upravo se u toj to\u010dci \u2013 vo\u0111enja ratova i politi\u010deke destabilizacije \u010ditavih regiona -pokazuju aspiracije i projekti ameri\u010dkog establi\u0161menta, makar i u soft varijanti Obaminog predsjednikovanja, neporecive te\u017enje, da vlastitom vojnom silom zadr\u017ee i o\u010duvaju planetarnu kontrolu.<\/p>\n

Stoga je nu\u017eno boriti se da nove me\u0111unarodne dinamike ovakvog tipa budu zadr\u017eavane unutar vlastitih okvira i da ih nikako ne poma\u017eu progresivne i demokratske snage unutar samih kapitalisti\u010dkih odnosno imperijalisti\u010dkih zemalja. Ne radi se samo o prepoznavanju i spre\u010davanji imperijalisti\u010dkih ratova preru\u0161enih u \u201chumanitarne\u201d intervencije, ve\u0107 o ponovnom ra\u0111anju shva\u0107anja i stavova, zbog pojave novih protagonista na svjetskoj sceni, koji mogu dovesti (i ve\u0107 je doveli) do ksenofobnih, rasisti\u010dkih, neprijateljskih i izri\u010dito odbojnih stavova prema zemljama i narodima u razvoju. Refleksiju tih stavova predstavlja i odnos prema imigrantima, koji bi \u017eeljeli predstaviti kao prethodnicu \u201cinvazija barbara\u201d koje okru\u017eujuni prijete na\u0161oj zapadnoj \u201ccivilizaciji\u201d, \u010diji su dana\u0161nji u\u010dinci pred o\u010dima sviju.<\/p>\n

Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sada\u0161nji svjetski poredak, koji predstavlja sasvim nov i jo\u0161 nevi\u0111eni oblik imperijalizma, usmjeren na 85% svjetskog stanovni\u0161tva, kako bi bio o\u010duvan, perentorno neprekidno zahtijeva porast militarizma i rat.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-105036","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105036","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=105036"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/105036\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=105036"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=105036"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=105036"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}