{"id":103605,"date":"2013-01-16T08:21:57","date_gmt":"2013-01-16T07:21:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=103605"},"modified":"2013-01-16T08:21:57","modified_gmt":"2013-01-16T07:21:57","slug":"koja-pitanja-nauke-jos-nisu-rijesena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/01\/16\/koja-pitanja-nauke-jos-nisu-rijesena\/","title":{"rendered":"Koja pitanja nauke jo\u0161 nisu rije\u0161ena?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/mozak.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-103606\" title=\"mozak\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/mozak-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Koja pitanja nauke jo\u0161 nisu rije\u0161ena? Selekcija predstavljenih nerije\u0161enih nau\u010dnih problema je inspirisana \u010dlankom Ten unsolved mysteries, koji je u \u010dasopisu Scientific American objavio \u010duveni engleski fizi\u010dar, hemi\u010dar i popularizator nauke Filip Bol, urednik \u010dasopisa Nature.<\/p>\n<p>Koja pitanja nauke jo\u0161 nisu rije\u0161ena?<\/p>\n<p>1. Od \u010dega je nastao \u017eivot? (BIOLOGIJA)<\/p>\n<p>Kako je sve po\u010delo? \u0160ta se zapravo desilo sa sasvim obi\u010dnim neorganskim molekulima koji su se spojili u primordijalnoj supi? Kako su po\u010deli da procesiraju energiju i reprodukuju se &#8211; \u0161to su dvije osnovne osobine \u017eivota?<\/p>\n<p>2. Kolika je masa svijeta koji ne vidimo? (FIZIKA)<\/p>\n<p>Poznata materija \u010dini samo 4,6 odsto mase univerzuma. Sva ostala masa je ne\u0161to \u0161to jo\u0161 ne mo\u017eemo da vidimo, izmjerimo i objasnimo.<\/p>\n<p>3. Kako okru\u017eenje uti\u010de na gene? (GENETIKA)<\/p>\n<p>Nastanak odre\u0111enog fenotipa od datog genotipa zavisi i od interakcije izme\u0111u gena i sredine. Zato u razli\u010ditom okru\u017eenju ne\u0107e biti jednaki \u010dak ni blizanci sa potpuno istim genima. Ili ipak ho\u0107e? Ovo pitanje intrigira nau\u010dnike i javnost otkad smo upoznali njegovo veli\u010danstvo gen.<\/p>\n<p>4. Kako mozak misli? (NEURONAUKE)<\/p>\n<p>Neki neuroni u mozgu konstantno generi\u0161u akcioni potencijal, dok drugi sve vrijeme \u201e\u0107ute\u201c, a onda najednom postanu hiperaktivni. Kako to sve mozgu uspijeva?<\/p>\n<p>5. Koliko ima hemijskih elemenata? (HEMIJA)<\/p>\n<p>Ima li ograni\u010denja za broj nukleona koji mogu da se na\u0111u zajedno i \u010dine jedno atomsko jezgro? Dok hemi\u010dari otkrivaju elemente sa sve ve\u0107im i ve\u0107im atomskim brojem, postavlja se pitanje dokle \u0107e to i\u0107i.<\/p>\n<p>6. \u0160ta sve mo\u017eemo da napravimo od ugljenika? (NANONAUKE)<\/p>\n<p>Ugljenik ulazi u sastav svega \u0161to je \u017eivo. Da li se od njega mogu napraviti i ra\u010dunari koji \u0107e biti mo\u0107ni kao \u017eive \u0107elije?<\/p>\n<p>7. Kako da iskoristimo solarnu energiju? (MATERIJALI)<\/p>\n<p>Svi novi, obnovljivi izvori energije koji posljednjih decenija ulaze u upotrebu pokazali su neka ograni\u010denja. Naj\u010distiji i konstantan me\u0111u njima, Sunce, ostao je relativno slabo iskori\u0161\u0107en iako svaki sun\u010dani dan nau\u010dnike podsje\u0107a na ogroman potencijal koji bi solarna energija mogla da pru\u017ei.<\/p>\n<p>8. Koji je najbolji na\u010din da proizvodimo biogoriva? (ENERGETIKA)<\/p>\n<p>Umjesto konvencionalne proizvodnje neekolo\u0161kih, fosilnih goriva, za\u0161to ne bismo pustili biljke da uskladi\u0161te sun\u010devu energiju umjesto nas, a onda pretvorili te biljke u gorivo? Ipak, kori\u0161\u0107enje savr\u0161eno dobrih izvora hrane zarad proizvodnje goriva mo\u017eda i nije najbolji pristup problemu. Jedan od odgovora bi bio kori\u0161\u0107enje drugih, manje vitalnih oblika biomase.<\/p>\n<p>9. Kako produ\u017eiti \u017eivot? (MEDICINA)<\/p>\n<p>Da li je za dugovje\u010dnost dovoljno jesti hranu sa antioksidansima i sa\u010duvati \u0107elijske strukture od slobodnih radikala? Koji geni uti\u010du na du\u017einu \u017eivota? I uz zdrav \u017eivot i disciplinu u ishrani, \u0107elije organizma neumitno stare. \u0160ta nauka \u010dini da se prona\u0111e eliksir \u017eivota?<\/p>\n<p>10. Kako da neprekidno pratimo hemiju ljudskog tijela? (BIOHEMIJA)<\/p>\n<p>Na\u0161 organizam je kompleksna laboratorija u kojoj se neprekidno odvija na hiljade reakcija. Neka hemijska jedinjenja se razgra\u0111uju, druga sinteti\u0161u, neka napu\u0161taju na\u0161e tijelo, a neka skladi\u0161te u odre\u0111enim \u0107elijama. Kako bi bilo da u svakom trenutku mo\u017eemo da pratimo sve ove zamr\u0161ene biohemijske procese i mjerimo nivoe razli\u010ditih jedinjenja u realnom vremenu?<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.cafe.ba\/tehnologije\/89192_Koja-pitanja-nauke-jos-nisu-rijesena.html\">cafe.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koja pitanja nauke jo\u0161 nisu rije\u0161ena? Selekcija predstavljenih nerije\u0161enih nau\u010dnih problema je inspirisana \u010dlankom Ten unsolved mysteries, koji je u \u010dasopisu Scientific American objavio \u010duveni engleski fizi\u010dar, hemi\u010dar i popularizator nauke Filip Bol, urednik \u010dasopisa Nature. Koja pitanja nauke jo\u0161 nisu rije\u0161ena? 1. Od \u010dega je nastao \u017eivot? (BIOLOGIJA) Kako je sve po\u010delo? \u0160ta se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-103605","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103605","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=103605"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103605\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=103605"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=103605"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=103605"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}