{"id":104578,"date":"2013-01-28T07:27:48","date_gmt":"2013-01-28T06:27:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=104578"},"modified":"2013-01-28T00:30:09","modified_gmt":"2013-01-27T23:30:09","slug":"neutralci-kapitalci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/01\/28\/neutralci-kapitalci\/","title":{"rendered":"Neutralci – kapitalci"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Biljana Vankovska<\/p>\n

Za nekoga kao ja, koja ve\u0107 20 godina usta ne zatvara, a ne zna se ve\u0107 koliko je mo\u0107nika naljutila svojim kritikama, ova kolumna je samo gubljenje vremena. Ona, pa i jo\u0161 hiljadu sli\u010dnih kolumni ne\u0107e predomisliti one koji su mi ve\u0107 presudili: Vankovska je politi\u010dki neutralac, ali ne obi\u010dan, nego kapitalac. U ovom lovu, ja sam plijen kojim se mogu di\u010diti.<\/p>\n

Nisam imala namjeru odgovarati na hajku, da neki medij nisu od mene napravili emanaciju \u201epoliti\u010dki neutralnog intelektualca\u201c. (\u010cudo je kako ih samo jedna osoba mo\u017ee toliko isprovocirati!) Po\u0161to sam se, navodno, ja kroz medijumske nastupe artikulirala, sada su zatra\u017eili i da branim tu \u201eneutralnu poziciju\u201c u TV duelu.<\/p>\n

Moj uro\u0111eni instinkt je prvo proradio i prihvatila sam izazov nasuprot \u201eprotivnika\u201c koga sam mogla birati me\u0111u ne-neutralnim intelektualcima, ali su ubrzo na povr\u0161ini isplivale neke dileme: prvo, tema debate (\u201eda li je politi\u010dka neutralnost korisna za dru\u0161tvo\u201c) je sasvim pogre\u0161no postavljena; drugo, po\u0161to ja nikako nisam neutralna, ne mogu ni da branim ne\u0161to \u0161to nije moje kredo; i tre\u0107e, u ovom \u010dasu kada sam objekt napada, prihvatanje bi zna\u010dilo ulazak u \u201etu\u0111i film\u201c u kome je meni dodijeljena uloga negativca, jer neutralnost je postala stigma i sinonim za nedemokratu.<\/p>\n

Mlada i uporna novinarka me je poku\u0161avala ubijediti koliko je va\u017ean moj nastup u njenoj emisiji, da bih tako imala mogi\u0107nost da se izjasnim (okajem grijehe?), a da se jo\u0161 trebam osje\u0107ati po\u010da\u0161\u0107enom \u0161ro sam pozvana kao gost u njihovoj emisiji (prva ove sezone). I tako, sve su dileme nestale u tren! No, thank you! Imam ja svoju kolumnu, intervjue, pa i na Facebooku sam hiperaktivna, a kao univerzitetskom profesoru meni ne treba niko praviti \u010dast, po\u0161to stvari vjerovatno stoje obrnuto, jer svaki put prihvatam pozive bez ikakve politi\u010dke ili finansijske zamisli, bez ikakve li\u010dne koristi. \u0160to \u0107e meni medijska slava?<\/p>\n

Kasnije, nakon \u0161to sam pogledala emisiji i \u010dula \u201eteze\u201c pro et contra novinarskog tima, ne\u0161to \u0161to je trebalo poslu\u017eiti kao apetizer prije glavnog duela dvoje sagovornika, shvatila sam da i oni koji me napadaju i oni koji me brane, ustvari, malo znaju \u0161ta je javni intelektualac i koja je njegova misija. Zato, ova kolumna je na neki na\u010din iznu\u0111ena nerazumevanjem ili neznanjem, pa \u0107u ponovo poku\u0161ati da \u201enacrtam\u201c za\u0161to je govor o politi\u010dkim neutralcima besmisleni oksimoron. Oni koji nastoje dokazati da su \u201eneutralci\u201c mog tipa rak-rana za makedonsku demokratiju pate od selektivnog pam\u0107enja ili su namjerno zlonamjerni. Meni se zaista mo\u017ee sve pripisati, sem da \u0107utim i krijem se u svojoj bezbjednoj profesorskoj poziciji. Insinuacije da sam napravila \u201eunosan ugovor sa vlastima\u201c su zrele za klevetu. Govorila je ona cura o Chomskom, ali nije odradila dobro doma\u0107i zadatak, pa je zaboravila jedan \u201emali detalj\u201c: on jeste najve\u0107i disident, ali nikada ne zauzima stranu u me\u0111ustrana\u010dkoj borbi republikanaca i demokrata, ve\u0107 dijagnosticira problem kao postojanje nedemokratskog jednostrana\u010dkog sistema sa dvije frakcije. Nebrojeno puta su ga pitali za\u0161to se sam ne anga\u017euje i stane na \u010delu masovnog gra\u0111anskog pokreta, ali je njegov odgovor oduvijek bio: neki od nas su dobri u nekim stavrima, a lo\u0161i u drugim. I nikome ne pada na pamet da ga etiketira kao neutralnog intelektualca koji stoji po strani.<\/p>\n

