{"id":104532,"date":"2013-01-27T14:16:06","date_gmt":"2013-01-27T13:16:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=104532"},"modified":"2013-01-27T14:16:06","modified_gmt":"2013-01-27T13:16:06","slug":"promijeniti-pristup-izvjestaju-o-napretku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/01\/27\/promijeniti-pristup-izvjestaju-o-napretku\/","title":{"rendered":"Promijeniti pristup izvje\u0161taju o napretku"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Po\u0161tovani gdine Pejovi\u0107,<\/p>\n

Gra\u0111anska aIijansa (GA) je u prethodnom periodu radila na analizi Plana aktivnosti za ispunjavanje preporuka iz Izvje\u0161taja EK o napretku Crne Gore za 2012. godinu. \u017delimo da istaknemo da se generalno radi o kvalitetnom dokumentu, me\u0111utim GA prepoznaje prostor u kojem on mo\u017ee biti dora\u0111en, \u0161to je jako bitno imati u vidu prilikom izrade budu\u0107ih dokumenata ovog tipa.<\/p>\n

Na narednim stranicama Gra\u0111anska alijansa \u017eeli da sa Vama podijeli svoja iskustva iz oblasti koje se ti\u010du domena na\u0161eg rada i misije i poku\u0161a da da svojevrstan doprinos ovom procesu na na\u010din kako bi planirane akcije iz Vladinog dokumenta dobile puniji sadr\u017eaj i smisao. Na\u0161a namjera nije detaljna analiza Dokumenta, koja zahtijeva mnogo vi\u0161e prostora i vremena, ve\u0107 davanje sugestija u pravcu pobolj\u0161anja ovog dokumenta, sadr\u017eajnijeg kreiranja budu\u0107ih planova ali i regulisanja ukupnog stanja u tretiranim oblastima.<\/p>\n

Na samom po\u010detku \u017eelimo da istaknemo da Plan aktivnosti Vlade za ispunjavanje preporuka iz Izvje\u0161taja o napretku Evropske komisije, na \u017ealost nije zadobio potrebnu pa\u017enju javnosti, \u0161to smatramo jako lo\u0161im jer se u njemu nalazi su\u0161tina daljeg procesa integracija. U tom smislu mo\u017eemo re\u0107i da nivo transparetnosti koji koji u ovom trenutku pokazuje Sektor za evropske integracije u Procesu, a \u010demu svjedo\u010di i na\u010din objavljivanja jednog ovakvog dokumenta, nije na zadovoljavaju\u0107em nivou. U nedostatku novog Nacionalnog programa za integracije\/pristupanje ovako zna\u010dajan dokument kojim se propisuju planirane aktivnosti za ispunjavanje preporuka iz Izvje\u0161taja o napretku je trebao biti propra\u0107en u najmanju ruku informacino-komunikacionom sesijom sa medijima.<\/p>\n

Tako\u0111e, jedan nacionalni dokument ovog tipa mora objediniti aktivnosti i Skup\u0161tine prije svega kao dokument na \u010dijoj \u0107e realizaciji i koordinaciji raditi Vlada a koji mora kontrolisati zakonodavna grana vlasti. Podsje\u0107amo da svaka vrsta ovakvog dokumenta po\u010dinje upravo ovom institucijom. Ovakav pristup ukazuje na to da nije uspostavljena adekvatna saradnja Vlade sa Parlamentom. U tom pravcu je veoma bitno urgentno precizirati odnos izme\u0111u ovih institucija u Procesu i precizirati nadle\u017enosti Odbora za evropske integracije. Zaista ne smijemo dozvoliti sebi da \u010dlanovi Odbora na dana\u0161nji dan ne znaju koje su njihova ovla\u0161\u0107enja i na koji na\u010din mogu uticati na ovaj proces.<\/p>\n

Prostup Izvje\u0161taju o napretku treba promijeniti i on se ne treba posmatrati kao lista stvari koju treba ispuniti ve\u0107 treba biti osnov za \u0161ire sagledavanje problema i kreiranje adekvatnih politika. Prepisivanje preporuka iz Izvje\u0161taja EK o napretku nije isto \u0161to i jasno definisanje prioriteta i planiranje aktivnosti za njihovo ispunjavanje. Kao posljedicu toga imamo op\u0161te planirane aktivnosti koje ne dozvoljavaju postojanje konkretnih indikatora na osnovu kojih se kasnije mo\u017ee na adekvatan na\u010din pratiti njihova implementacija. Ono \u0161to je potrebno jeste izu\u010diti Izvje\u0161taj a zatim i kreirati konkretne mjere.<\/p>\n

