{"id":103371,"date":"2013-01-13T09:03:23","date_gmt":"2013-01-13T08:03:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=103371"},"modified":"2013-01-13T09:03:23","modified_gmt":"2013-01-13T08:03:23","slug":"otvoreno-pismo-brizit-bardo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/01\/13\/otvoreno-pismo-brizit-bardo\/","title":{"rendered":"Otvoreno pismo Bri\u017eit Bardo"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/\u042e\u043b\u0438\u044f-\u041b\u0430\u0442\u044b\u043d\u0438\u043d\u0430.jpeg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-103372\" title=\"\u042e\u043b\u0438\u044f \u041b\u0430\u0442\u044b\u043d\u0438\u043d\u0430\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/\u042e\u043b\u0438\u044f-\u041b\u0430\u0442\u044b\u043d\u0438\u043d\u0430-300x235.jpeg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"235\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/\u042e\u043b\u0438\u044f-\u041b\u0430\u0442\u044b\u043d\u0438\u043d\u0430-300x235.jpeg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/\u042e\u043b\u0438\u044f-\u041b\u0430\u0442\u044b\u043d\u0438\u043d\u0430-450x352.jpeg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/\u042e\u043b\u0438\u044f-\u041b\u0430\u0442\u044b\u043d\u0438\u043d\u0430-480x376.jpeg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/\u042e\u043b\u0438\u044f-\u041b\u0430\u0442\u044b\u043d\u0438\u043d\u0430-235x184.jpeg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/\u042e\u043b\u0438\u044f-\u041b\u0430\u0442\u044b\u043d\u0438\u043d\u0430-75x58.jpeg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/\u042e\u043b\u0438\u044f-\u041b\u0430\u0442\u044b\u043d\u0438\u043d\u0430-350x274.jpeg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/\u042e\u043b\u0438\u044f-\u041b\u0430\u0442\u044b\u043d\u0438\u043d\u0430-220x172.jpeg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/01\/\u042e\u043b\u0438\u044f-\u041b\u0430\u0442\u044b\u043d\u0438\u043d\u0430.jpeg 500w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Autorka: Julija Latinjina<\/p>\n<p>Po\u0161tovana gospo\u0111o Bardo!<\/p>\n<p>Pre nekog vremena ste francuskoj i svetskoj javnosti pripretili da \u0107ete ukoliko uprava lionskog cirkusa odlu\u010di da ubije svoja dva bolesna slona, istog trenutka od ruskog predsednika Putina zatra\u017eiti rusko dr\u017eavljanstvo. Tom prilikom ste tako\u0111e rekli da je predsednik Putin za za\u0161titu \u017eivotinja u\u010dinio vi\u0161e nego svi francuski predsednici zajedno. Usprotivi\u0107u se ovoj va\u0161oj tvrdnji i poku\u0161ati da vam objasnim da to u najmanju ruku nije ta\u010dno.<\/p>\n<p>Istina, predsednik Putin voli da demonstrira svoju vlast nad \u017eivotinjama, no on to \u010dini iz istog razloga zbog kojeg su srednjovekovni samodr\u017eci u svojim dvorcima dr\u017eali li\u010dne zverinjake. Svi apsolutisti, a posebno oni kojima je vlast sasvim popila mozak, bili su veoma skloni tome da sebe do\u017eivljavaju kao Svetog Cara kojem se \u017eivotinje i ptice slepo pod\u010dinjavaju. Svetli primer tome je danas na\u0161 predsednik Putin. On je li\u010dno ka\u010dio ovratnike i amurskom tigru, i sne\u017enom leopardu, i kitu belugi, i belom medvedu; on je li\u010dno, za potrebe nauke, ispalio harpun u belog kita, u svojstvu stare\u0161ine jata leteo sa \u017edralovima i kao svemo\u0107ni dobro\u010dinitelj, pu\u0161tao leoparde na slobodu.