Takav je bio i Sartr: u\u010desnik u protestima iz 68-me, koji su bili protiv establi\u0161menta, sistema kao takvog, pa se tra\u017eilo nemogu\u0107e (za razliku od na\u0161ih demonstranata koji tra\u017ee mogu\u0107e, vlast). Prema njemu, javni intelektualac je \u010dovjek koji reaguje i brine o stvarima koje se njega li\u010dno ne ti\u010du. Tako, kada reagujem i kritikujem lustraciju, to radim ne zato \u0161to sam zabrinuta za sebe i zato \u0161to imam ne\u010disti dosije ili savjest, nego zato \u0161to se ona pretvorila u osvetu, lov na vje\u0161tice i u novi talas kr\u0161enja ljudskih prava. Ali, kada javno reagujem u vezi pitanja na mom fakultetu, onda to nije djelovanje javnog intelektualca, jer sam u tim stvarima i li\u010dno pogo\u0111ena. Prema Emersonu, intelektualac ne ulazi u javni anga\u017eman zato \u0161to je to njegova obaveza, nego zato \u0161to ima unutra\u0161nju potrebu, poriv da to \u010dini. Kada novinar pravi emisiju o neutralcima-kapitalcima ili radi moj diskvalificiraju\u0107i oma\u017e, to od njega ne \u010dini javnog intelektualca (mada on o\u010dajni\u010dki \u017eeli biti to), nego je profesionalac koji radi svoj zadatak (dobro ili lo\u0161e, svejedno): namjera je uraditi interesantan proizvod, koji \u0107e se prodati publici (i sponzorima), a dobro zna da kada se udara po Vankovskoj to pove\u0107ava gledanost.<\/p>\n

Te\u0161ko meni i sa onima koji su poku\u0161ali braniti moju poziciju! Nisu shvatili bazi\u010dne stvari, a to je da se ovdje ne radi o pravu pojedinca da se posveti li\u010dnom \u017eivotu, zalivanju cvije\u0107a ili \u0161etnji djece u parku, dok se ne\u0161to dramati\u010dno de\u0161ava na politi\u010dkoj sceni. (By the way, ako meni ostavite cvije\u0107e da brinem o njemu, vi ste ga osudili na smrt, jer \u0107u ga svakako zaboraviti, a ta\u010dno je da sam i svojim trima k\u0107erima ostala du\u017ena kada su bile male, jer sam bila uvijek javno anga\u017eirana. Sre\u0107om, oprostile su mi, zato \u0161to su razumjele bolje od odraslih da njihova majka \u010dini i ne\u0161to \u0161to je dru\u0161tveno va\u017eno.)<\/p>\n

Intelektualac je li\u010dnost koja promi\u0161lja o sebi i svom \u017eivotu, o drugima, i o svijetu oko sebe; a kada ve\u0107 razmi\u0161lja\u0161 i promi\u0161lja\u0161, tu vi\u0161e nema neutralnosti, osim ako je neko na sedativima. No, ono \u0161to odlikuje javnog intelektualca od ostalih gra\u0111ana (polites) je \u0161to nastupa sa ve\u0107 ste\u010denim ugledom iz svoje struke ili djelatnosti, a taj svoj ugled stavlja u funkciji vr\u0161enja uticaja na javne stvari i za javno dobro. U svojoj drskosti da se suprostavi nosiocima mo\u0107i i nepravdi, on zna da ga se ne\u0107e tretirati kao ostale, da ga ne\u0107e uhapsiti, a \u010dak i da to urade, to ne\u0107e ostati neprimije\u0107eno i bez reakcija.<\/p>\n

To je, naizgled, lagodna pozicija javnog intelektualca, koji ima mo\u0107 skra\u0107ene argumentacije (kako to dobro ka\u017ee \u017darko Puhovski). Drugim rije\u010dima, stvara se utisak da je velika vjerovatno\u0107a da ono \u0161to govore ovi ljudi ima smisla, t.j. da raspola\u017eu zdravim argumentima i moralnom vertikalom, pa zato se njima i vjeruje, a oni imaju mo\u0107 da pokrenu i kreiraju javno mnjenje. Komunikacija s javno\u0161\u0107u, odnosno saop\u0161tavanje odre\u0111enog stava po pitanjima od javnog interesa je ono \u0161to od nekoga \u010dini javnog intelektualca. Oni, svakako, nisu nadljudi, nitu se takvima trebaju smatrati, a znaju i grije\u0161iti; mada analiziraju stvarnost (kako jeste) i proektiraju traektorije (kako treba biti), oni su dio dru\u0161tva u kome su sazreli, mada su ga i nadrasli.<\/p>\n