Konkretne preporuke:<\/span><\/p>\n

Potrebno je da sve sudske presude budu objavljene<\/strong><\/p>\n

Gra\u0111anska alijansa je u svom dosada\u0161njem radu primijetila da poseban problem predstavlja \u010dinjenica da sudovi zabranjuju pristup presudama koje omogu\u0107ava Zakon o slobodnom pristupu informacijama ukoliko se navede ta\u010dan broj presude ili imenuje osu\u0111eno lice\/a. Obrazlo\u017eenje koje sud u tom slu\u010daju daje jeste da postupa po na\u010delnom pravnom stavu Vrhovnog suda jer je nemogu\u0107e u tim slu\u010dajevima izvr\u0161iti anonimizaciju presude. GA je, u konretnom slu\u010daju, tra\u017eila presude protiv policijskog slu\u017ebenika koji je vi\u0161e puta osu\u0111en za torturu za vrijeme obavljanja slu\u017ebene du\u017enosti. Sud u Kotoru je zabranio pristup tra\u017eenim informacija. GA je podnijela tu\u017ebu Upraavnom sudu, a postupak je u toku.<\/p>\n

Neophodno je da sve javno objavljene presude budu dostupne zainteresovanoj javnosti i nakon javne objave, a posebno kada su u pitanju osu\u0111uju\u0107e presude protiv dr\u017eavnih slu\u017ebenika zbog kr\u0161enja ljudskih prava, korupcije i organizovanog kriminala.<\/p>\n

Nedostaci i dalje postoje u pogledu za\u0161tite ljudskih prava od strane pravosudnih organa i organa za sprovo\u0111enje zakona, od kojih se neki odnose na uskla\u0111ivanje s evropskim standardima i sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava.<\/p>\n

GA je u dosada\u0161njem radu utvrdila da postoji zabrinjavaju\u0107e veliki prostor za izbjegavanje ka\u017enjivosti iz razloga jer pravosudni organi, prije svega tu\u017eila\u0161tvo, nije sprovelo efikasne, nezavisne i hitne istrage u slu\u010dajevima kada su optu\u017eeni dr\u017eavni slu\u017ebenici. Na osnovu statistike koju GA posjeduje oko 50% slu\u010dajeva ostaje neprocesuirano po prijavama gra\u0111ana za zlostavljanje, nehumano postupanje ili ka\u017enjavanje.<\/p>\n

Neophodno je obezbijediti i punu implementaciju preporuka Komiteta protiv torture koji je kazao da je ka\u0161njenje istraga du\u017ee od 15 mjeseci po navodima o torturi nerazumno dugo. Tako\u0111e, neophodno je da tu\u017eila\u0161tvo postupa i po neformalnim prijavama tj. po prijavama koje se objave medijima i nevladinim organizacijama. Neophodno je sprovesti dodatne edukacije dr\u017eavnih tu\u017eilaca u vezi sa postupanje po prijavama za torturu.<\/p>\n

Odre\u0111ene kategorije ljudi nijesu obuhva\u0107ene Zakonom o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i, a tako\u0111e je potrebno ja\u010danje administrativnih kapaciteta u ovoj oblasti.<\/p>\n

Institut besplatne pravne pomo\u0107i tokom funkcionisanja u prvoj godini je pokazao odre\u0111ene probleme. Kancelarije BPP u razli\u010ditim sudovima nijesu povezane i nemaju komunikaciju. Doga\u0111a se da gra\u0111ane niko ne obavje\u0161tava da imaju pravo na BPP. Nekada se \u010deka du\u017ee od zakonskog roka predvi\u0111enog za odgovor pa stranke gube na kvalitetu pristupa pravdi jer se pojavljuju bez advokata na ro\u010di\u0161ta. Samo blagovremenost rje\u0161avanja zahtjeva mo\u017ee sistem u\u010diniti efikasnim, a u ovoj fazi izvr\u0161enja zakona ve\u0107 su se pokazali nedostaci u postupku pribavljanja dokaza o materijalnom statusu tra\u017eilaca koje traje dosta dugo i prijeti da obesmisli \u0107itav koncept. Tako su se pojedini tra\u017eioci \u017ealili da im je za pribavljanje dokaza o materijalnom statusu kod poreskih organa ponekad potrebno i po mjesec dana. Time se tra\u017eilac li\u0161ava mogu\u0107nosti da blagovremeno anga\u017euje besplatnu pravnu pomo\u0107, \u0161to mo\u017ee imati klju\u010dnu ulogu u sudskom predmetu. Gra\u0111anska alijansa je ukazivala na ove propuste jo\u0161 prilikom dono\u0161enja Zakona i ovo je klasi\u010dan primjer kako arogantan i ignorantan pristup sugestijama civilnog sektora \u010desto kasnije rezultira problemima.<\/p>\n