<\/p>\n<p>No na\u017ealost, ova la\u017ena i medijski do bljutavosti isforsirana svemo\u0107 Putina, sve te sirote i nedu\u017ene \u017eivotinje je veoma skupo ko\u0161tala. Na primer, sne\u017eni leopard koga su nau\u010dnici iz milo\u0161te prozvali Mongol, bio je dovezen iz dalekog Sajano-\u0160u\u0161enskog rezervata u Hakasiju samo zato da bi se prilikom svoje posete ovoj republici, Putin njime malo zabavio. Ovog alfa mu\u017ejaka ve\u0107 davno upisanog u Me\u0111unarodnu Crvenu knjigu flore i faune, i kojeg nau\u010dnici ve\u0107 punih deset godina samo iz daleka budno prate, uhvatili su om\u010dom kojom se koriste lovokradice (\u0161to je, uzgred, najstro\u017eije zabranjeno), surovo ga otrgli od njegovog \u010dopora, is\u010dupali iz njegove delikatno uravnote\u017eene \u017eivotne sredine, strpali u kavez i helikopterom dovezli na mesto gde ga je trebalo fotografisati zajedno s Putinom. Nesre\u0107na divlja zver se svo vreme o\u010dajno bacala na re\u0161etke kaveza i osim onih \u0161to ih je zadobila od om\u010de, u transportu joj je naneseno jo\u0161 nekoliko te\u0161kih rana. Leoparda su uhvatili 14. marta 2011, a Putin je na zakazano mesto stigao tek 19. Ako to slu\u010dajno niste znali, on na zakazane sastanke jako voli da kasni.<\/p>\n<p>Ja ne verujem da bi francuski ekolozi pristali da radi bilo kog francuskog predsednika, metodom kojim se slu\u017ee lovokradice, iz rodnog \u010dopora otimaju divlju zver (\u0161to ve\u0107 samo po sebi za nju mo\u017ee biti fatalno) i da je potom nekoliko dana dr\u017ee zatvorenu u uskom transportnom kavezu.<\/p>\n<p>Sli\u010dna sudbina zadesila je i usurijsku tigricu, zver koju je Putin 31. augusta 2008. navodno li\u010dno uhvatio, a potom joj oko vrata stavio okovratnik s radio oda\u0161ilja\u010dem. No kako se kasnije ispostavilo, tigricu su dovezli iz Dalekoisto\u010dnog zoolo\u0161kog vrta, dobro je nakljukali uspaljuju\u0107im sredstvom da slu\u010dajno ne povredi velikog nacionalnog lidera i tako je celu nedelju dr\u017eali drogiranu; Putin je naime (kao i uvek) taman toliko kasnio. A onda je dr\u017eavna novinska agencija RIA-Novosti iznajmila posebnog stru\u010dnjaka koji je pratio kretanje ove tigrice i, s vremena na vreme, na posebnom sajtu ucrtavao izmi\u0161ljene kordinate koje emituje nepostoje\u0107i okovratnik. Me\u0111u novinarima je ova dopunska aktivnost redovnom novinarskom poslu dobila naziv \u2013 \u201e\u0161etati macu\u201c.<\/p>\n<p>\u010cuveni Putinov let sa \u017edralovima, kada je svemogu\u0107i Car Prirode svojim motornim deltaplanom ukazivao ovoj retkoj vrsti sme\u0111ih \u017edralova put na jug, za dve ptice iz ovog plemenitog jata se zavr\u0161io fatalno. Jedna je uginula prilikom transporta iz rezervata u kome su ptice dotada \u017eivele, a druga je zavr\u0161ila svoj \u017eivot samlevena elisom Putinovog deltaplana.<\/p>\n<p>Sumnjam da bi ekolozi neke slobodne zemlje dozvolili da se \u010dovek koji nema nikakvog iskustva u radu sa ovom retkom vrstom ptica, bavi eksperimentima ovakve vrste. A ako bi taj \u010dovek slu\u010dajno bio i njihov predsednik, posle ovakvog skandala bi ga novinari svih izdanja prosto pojeli za doru\u010dak.<\/p>\n<p>Ovaj Putinov egzibicionizam kojim on sam sebi neprestano dokazuje da je on Car Prirode i vladar svih zveri i ptica, na\u017ealost nema nikakvog uticaja na stvarnu za\u0161titu prirode u Rusiji.<\/p>\n<p>9. januara 2009, u planinama republike Altaj, sru\u0161io se helikopter pun nesvakida\u0161njih putnika. Me\u0111u poginulima je bio i Aleksandar Kosopkin, predsednikov izaslanik u republi\u010dkoj Dumi. Nesre\u0107a se dogodila tako \u0161to su Kosopkin i njegovo pijano dru\u0161tvo re\u0161ili da iz helikoptera u letu, love retku vrstu, tako\u0111e za\u0161ti\u0107enu i u Crvenu knjigu upisanu divlju ovcu argali, kojih je u Rusiji ostalo jo\u0161 oko 300 primeraka. Dok su svi zajedno rafalima tukli po neza\u0161ti\u0107enim \u017eivotinjama, jedan od pijanih \u201elovaca\u201c se toliko zaneo, da je ispalio par metaka i u komandnu tablu helikoptera. Time je ovo njihovo veselje bilo definitivno zavr\u0161eno. Slede\u0107e \u0161to se moglo videti je klupko od gomile izlomljenog metala, ljudskih tela i tela nedu\u017enih \u017eivotinja, kako se uz \u0161kripu i lomljavu valja niz strmu padinu brda. Ovaj skandal je, naravno, veoma brzo bio zata\u0161kan.