{"id":103810,"date":"2013-01-18T17:10:15","date_gmt":"2013-01-18T16:10:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=103810"},"modified":"2013-01-18T17:10:15","modified_gmt":"2013-01-18T16:10:15","slug":"iep-cg-je-najnemirnija-i-najnestabilnija-zemlja-u-regionu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/01\/18\/iep-cg-je-najnemirnija-i-najnestabilnija-zemlja-u-regionu\/","title":{"rendered":"IEP: CG je najnemirnija i najnestabilnija zemlja u regionu"},"content":{"rendered":"

Island je najmirnije mjesto za \u017eivot na svijetu, a Somalija najopasnije, pokazao je Globalni indeks mira za 2012. godinu koji su pripremili istra\u017eiva\u010di Instituta za ekonomiju i mir (IEP).<\/p>\n

Globalni indeks mira, koji tematizuje nivo mira i stabilnosti u zemljama svijeta, regiju zapadnog Balkana svrstao je u gornji dio ljestvice \u0161to se kosi sa u\u010destalim tvrdnjama da je ovo nesigurno i opasno podru\u010dje za \u017eivot.<\/p>\n

Osim Islanda, me\u0111u prvih deset najmirnijih dr\u017eava u svijetu na\u0161le su se Danska, Novi Zeland, Kanada, Japan, Austrija, Irska, Slovenija, Finska i \u0160vicarska.<\/p>\n

Od zemalja jugoisto\u010dne Evrope, najmirnije mjesto za \u017eivot je Hrvatska, koja se nalazi na 35. mjestu od ukupno 158 dr\u017eava koje su obuhva\u0107ene istra\u017eivanjem IEP-a.<\/p>\n

Poslije Hrvatske, slijedi Srbija na 64., Bosna i Hercegovina na 65., Albanija na 66., te Makedonija na 68. mjestu. Najnemirnija i najnestabilnija zemlja regije je Crna Gora koja se, prema istra\u017eivanju Instituta za ekonomiju i mir za pro\u0161lu godinu, na\u0161la na 81. mjestu, prenosi Anadolija. <\/a><\/p>\n

Prema istra\u017eivanju koje je prvi put provedeno u maju 2007. godine i od tada se objavljuje svake godine, BiH je 2007. godine bila na 75. mjestu, te je u posljednjih\u00a0 godina napredovala za 10 mjesta. Od zemalja u regiji najve\u0107i napredak je ostvarila Hrvatska koja se 2007. godine nalazila na 67. mjestu, dok je sada pozicionirana na 35. mjestu.<\/p>\n

Zanimljivo je da su prema ovom istra\u017eivanju od BiH, Srbije, Makedonije i Albanije mirnije i stabilnije zemlje kao \u0161to su Mozambik, Lesoto, Butan, Laos, Kuvajt, Vietnam, Burkina Faso i druge.<\/p>\n

Posmatrano prema evropskim zemljama, najmanje mirne i stabilne zemlje su Gruzija, Jermenija i Bjelorusija.<\/p>\n

Od ostalih dr\u017eava u svijetu Velika Britanija je na 29., Francuska na 40. mjestu, Gr\u010dka na 77., SAD na 88., Kina na 89., a Sirija je pozicionirana na 147. mjestu. Posljednjih pet dr\u017eava na svjetskoj listi mira i stabilnosti su Kongo, Irak, Sudan, Afganistan i Somalija.<\/p>\n

Posmatrano prema regionima i kontinentima, od prvih 20 zemalja koje su najmirnije 14 njih su evropske, te se stoga mo\u017ee zaklju\u010diti sa je Evropa najmirniji kontitent u svijetu.<\/p>\n

S druge strane, od posljednjih 20 zemalja koje su svrstane me\u0111u najmanje mirnije zemlje, 11 su afri\u010dke \u0161to zna\u010di da je ovo najmanje miran i stabilan kontinent u svijetu.<\/p>\n

Rezultati Globalnog indeksa mira Instituta za ekonomiju i mir (IEP) prikupljaju se u 158 zemalja svijeta na osnovu broja po\u010dinjenih zlo\u010dina, stope kriminala, broja ubistava, rasprotranjenosti organiziranog kriminala, odnosa sa susjednim dr\u017eavama, teroristi\u010dkim napadima, koli\u010dinom oru\u017eja i municije, te drugim sigurnosnim parametrima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Island je najmirnije mjesto za \u017eivot na svijetu, a Somalija najopasnije, pokazao je Globalni indeks mira za 2012. godinu koji su pripremili istra\u017eiva\u010di Instituta za ekonomiju i mir (IEP). Globalni indeks mira, koji tematizuje nivo mira i stabilnosti u zemljama svijeta, regiju zapadnog Balkana svrstao je u gornji dio ljestvice \u0161to se kosi sa u\u010destalim […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-103810","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103810","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=103810"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103810\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=103810"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=103810"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=103810"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}