Neophodno je dodatno edukovati sudije i tu\u017eioce kako bi se Zakon o BPP efikasnije primjenjivao. U praksi treba uvesti princip da do odluke o zahtjevu za BPP se ne odr\u017eavaju ro\u010di\u0161ta i drugi postupci u kojima gra\u0111ani imaju pravo na BPP. Neophodno je da kancelarije za BPP budu me\u0111usobno povezane i da ostvaruju komunikaciju.<\/p>\n

Fond za ostvarenje i za\u0161titu manjinskih prava ima odre\u0111ene nedostatke u pogledu sprovo\u0111enja projekata koji se iz njega finansiraju i koje treba prevazi\u0107i.<\/p>\n

U Vladinom dokumentu se ne navodi rok do kada treba rije\u0161iti pitanje funkcionisanja Fonda za manjine. Kontrola jo\u0161 uvijek nije uspostavljena, \u0161to je i potvrdio direktor Fonda Safet Kurtagi\u0107 na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode koja je odr\u017eana 20. decembra 2012. godine. U svom obrazlo\u017eenju da Fond ne mo\u017ee realizovati ovu aktivnost, Kurtagi\u0107 je naveo nedostatak finansijskih i kadrovskih kapaciteta. DRI je u dva navrata utvrdila brojne nepravilnosti u radu Fonda za ostvarivanje i za\u0161titu manjinskih prava a koje nijesu tretirane planiranim aktivnostima Vlade za ispunjavanje preporuka. Nepravilnosti se pored nedostataka u pogledu sprovo\u0111enja projekata koji se iz njega finansiraju odnose i na slede\u0107e: Nepo\u0161tovanje preporuka DRI, Tajnost rada, Konfilkt interesa, Nepo\u0161tovanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Nezakonita selekcija i bodovanje pristiglih projekata, Nezakonito odr\u017eavanje sjednica, Istekao mandat \u010dlanovima UO iz redova manjinskih savjeta i drugo.<\/p>\n

Pored planirane aktivnosti, neophodno je pokrenuti reformu Fonda kroz izmjenu Zakona o manjinskim pravima i slobodama i unutra\u0161njih akata u cilju pune implementacije preporuka DRI. Funkcionisanje Fonda mora se postaviti na jasnim na\u010delima i odsustvu konflikta interesa koji je do sada naru\u0161avao legalnost prilikom raspodjela. Glavni razlog tome je \u0161to najve\u0107i broj predstavnika Upravnog odbora rukovodi organizacija kojima Fond upravo dodjeljuje sredstva. Funkcionisanje Fonda se mora postaviti u kontekstu Crne Gore kao gra\u0111anske dr\u017eave, \u010dime bi se izbjeglo da se podr\u017eavaju projekti koji imaju za cilj uru\u0161avanje osnovnih temelja demokratskih vrijednosti i koncepta gra\u0111anskog dru\u0161tva.<\/p>\n

Procesuiranje slu\u010dajeva ratnog zlo\u010dina je neophodno intezivirati i u potpunosti uskladiti sa sudskom praksom iz oblasti ljudskih prava i humanitarnog prava.<\/p>\n

Sudski procesi za ratne zlo\u010dine koji se vode pred doma\u0107im sudovima za sada nijesu dali rezultate u vidu pravosna\u017eno osu\u0111uju\u0107ih presuda, iako je od pojedinih zlo\u010dina pro\u0161lo i vi\u0161e od 20 godina. Istragama su bili obuhva\u0107eni samo izvr\u0161ioci ratnih zlo\u010dina. Do sada je izostalo postavljanje pitanja odgovornosti za komandnu, nalogodavnu i hu\u0161ka\u010dku odgovornost a \u0161to je upravo jedan od osnovnih postulata me\u0111unarodnog humanitarnog prava.<\/p>\n

Neophodno je da tu\u017eila\u0161tvo pokrene istrage na utvr\u0111ivanju komandne, hu\u0161ka\u010dke i nalogodavne odgovornosti. Sprovesti dodatne edukacije tu\u017eilaca u vezi sa istragama i uop\u0161te cijelim procesom suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u kako bi se kona\u010dno prekinula kultura neka\u017enjivosti za najte\u017ee zlo\u010dine po\u010dinjene na teritoriji Crne Gore po\u010detkom 90 godina.<\/p>\n

Administrativni kapaciteti i finansijska sredstva za sprovo\u0111enje propisa u oblasti temeljnih prava su i dalje organi\u010deni.<\/p>\n