Biti na tankoj frontalnoj liniji koja razdvaja dva zara\u0107ena strana\u010dka bloka nije uop\u0161te laka stvar. Probajte, pa \u0107ete vidjeti. Edward Said je definisao neke od dilema intelektualca: kako mo\u017ee intelektualac istovremeno biti i posmatra\u010d i sudionik? Kako treba reagovati na dramati\u010dno promjenljive konstelacije u dru\u0161tvu, a da pri tome ne kompromitira vlastite principe i uvjerenja? Kako ostati relevantan, ubjedljiv i prije svega shva\u0107en, bez prihvatanja \u201enovogovora\u201c, politi\u010dke korektnosti ili manihejstvo kao dominantni oblik politi\u010dke borbe?<\/p>\n

Intelektualna reakcija je determinirana kori\u0161\u0107enjem imena\/ugleda onoga koji govori, njegovom bezinteresnosti (postupanje iz principa, a ne iz interesa), kao i od argumentacije koja nu\u017eno dobija oblik moralne kontekstualizacije. Upravo preko tog moraliziranja na javnoj sceni (ne\u0161to \u0161to se kod nas smatra \u010distom glupo\u0161\u0107u i luksuzom, po\u0161to ljudi preferiraju pragmati\u010dare i makijaveliste koji sredstva opravdavaju velikim kauzama, dok ih uvo boli za na\u0161e u\u010de\u0161\u0107e u misijama u Iraku ili Avganistanu, na primjer), javni intelektualac upozorava i staje na stranu koju u datim okolnostima smatra zapostavljenom, a koja sama nema glas i mo\u0107 artikulacije. U na\u0161em sada\u0161njem slu\u010daju, to je ve\u0107ina gra\u0111ana, zbog \u010dijeg dobra stranke su spremne ne samo da pogaze ustavni poredak, nego i da se pobiju i od zemlje stvore protektorat.<\/p>\n

Gdje je tu moja gre\u0161ka? Za\u0161to sam u fokusu tolikog interesovanja i to u vrijeme dok se de\u0161avaju daleko zna\u010dajnije stvari od stavova moje malenkosti? Da ja nisam neutralna jasno je i vrapcima na grani, a o gra\u0111anima koji mi svakodnevno prilaze jer su prepoznali moj jasan politi\u010dki i moralni stav, pa tra\u017ee da ga efektuiram u konkretnu politi\u010dku stranki, i da ne govorim. \u0160to se ti\u010de mog navodnog \u0107utanja u kontekstu najnovije politi\u010dke krize, evo \u0161to sam izjavila za nedjeljnik \u201eGra\u0111anski\u201c (dok su se mnogu jo\u0161 premi\u0161ljali): \u201eTog 24. decembra su kona\u010dno propale sve iluzije da \u017eivimo u demokratiji, makar shva\u0107enoj u njenoj minimalisti\u010dkoj verziji: odnos snaga u parlamentu je postao manje va\u017ean od odnosa snaga na ulici, a procedura z\u0430 dono\u0161enje bud\u017eeta beskrupulozno prekr\u0161ena. Vlast je arogantno manifestirala silu, \u010dak i bukvalno, prema opoziciji, novinarima, pa i prema nama, kao javnosti.\u201c<\/p>\n

Dakle, moj najve\u0107i grijeh je \u0161to nisam iza\u0161la na ulice i podr\u017eala uli\u010dnu demokratiju. Jo\u0161 od prvog trena, javni prostor je bio okupiran i kontaminiran strana\u010dkim aktivistima koji su dolazili u glavni grad iz razli\u010ditih djelova zemlje, po direktivi stranke, pa ve\u0107ina gra\u0111ana je ostala po strani. \u010cak i oni koji su bez dvoumljenja osudili poteze vlasti, nisu imali veliki izbor: ili su morali stati pod barjak opozicije, ili su rizikovali da budu etiketirani kao idioti\/neutralci (\u0161to je sada gore nego biti partiski vojnik). Onima koji me jo\u0161 prozivaju, posve\u0107ujem pjesmu 1=1 Brane Crn\u010devi\u0107a:<\/p>\n

Ja ostajem 1 u svakome zbiru,<\/p>\n

usamljen ko svemir u ve\u0107em svemiru.<\/p>\n

I kad me dele i kada me mno\u017ee,<\/p>\n

ja ostajem 1 ispod svoje ko\u017ee.<\/p>\n

\u017divim isklju\u010divo zato \u0161to sam ro\u0111en<\/p>\n

i nisam birao ni narod ni vo\u0111e.<\/p>\n

Na jedini \u017eivot imam stra\u0161no pravo<\/p>\n

jer ga, kao svako, pla\u0107am svojom glavom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nova Makedonija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Biljana Vankovska Za nekoga kao ja, koja ve\u0107 20 godina usta ne zatvara, a ne zna se ve\u0107 koliko je mo\u0107nika naljutila svojim kritikama, ova kolumna je samo gubljenje vremena. Ona, pa i jo\u0161 hiljadu sli\u010dnih kolumni ne\u0107e predomisliti one koji su mi ve\u0107 presudili: Vankovska je politi\u010dki neutralac, ali ne obi\u010dan, nego kapitalac. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-104578","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104578","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=104578"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104578\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=104578"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=104578"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=104578"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}