<\/p>\n<p>Neposredno posle nesre\u0107e sam imala priliku da i sama boravim u republici Altaj. Ljudi su mi tamo ispri\u010dali da je \u010ditav ovaj krvavi doga\u0111aj gledao jedan mesni \u010dobanin, stoje\u0107i pokraj svog stada koje je mirno paslo na padini susednog brda. On nikome ni\u0161ta nije rekao o nesre\u0107i. Potraga za pre\u017eivelima je trajala \u010ditava tri dana.<\/p>\n<p>Ja ne verujem da bi ovaj stari Altajac bio dirnut va\u0161im toplim re\u010dima o Putinu. Ja ne verujem da bi on, nakon toga \u0161to je video susedno brdo prekriveno mrtvim telima nedu\u017enih \u017eivotinja, bio ganut va\u0161om izjavom o tome da je Putin vi\u0161e u\u010dinio za za\u0161titu prirode od svih francuskih predsednika zajedno.<\/p>\n<p>A Kosopkin nije jedini putinski \u010dinovnik koji je poginuo u \u017earu pijanog i razularenog lova na \u017eivotinje za\u0161ti\u0107ene od strane me\u0111unarodnih organizacija i dr\u017eave. Iste godine je \u2013 tako\u0111e u helikopterskoj nesre\u0107i \u2013 poginuo i irkutski gubernator Igor Jesipovski. Ovaj \u201elovac\u201c je \u010dekrkom poku\u0161ao da u svoj helikopter utovari ogromnu telesinu tek odstreljenog medveda i tako prouzrokovao ovu nesre\u0107u. U Sverdlovsku je za vreme lova, slu\u010dajno bio ubijen i biv\u0161i predsednik tu\u017eila\u0161tva grada Levina. U Primorju su pijani lovci ubili lokalnog deputata Nikiceva.<\/p>\n<p>Car svih \u017divotinja Putin, nema ni\u0161ta protiv varvarskih zabava ovakve vrste. On svoje \u010dinovnike nijednom re\u010dju ili gestom ne spre\u010dava da iz helikoptera pucaju na \u017eivotinje upisane u Crvenu knjugu flore i faune, ba\u0161 kao \u0161to ih ne spre\u010dava ni da svojim automobilima gaze nedu\u017ene gra\u0111ane Ruske Federacije.<\/p>\n<p>Putin ima 26 rezidencija \u0161irom Rusije i on je posle severnokorejskog diktatora Kim D\u017eong Una, na drugom mestu u svetu po broju rezidencija koje mu stoje na raspolaganju. Ve\u0107ina ovih rezidencija je izgra\u0111ena na teritorijama nacionalnih parkova, mestima strogo zabranjenim za bilo kakvu gradnju. No radi ruskog Cara Prirode, nikome nije \u017eao da tu istu prirodu bespo\u0161tedno uni\u0161tava. Rezidencija \u201eMese\u010dev proplanak\u201c izgra\u0111ena je na teritoriji nacionalnog parka koji je sam po sebi jedinstveni biosferni kompleks. Tokom gradnje je potpuno pose\u010dena spororastu\u0107a, reliktna vi\u0161evekovna \u0161im\u0161irova \u0161uma. Za ekologiju, ni\u0161ta manje katastrofalna nije bila ni rezidencija \u201eVeliki Utri\u0161\u201c, izgra\u0111ena za potrebe sada\u0161njeg predsednika vlade Medvedeva.<\/p>\n<p>Za Putinom ne zaostaju ni njegovi bli\u017ei i dalji saradnici. Odmah pored Putinovog dvorca u Gelend\u017eiku, ogomnim imanjem se opskrbio i Patrijarh Kiril koji je radi svog udobnijeg sme\u0161taja prethodno morao da pose\u010de na stotine reliktnih stabala retke vrste kalabrijskog bora. Tako\u0111e tu, u njihovom susedstvu, nalazi se i spahiluk \u201enajve\u0107eg zemljovlasnika Evrope\u201c, gubernatora Krasnodarskog kraja Aleksandra Tka\u010dova. Kada je ekolo\u0161ki aktivista Suren Gazarjan, u \u017eelji da poka\u017ee i doka\u017ee bespravnost gradnje ovog objekta poku\u0161ao da za\u0111e za ogradu kojom je ogra\u0111eno ogromno \u201eimanje\u201c gubernatora, brzinom svetlosti je zaradio krivi\u010dnu prijavu. Posle bezbrojnih peripetija i otvorenih pretnji, Gazarjan je na kraju morao da napusti Rusiju.