Vlada je u planu aktivnosti navela slede\u0107e: U godi\u0161nji program obuka Centra, UzK i Policijske akademije uvesti obuke iz oblasti temeljnih prava. S obzirom da je kao nedostatk u Izvje\u0161taju EK prikazan nedostatak finansijskih sredstava za sprovo\u0111enje propisa u oblasti temeljnih prava \u0161to je i navedeno u planu, neophodno je da Vlada, ovo pitanje tretira u planu i da kroz planiranje bud\u017eeta odredi ve\u0107i iznos institucijama za za\u0161titu ljudskih prava \u010dime bi se stvorili uslovi za sprovo\u0111enje propisa. Nedostatak finansijskih sredstava, od rukovodioca institucija, se navodi kao glavni razlog zbog nepopunjenosti administrativnih kapaciteta. Na Odboru za ljudska prava u decembru kada je predmet sjednice bila rasprava o bud\u017eetu za 2013. godinu svi rukovodioci institucija su izrazili nezadovoljstvo predvi\u0111enim bud\u017eetom od strane Ministarstva finansija. Niski bud\u017eeti za ove institucije bili su problem i u ranijem periodu.<\/p>\n

Vladina politika mora po ovom pitanju da se promijeni jer temeljna prava pripadaju jednom od najzahtjevnih pitanja u procesu integracija. Kako bi zakon o Ombudsmanu i nove nadle\u017enosti kao nacionalnog mehanizma za prevenciju torture i institucionalnog mehanizma za za\u0161titu od diskriminacije u potpunosti bile sprovo\u0111ene u praksi neophodno je pove\u0107ati bud\u017eet Ombudsmana i osigurati njegovu finansijsku nezavisnost. Tako\u0111e, potrebno je osigurati ve\u0107a sredstva i za implementaciju Zakona o zabrani diskriminacije, Zakona o slobodnom pristupi informacijama, Zakona o za\u0161titi podataka o li\u010dnosti, Zakona o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i i drugih.<\/p>\n

Procesuiranje prijavljenih slu\u010dajeva zlostavljanja i dalje te\u010de sporo, a odgovaraju\u0107i zakonodavni i institucionalni okvir tek treba uskladiti s me\u0111unarodnim standardima, prvenstveno u pogledu zatvorskih uslova i postupanja s osu\u0111enim licima.<\/p>\n

Na osnovu podataka koje GA posjeduje iz svakodnevnog iskustva u pra\u0107enju procesuiranja prijavljenih slu\u010dajeva najva\u017eniji problem jeste to \u0161to nadle\u017ene dr\u017eavne institucije u zna\u010dajnom broju slu\u010dajeva nijesu sprovele efikasne, nezavisne i hitne istrage \u010dime je stvorena kultura neka\u017enjivosti. Tu\u017eila\u0161tva postupaju samo po formalnim prijavama, ne i po prijavama koje objave mediji ili NVO-i. Zna\u010dajan problem predstavlja i visok nivo solidarnosti dr\u017eavnih slu\u017ebenika sa optu\u017eenim policijskim slu\u017ebenicima.<\/p>\n

Postavljeni plan aktivnosti treba pro\u0161iriti, a prije svega u dijelu informisanja o procesuiranju slu\u010daja zlostavljanja. Ove informacije neophodno je, pored tu\u017eila\u0161tva, zatra\u017eiti i od Ombudsmana kao nacionalnog mehanizma za prevenciju torture. Tako\u0111e, potrebno je konsultovati i nevladine organizacije koje u svom mandatu imaju nadle\u017enost pra\u0107enja procesuiranja prijavljenih slu\u010dajeva zlostavljanja i koje pru\u017eaju besplatnu pravnu pomo\u0107 \u017ertvama torture. Na ovaj na\u010din obezbijedi\u0107e se potpuno objektivna slika i utvrditi svi razlozi zbog kojih procesuiranje prijavljenih slu\u010dajeva zlostavljanja te\u010de sporo.<\/p>\n

Treba razmisliti i o pokretanju evidencije svih slu\u010dajeva zlostavljanja, nehumanog postupanja ili ka\u017enjavanja, \u0161to bi omogu\u0107ilo dalje pra\u0107enje procesuiranja tih slu\u010dajeva. Tako\u0111e, preispitati odgovornost nadle\u017enih zbog toga \u0161to procesuiranje prijavljenih slu\u010dajeva zlostavljanja i dalje te\u010de sporo.<\/p>\n

Mora se nastaviti s primjenom alternativnih mjera ka\u017enjavanja, kako bi se smanjila prenatrpanost zatvora.<\/p>\n

Na osnovu saznanja koje posjednuje GA sistem alternativnih sankcija jo\u0161 uvijek nije na o\u010dekivanom nivou. Iako je dono\u0161enje Zakona o alternativnim sankcijama predvi\u0111eno ranijim planom Vlade za IV kvartal 2012. godine Zakon jo\u0161 nije ni u fazi Nacrta.<\/p>\n

Potrebno je da Ministarstvo pravde ubrza rad na dono\u0161enju Zakona o alternativnim sankcijama i osigura njegovo usvajanje u novom roku. Tako\u0111e, dobru zapo\u010detu praksu sa pravnim licima, kao \u0161to je saradnja sa katoli\u010dkom crkvom, koja mogu pru\u017eati podr\u0161ku u izvr\u0161enju alternativnih sankcija treba intenzivirati.<\/p>\n

