{"id":104974,"date":"2013-02-01T10:12:39","date_gmt":"2013-02-01T09:12:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=104974"},"modified":"2013-02-01T10:12:39","modified_gmt":"2013-02-01T09:12:39","slug":"vitaminske-tablete-ne-pomazu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/02\/01\/vitaminske-tablete-ne-pomazu\/","title":{"rendered":"Vitaminske tablete ne poma\u017eu"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/vitaminske-tablete.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-104975\" title=\"vitaminske tablete\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/vitaminske-tablete.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"123\" \/><\/a>Jedan od glavnih uzroka bolesti povezanih sa starenjem kao \u0161to su demencija, kardiovaskularne bolesti ili rak, jeste pove\u0107anje nivoa pritiska oksidanata u \u0107elijama. Pritisak oksidanata nastaje kada reaktivni oksidant u\u0111e u \u0107eliju. Ti molekuli nose previ\u0161e atoma kiseonika i \u017eele da ih se otarase. Kada jedan od atoma kiseonika reaguje sa jednim od atoma proteina u \u0107eliji, mo\u017ee promeniti ili o\u0161tetiti protein.<\/p>\n<p>Zaga\u0111iva\u010di, kao \u0161to je dim cigareta, poma\u017eu u izgradnji tih \u0161tetnih oksidanata \u2013 ali se oni stvaraju i u ljudskom organizmu, kroz disajne organe. Postoji desetak razli\u010ditih oksidanata, a naj\u010de\u0161\u0107i su ozon (O3) ili slobodni radikali (nestabilni molekuli kiseonika). Svaki hidrogen peroksid (H2O2) koji je u te\u010dnoj formi \u010desto sastavni deo kozmeti\u010dkih preparata, sredstava za dezinfekciju ili izbeljivanje, jeste oksidant.<\/p>\n<p>Do sada su nau\u010dnici tvrdili da antioksidanti mogu da spre\u010de o\u0161te\u0107enja \u0107elija koja uzrokuju oksidanti. Vitamini C, E ili beta-karoten (provitamin A) bi u su\u0161tini pomagali u razgradnji oksidanata.<\/p>\n<p><strong>Vitaminske pilule ne deluju<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107ina doktora bi se slo\u017eila da je dobra ideja uklju\u010diti te vitamine u zdrav na\u010din ishrane. Ali, pilule koje sadr\u017ee antioksidante retko ostvaruju svoju namenu. One ne mogu pomo\u0107i u borbi protiv starenja.<\/p>\n<p>\u201e\u010cak i neka veoma dobra, dugoro\u010dna istra\u017eivanja, nisu uspela da doka\u017eu pozitivne efekte\u201c, ka\u017ee Izabel Keler iz Nema\u010dkog dru\u0161tva nutricionista. \u201eNaprotiv, rezultati pokazuju da postoji ve\u0107i rizik za razvoj kancera sa ovim tabletama.&#8221;<\/p>\n<p>Biohemi\u010dari iz Hajdelberga dodatno su rasvetlili komplikovano pitanje oksidanata. Tobias Dik, istra\u017eiva\u010d u Nema\u010dkom centru za istra\u017eivanje tumora, prona\u0161ao je da \u0107elije mogu same da proizvode svoje anti-oksidante \u2013 glutation \u2013 koji se bore protiv oksidanata.<\/p>\n<p><strong>\u0106elije se same brane<\/strong><\/p>\n<p>Glutatone reaguje na te oksidante \u2013 \u0107elije onda izoluju proizvod. Tokom odre\u0111enog vremenskog perioda, \u0107elija mo\u017ee polako da ga razgra\u0111uje.<\/p>\n<p>\u201eMislili smo da \u0161to vi\u0161e glutatone oksidira u \u0107eliji, proizvodi se vi\u0161e pritiska oksidanata\u201c, ka\u017ee Dik. \u201eAli smo primetili da u stvari nije takav odnos.\u201c<\/p>\n<p>\u0106elije su mnogo otpornije i sna\u017enije u odnosu na pritisak oksidanata nego \u0161to su nau\u010dnici ranije pretpostavljali.<\/p>\n<p>Dik je primetio nosioca koji je odgovoran za uklanjanje oksidiranog glutatona. Tako je primetio da su \u0107elije ranije izolovale ovaj oksidirani glutaton. Taj istra\u017eiva\u010d se nada da \u0107e mo\u0107i da manipuli\u0161e ovim procesom prenosa da bi u\u010dinio da \u0107elije budu otpornije na pritisak oksidanata \u2013 ili manje otporne kada se radi o \u0107elijama kancera.<\/p>\n<p>Iako \u0107elije mogu da proizvedu svoje antioksidante, trebalo bi da ih unosite preko vo\u0107a i povr\u0107a. \u201epozitivni efekti vo\u0107a i povr\u0107a su dokazani\u201c, ka\u017ee nutricionistkinja Keler. Pored vitamina, omogu\u0107avaju unos i drugih zdravih supstanci.<\/p>\n<p>Keler savetuje svakodnevno konzumiranje pet porcija vo\u0107a i povr\u0107a svakog dana \u2013 \u0161to je 400 grama povr\u0107a i 250 grama vo\u0107a za odraslu osobu.<\/p>\n<p>\u201eAko pratite ova uputstva, ne\u0107e vam trebati nikakvi dodaci\u201c, tvrdi Keler. Ipak, postoje i izuzeci kada dodaci ishrani zaista poma\u017eu.<\/p>\n<p><strong>Ne radi se, ipak, o antioksidantima<\/strong><\/p>\n<p>Jodirana i florisana mo\u017ee spre\u010diti nedostatke ova dva minerala. \u201eTrudnice i \u017eene koje \u017eele da zatrudne trebalo bi da uzimaju dodatke ishrani koji sadr\u017ee folnu kiselinu,\u201c ka\u017ee Keler. Folna kiselina poma\u017ee u smanjenju rizika da beba razvije sa nekim nedostatkom u nervnom sistemu. Vitamini K i D su tako\u0111e va\u017eni za bebin razvoj \u2013 a dodatak vitamina D je dobar i za odrasle, tokom zime, kada nema dovoljno sun\u010deve svetlosti potrebne telu da stvara svoj.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.dw.de\/vitaminske-tablete-ne-poma%C5%BEu\/a-16555350\">DW<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vitaminske tablete i ostali dodaci ne spre\u010davaju starenje \u0107elija, tvrde nau\u010dnici. Ali, ljudske \u0107elije mogu da proizvode sopstvene antioksidante koji se mogu boriti protiv \u0161tetnih agenata.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-104974","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104974","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=104974"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104974\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=104974"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=104974"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=104974"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}