<\/p>\n<p>Nacionalni parkovi na jugu Rusije pretvoreni su u da\u010de Putina i njegovih saradnika. \u010citave \u0161ume i skoro svi prilazi moru ogra\u0111eni su visokim ogradama, a pristup obi\u010dnim smrtnicima na ove teritorije je najstro\u017ee zabranjen. Pri tome, za izgradnju dvoraca, sportskih terena, bazena, sauna i heliodroma, pose\u010deno je na stotine hektara reliktnih \u0161uma i naru\u0161eni putevi kojima ve\u0107 vekovima migriraju \u017eivotinje.<\/p>\n<p>Uostalom, ako \u0107emo iskreno, bilo bi zaista krajnje \u010dudno da se neko bavi za\u0161titom prirode u zemlji u kojoj je zapravo homo sapiens najugro\u017eenija vrsta. Rusi izumiru brzinom od milion ljudi godi\u0161nje. Poslednji statisti\u010dki podaci nam govore da je prose\u010dan \u017eivotni vek mu\u0161kog dela stanovni\u0161tva negde izme\u0111u 58 i 59 godina. Noriljski metalur\u0161ki kombinat do te mere zaga\u0111uje atmosferu, da su od sumpornih ki\u0161a koje po njima padaju, asfaltni putevi u gradu Noriljsku i njegovoj \u0161iroj okolini prakti\u010dno neupotrebljivi. Ako vas kojim slu\u010dajem put navede u grad Der\u017einsk, biv\u0161u prestonicu ruskog hemijskog oru\u017eja, mo\u0107i \u0107ete na licu mesta da vidite i osetite sve to \u0161to videli i osetili nesre\u0107ni u\u010desnici ratnih operacija u Prvom svetskom ratu. No i pored svega toga, ja nijednom nisam \u010dula da je Putin izgovorio makar jednu, i stvarno, makar samo jednu jedinu re\u010d o ruskoj ekologiji.<\/p>\n<p>Po\u0161tovana gospo\u0111o Bardo! Vi pretite da \u0107ete zatra\u017eiti rusko dr\u017eavljanstvo u slu\u010daju da neko, tamo u Lionu, ipak odlu\u010di da usmrti ona dva bolesna slona iz cirkusa. Ako zamolite Putina da on spasava te nesre\u0107ne slonove, ja ne sumnjam u to da \u0107e im on tuda poslati \u010darter avion, podariti im rusko dr\u017eavljanstvo i slikati se s njima na fonu sme\u0111ih \u017edralova.<\/p>\n<p>Vi ste za Putina rekli jo\u0161 ne\u0161to: \u201eKad god ga za ne\u0161to zamolim, on mi uvek rado izlazi u susret\u201c. I ja sam zaista uverena da je to stvarno tako. No problem je u tome \u0161to ga mi \u2013 nas 110 miliona ruskih bira\u010da \u2013 ama ba\u0161 niza\u0161ta ne mo\u017eemo zamoliti. Ovo pravo je rezervisano samo za njegove malobrojne prijatelje.<\/p>\n<p>S po\u0161tovanjem, Julija Latinjina<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pescanik.net\/2013\/01\/otvoreno-pismo-brizit-bardo\/\" target=\"_blank\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a>\/<a href=\"http:\/\/www.echo.msk.ru\/blog\/latinina\/983698-echo\/\" target=\"_blank\">Radio Eho Moskve\u2013blog<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p> Putinov egzibicionizam kojim on sam sebi neprestano dokazuje da je on Car Prirode i vladar svih zveri i ptica, na\u017ealost nema nikakvog uticaja na stvarnu za\u0161titu prirode u Rusiji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":103372,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-103371","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103371","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=103371"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103371\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/103372"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=103371"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=103371"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=103371"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}