Potrebno je skratiti du\u017einu trajanja sudskih postupaka.<\/p>\n

Planom je predvi\u0111ena polugodi\u0161nja izrada izvje\u0161taja o du\u017eini trajanja postupaka.<\/p>\n

Potrebno je da Izvje\u0161taj posebno obradi postupke koji traju nerazumno dugo i da se u njemu daju osnovne informacije zbog \u010dega se ti postupci nijesu zavr\u0161ili u raumnom roku. Sa takvim informacijama preduprijedi\u0107e se da do\u0111e do ponavljanja prakse u istim ili sli\u010dnim situacijama. To \u0107e omogu\u0107iti i postavljanja pitanja odgovornosti za takvo stanje.<\/p>\n

Potrebno je ubrzati napore u ispitivanju i krivi\u010dnom gonjenju starih slu\u010dajeva nasilja nad novinarima.<\/p>\n

Planom Vlade je predvi\u0111ena aktivnost \u201eOkon\u010dati postupke\u201c a indikator \u201ePripremljen izvje\u0161taj o statusu postupaka\u201c.<\/p>\n

Predvi\u0111ena aktivnost treba da bude pripremljen izvje\u0161taj o statusu postupaka sa predlogom daljih mjera i aktivnosti a indikator treba da bude okon\u010danje postupaka.<\/p>\n

Potrebno je izricati sankcije za kr\u0161enje propisa koji se ti\u010du osoba s invaliditetom.<\/p>\n

Pored postavljenih aktivnosti u planu, potrebno je dodati da nadle\u017ene dr\u017eavne institucije izvijeste o rezultatima postupaka koje vode, sa informacijama kada su se desila kr\u0161enja propisa, koliko traje ili koliko je trajao postupak, i kona\u010dna odluka. Po informacijama koje GA posjeduje i na osnovu svjedo\u010denja osoba sa invaliditetom inspekcije ne vode efikasne postupke i sankcije su niske. Zbog toga je neophodno da se sankcije izri\u010du proporcionalno u\u010dinjenom kr\u0161enju propisa.<\/p>\n

Vlada je kao indikator navela \u201ebroja prijava\u201c, neophodno je dodati informacija o broju i visini izre\u010denih sankcija. Na ovaj na\u010din \u0107e se osigurati objektivno pra\u0107enje stanja u ovoj oblasti.<\/p>\n

Stru\u010dni kapaciteti i nezavisnost Dr\u017eavne izborne komisije i Dr\u017eavne revizorske institucije moraju se osna\u017eiti kako bi se u potpunosti obezbijedio efikasan i nezavisan nadzor Planirati potrebna sredstva za kadrovsko ja\u010danje.<\/p>\n

Nedostatak administrativnih i finansijskih kapaciteta ve\u0107 godinama optere\u0107uje rad ove dvije institucije. GA je u svom radu identifikovala niz slu\u010dajeva u kojima Dr\u017eavna izborna komisija i Dr\u017eavna revizorska institucija nije bila u stanju da obezbijedi po\u0161tovanje zakona za \u010diju je implementaciju zadu\u017eena. Funkcionisanje crnogorske DRI \u010desto se prikazuje kao finansijski nezavisno od Vlade. Me\u0111utim, potrebno je ukazati da DRI nije u potpunosti finansijski nezavisna od izvr\u0161ne vlasti. DRI je potro\u0161a\u010dka jedinica u sistemu dr\u017eavnog bud\u017eeta. Nakon rasprave u Odboru o prijedlogu bud\u017eeta DRI kojoj prisustvuju predstavnici DRI i Ministarstva finansija, finansijski plan se dostavlja Ministarstvu finansija. Ministarstvo u toj fazi mo\u017ee izmijeniti bud\u017eet DRI i tako uticati na njenu nezavisnost.<\/p>\n

U pravcu ostvarivanja ve\u0107e nezavisnosti ovih institucija pored kadrovskog ulaganja potrebno je obezbijediti i finansijsku nezavisnost. U tom pravcu potrebno je umati u vidu rje\u0161enja koje INTOSAI preporu\u010duje kao dobru praksu jeste tzv. jednolinijski bud\u017eet DRI, odnosno rje\u0161enje po kojem DRI zahtijeva ukupnu sumu bud\u017eeta, uz ovla\u0161\u0107enje da<\/p>\n

po odobrenju iste sama odlu\u010duje o tome kako \u0107e sredstva biti raspore\u0111ena u razne kategorije tro\u0161kova.<\/p>\n

Mehanizmi za provjeru finansiranja politi\u010dkih partija i izbornih kampanja i uvo\u0111enje kazni se moraju unaprijediti i predvidjeti propisima.<\/p>\n

Pra\u0107enjem predizborne kampanje identifikovane su brojne zloupotrebe od zloupotreba dr\u017eavnih resursa u predizborne svrhe do zloupotreba javnih funkcija za promociju sopstvenih partijskih lista. Ovo su zloupotrebe koje su zabranjene Zakonom o finansiranju politi\u010dkih partija i Zakonom o izboru odbornika i poslanika. Nakon pritu\u017ebi sa zahtjevom za ispitivanje eventualnih zloupotreba koje je GA uputila Dr\u017eavnoj izbornoj komisiji, odgovor ove institucije je bio da u Zakonu nijesu propisane procedure za utvr\u0111ivanje kr\u0161enja \u010dlanova Zakona koji tretiraju ovaj problem niti sankcije kojima bi se prekr\u0161ioci kaznili.<\/p>\n

U tom pravcu, Vlada mora sprovesti konkretne aktivnosti na ja\u010danju ove dvije institucije i pove\u0107anju njihovih ovla\u0161\u0107enja. Kako bi se preduprijedile zloupotrebe koje tradicionalno optere\u0107uju crnogorske predizborne kampanje, mora se osim Zakona o finansiranju politi\u010dkih partija izvr\u0161iti i analiza nedostataka Zakona o izboru odbornika i poslanika. Ono \u0161to GA prepoznaje kao klju\u010dni problem, pored ograni\u010denih ovla\u0161\u0107enja i nedostatka propisanih sankcija jeste i podijeljenja nadle\u017enost za pra\u0107enje implementacije ovih zakona izme\u0111u ove dvije institucije. U cilju ostvarivanja efikasnog pra\u0107enja sa jasnom odgovorno\u0161\u0107u, potrebno je jasno precizirati nadle\u017enost institucija.<\/p>\n

Zaplijena imovine jo\u0161 uvijek nije nalo\u017eena ni u jednom predmetu korupcije.<\/p>\n

Potpuno je logi\u010dno da ukoliko jo\u0161 uvijek ni u jednom predmetu korupcije nije predlo\u017eena zaplijena imovine da je besmislena planirana aktivnost Vlade u tom pravcu- pripremanje Izvje\u0161taja o predmetima u kojima je do\u0161lo do zaplijene.<\/p>\n

Umjesto toga Gra\u0111anska alijansa smatra da je potrebno ovaj Izvje\u0161taj prilagoditi tako da se on ti\u010de prije svega razloga zbog kojih jo\u0161 uvijek nije do\u0161lo do naloga za oduzimanje imovine ste\u010denom koruptivnim radnjama i izraditi preporuke za prevazila\u017eenje problema u toj oblasti.<\/p>\n

Nijesu uvedeni objektivni i jasni kriterijumi za stalno delegiranje sudija i tu\u017eilaca.<\/p>\n

Ustavna reforma jo\u0161 uvijek predstavlja klju\u010dni resurs daljeg ja\u010danja pozicije pravosu\u0111a u odnosu na ostale grane vlasti i njen polo\u017eaj u dr\u017eavi. Iz takve ustavne pozicije pravosu\u0111a proiza\u0161lo bi ovla\u0161\u0107enje za zakonsko ure\u0111enje, prema kojemu bi se uredili postupci i kriterijumi izbora nosilaca pravosudnih funkcija. U ovom trenutku izmjenama Zakona o sudovima i Zakona o Sudskom savjetu donekle su ustanovljeni bli\u017ei objektivni kriterijumi za izbor sudija, dok su u postupku izbora tu\u017eilaca jo\u0161 uvijek zadr\u017eani op\u0161ti kriterijumi, bez njihove dalje razrade i ustanovljavanja bli\u017eih objektivnih kriterijuma.<\/p>\n

Problem u primjeni mjerila za izbor sudija mogao bi se dodatno umanjiti transparentno\u0161\u0107u procesa izbora i obavje\u0161tavanja javnosti o kvalitetu rada kandidata za napredovanje, odnosno blagovremenim izvje\u0161tavanjem o radu svakog sudije pojedina\u010dno, \u0161to je bila praksa u izvje\u0161tajnom periodu za recimo 2005.godinu.<\/p>\n

Funkcionisanje Sudskog i Tu\u017eila\u010dkog savjeta ometaju nedovoljni administrativni kapaciteti i bud\u017eet.<\/p>\n

Nakon \u0161to je Zakonom o Sudskom savjetu administracija i upravljanje sudskom vla\u0161\u0107u skoncentrisano unutar jedne upravlja\u010dke strukture, gdje se pored ostalog vr\u0161i i izbor sudija, elementarna pretpostavka njenog funkcionisanja je kadrovsko osposobljavanje i logistika poslovanja koja podr\u017eava takvu upravlja\u010dku strukturu. To ne zna\u010di samo prosto definisanje nadle\u017enosti, ve\u0107 i potrebu jasne administrativne strukture koja \u0107e pratiti, prikupljati podatke, analizirati pojave, planirati rad i bud\u017eetsku projekciju sudova zasnovanu na realnim razvojnim potrebama sudskog sistema.<\/p>\n

Iako je nesporno u\u010dinjen napredak, iz dostupnih izvje\u0161taja se \u010dini da se i u domenu sudske, jednako kao i tu\u017eila\u010dke strukture mora u\u010diniti mnogo vi\u0161e, naro\u010dito u oblasti statistike, analize i izvje\u0161tavanja o kretanjima od zna\u010daja za funkcije pravosudnih organa, naro\u010dito po pitanju trajanja sudskih postupaka i kvaliteta sudskih odluka. Osim toga, naro\u010dita pa\u017enja se mora posvetiti realnim bud\u017eetskim planovima, bez kojih nije mogu\u0107e predvidjeti, a jo\u0161 manje realizovati aktivnosti iz nadle\u017enosti pravosu\u0111a. Ovo se jednako mo\u017ee re\u0107i i za potrebe Tu\u017eila\u010dkog savjeta, koji vr\u0161i funkciju najvi\u0161eg organa tu\u017eila\u010dke vlasti u Crnoj Gori.<\/p>\n

Izvr\u0161enje odluka u gra\u0111anskim predmetima ostaje slabo i potrebno je postaviti javne izvr\u0161itelje i procijeniti funkcionisanje sistema javnih izvr\u0161itelja.<\/p>\n

Praksa efikasnog i blagovremenog izvr\u0161enja sudskih odluka dovedena je u pitanje i kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na predmete iz Crne Gore. Dugotrajna opstrukcija ili nemogu\u0107nost izvr\u0161enja dezavui\u0161e \u010ditav koncept su\u0111enja, \u0161to je posebno nagla\u0161eno u predmetima Bijeli\u0107 protiv Crne Gore i Miju\u0161kovi\u0107 protiv Crne Gore pred Evropskim sudom. Ako se analizira praksa u ova dva predmeta lako je zaklju\u010diti da se postupak izvr\u0161enja, odnosno ka\u0161njene u izvr\u0161enju vezivalo za druge organe koji su u obavezi da obezbijedi monopol prinude da bi se rje\u0161enje uop\u0161te sprovelo. Sa druge strane, institut javnih izvr\u0161itelja jo\u0161 uvijek nije za\u017eivio, \u010dime se dodatno produ\u017eava stanje neizvjesnosti i dalje optere\u0107enje sudova jednim brojem predmeta koji po svojoj prirodi mogu biti van sudske nadle\u017enosti.<\/p>\n

U tom smislu nu\u017eno je \u0161to prije stvoriti pretpostavke za po\u010detak primjene propisa o javnim izvr\u0161iteljima, a zakonskim rje\u0161enjima poja\u010dati odgovornost i bli\u017ee propisati ulogu organa koji su du\u017eni pru\u017eiti asistenciju ili neposredno izvr\u0161iti sudsku odluku.<\/p>\n

Crna Gora je jedna od zemalja s najve\u0107im brojem osnovnih sudova, sudija, tu\u017eilaca i administrativnog osoblja po glavi stanovnika u Evropi pa je potrebno sprovesti racionalizaciju pravosudne mre\u017ee.<\/p>\n

Ideja o racionalizaciji mre\u017ee sudova, kao vid finansijskog\/bud\u017eetskog rastere\u0107enja i koncentracije upravljanja sudskim institucijama, stara je skoro deceniju. Me\u0111utim, za su\u0161tinsko rje\u0161enje problema mora se izvr\u0161iti jasni presjek stanja.<\/p>\n

Pri tome se dr\u017eava mora jasno odrediti prema politi\u010dkoj i teritorijalnoj podjeli, a da se istovremeno uzme u obzir geografska, putna i svaka druga infrastruktura koja uti\u010de na slobodan pristup sudu. Istina je da neki sudovi egzistiraju u bitno smanjenom re\u017eimu posla, ali bi ocjena opravdanosti njihovog postojanja morala biti zasnovana na objektivnim kriterijumima: broju predmeta, broju stanovnika koji gravitira njegovoj mjesnoj nadle\u017enosti, kapacitetu stranaka u pogledu pristupa sudu, prirodi sudskih postupaka i predmeta koji se rje\u0161avaju pred tim sudovima i kona\u010dno perspektivi podru\u010dja koje pokriva sud odre\u0111ene mjesne nadle\u017enosti. Svakako da postoji opravdanost racionalizacije mre\u017ee sudova kao pojedina\u010dnih institucija, \u0161to ne zna\u010di da se sudski postupci ne mogu sprovoditi na podru\u010dju koje je prema teritorijalnoj politi\u010dkoj podjeli van sjedi\u0161ta suda. Kona\u010dno, sve \u0161to je re\u010deno upu\u0107uje na obavezu da se postupak racionalizacije ne mo\u017ee sprovesti isklju\u010divo kao \u010dista birokratska procedura.<\/p>\n

Korupcija i konflikt interesa su nedovoljno pra\u0107eni u pravosu\u0111u<\/strong><\/p>\n

Odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija u sudskoj i tu\u017eila\u010dkoj organizaciji podrazumijeva se kao neizostavni element kontrole pravosu\u0111a od strane gra\u0111ana i drugih grana vlasti. Dostupnost, vidljivost i jasno\u0107a procedura, za\u0161tita integriteta nosilaca funkcije kroz princip prepostavke nevinosti i za\u0161titni mehanizam od zloupotrebe prijavljivanja, kontrola konflikta interesa i anti-korupcijske inicijative unutar pravosudnog aparata su osnovni elementi borbe protiv zloupotreba sudske i tu\u017eila\u010dke funkcije.<\/p>\n

U tom smislu potrebno je oja\u010dati procedure skidanja imuniteta u slu\u010dajevima kada za to postoje o\u010digledne okolnosti, \u0161to ne smije biti osnov za umanjenje imunitetske za\u0161tite nosilaca pravosudnih institucija u odnosu na druge grane vlasti, \u010dime bi pravosu\u0111e bilo degradirano, a nosiocu pravosudnih funkcija diskriminisani u odnosu na druge javne funkcionere.<\/p>\n

Izmjene i dopune Zakona o elektronskim medijima su usvojene i njima se zahtijeva da Agencija za elektronske medije preda operativne i finansijske planove i izvje\u0161taje Skup\u0161tini na odobrenje.<\/p>\n

Iako je u Planu aktivnosti navedeno da pomenuti zahtjev podriva nezavisnost Agencije smatramo da ne postoji politi\u010dka volja da se omogu\u0107i nezavisnost i samostalnost agencije, i da se \u0161to prije mora krenuti u izmjene Zakona o elektronskim medijima. Tim prije \u0161to se u istom Zakonu nalaze mnogi nedostaci i u smislu regulacije rada medija i kr\u0161enja kodeksa, kao i pra\u0107enja rada medija, tj monitoringa. Smatramo da gotovo ni\u0161ta nije ura\u0111eno po pitanju osna\u017eivanja mogu\u0107nosti monitoringa medija na \u010ditavoj teritoriji dr\u017eave. Nepostojanje regulatornog tijela kao i sve dublja podijeljenost i \u201erat\u201c koji se vode me\u0111u medijima, u kojima se kr\u0161e osnovni principi profesije, nedopustivi su.<\/p>\n

GA apeluje da se Vlada postara da pokrene proces medijacije me\u0111u medijima kako bi se u okviru struke prona\u0161lo rje\u0161enje, pokrenula samoregulacija ili u krajnjem uveo medijski Ombudsman. Tako\u0111e je neophodno omogu\u0107iti normalno tr\u017ei\u0161no poslovanje medija koje se zasniva na lojalnoj konkurenciji jer su u\u010destale pojave da pojedini mediji pla\u0107aju visoke namete RDCa a odre\u0111eni, iako su godinama du\u017enici, nijesu sankcionisani i dalje emituju program na istim osnovama kao i oni koji uredno izmiruju obaveze. Ovim se otvara prostor netrpeljivosti i nezdrave konkurencije koja je ionako osna\u017eena \u010dinjenicom da mediji \u010diji osniva\u010di nijesu mati\u010dno u Crnoj Gori, kr\u0161e pravilo obavezne koli\u010dine sopstvenog programa tj. djelova Zakona koji se odnose na Programske osnove i obaveze, vrijeme emitovanja i sopstvene produkcije.<\/p>\n

Nadam se da \u0107ete pokazati da ste javni slu\u017ebenik evropskog profila koji \u0107e kritike i sugestije civilnog sektora prihvatiti kao ne\u0161to \u0161to vam mo\u017ee koristiti i da \u0107ete ih uva\u017eiti kako bi svoj posao obavljali uz sto manje propusta.<\/p>\n

Podgorica, 27.01.2013.<\/p>\n

Edin Koljenovi\u0107<\/p>\n

GA, koordinator programa dobrog upravljanja<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sugestije Gra\u0111anske alijanse na Plan aktivnosti za ispunjavanje preporuka iz Izvje\u0161taja EK o napretku Crne Gore za 2012. godine, saop\u0161tene u otvorenom pismu Aleksandru ANDRIJI Pejovi\u0107u, dr\u017eavnom sekretaru za za evropske integracije <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-104532","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=104532"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104532\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=104532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=104532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=104532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}