{"id":103204,"date":"2013-01-10T17:40:49","date_gmt":"2013-01-10T16:40:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=103204"},"modified":"2013-01-10T17:55:05","modified_gmt":"2013-01-10T16:55:05","slug":"kako-i-kuda-dalje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/01\/10\/kako-i-kuda-dalje\/","title":{"rendered":"Kako i kuda dalje?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Prije par mjeseci je <\/span>dr Nikola Vuk\u010devi\u0107, reditelj i docent filmske re\u017eije na Fakultetu dramske umjetnosti u Cetinju<\/span>, objavio tekst povodom nacrta zakona o kinematografiji Crne Gore (Zakon o audiovizulenim djelatnostima), a nedavni dolazak \u017derara Depardjea u Crnu Goru, vezan za mogu\u0107nost snimanja filma u na\u0161oj zemlji, ali i odre\u0111ene vrste poreskih olak\u0161ica, ponovo aktualizuje Vuk\u010devi\u0107ev tekst, koji, uz njegov blagoslov, prenosimo sa FB stranice. Tekst je izvorno objavljen u filmskom magazine \u201cCamera lucida\u201d.<\/span><\/span><\/strong><\/p>\n

Uvod: ograni\u010davaju\u0107i faktori, kulturna politika, finansijska politika<\/strong><\/p>\n

U tekstu pred nama su sugestije za izmjene postoje\u0107eg nacrta ovog veoma va\u017enog zakona, koji bi mogao biti dobra osnova za revitalizaciju crnogorske kinematografije. Treba podsjetiti, tako\u0111e, da je ovo drugi zakon ove vrste koji se donosi u skorije vrijeme. Njegovim dono\u0161enjem izme\u0111uostalog ukazujemo da sa ranijim zakonom ne\u0161to nije bilo funkcionalno. Ta\u010dna mjera detektovanja navedene nefunkcionalnosti i \u017eelja da se to ispravi – odredi\u0107e da li ovaj zakon ide u pravcu su\u0161tinskih ili kozmeti\u010dkih izmjena. U tom smislu, ovdje iznosim sugestije i razmi\u0161ljanja oko evidentnih problema u domenu crnogorske produkcije, kao i ono \u0161to smatram jednom vrstom detektovanja nesporazumja unutar do\u017eivljaja pojma Biznis barijere koji dolazi iz pravaca dr\u017eavnog finansijskog sektora. Na kraju, shodno navedenom – tu su i prijedlozi na osnovu kojih smatram da se stanje dugoro\u010dno mo\u017ee pobolj\u0161tavi i staviti na “zdrave noge”.<\/p>\n

Na samom po\u010detku, pohvalno \u0107u se izraziti prema \u010dinjenici da je u pitanju Zakon o audiovizuelnim djelatnostima, koji je obimnijeg pojma od postoje\u0107eg Zakona o kinematografiji (obzirom da je kinematografija samo dio audiovizuelnih djelatnosti) – i da smatram je u ovoj obilnosti pojma\/djelatnosti zapravo svojevrsna nada u mogu\u0107nost revitalizacije na\u0161e kinematografije. Objasni\u0107u u pasusima koji slijede, podsje\u0107aju\u0107i na \u010dinjenicu koje smo svi svjesni: crnogorski filmski stvaraoci ne \u017eive od filma (bez obzira \u0161to je vi\u0161e nego evidentna podr\u0161ka Ministarstva kulture u produkciji crnogorskih filmova) ve\u0107 za film, jer na\u0161i filmski bud\u017eeti (ma koliko bili izda\u0161ni) – ipak idu samo u pravcu realizacije filmova (i veoma rje\u0111e u pravcu honorara reditelja, scenarista, producenata koji realizuju dosada\u0161nje crnogorske filmove); ipak, isto tako – uz neizostavnu podr\u0161ku dr\u017eave, ali i u svemu onome \u0161to je oko filma, u audiovizuelnim djelatnostima, mo\u017ee da se krije karika koja nedostaje upravo kao osnova za revitalizaciju crnogorske kinematografije. Objasni\u0107u \u0161ta imam na umu.<\/p>\n

Uo\u010davaju\u0107i jake ograni\u010davaju\u0107e faktore za razvoj audiovizuelnih umjetnosti i djelatnosti u Crnoj Gori, danas, uo\u010davaju\u0107i specifi\u010dnosti koje postoje unutar crnogorske kulturne politike ali i finansijske politike, moja glavna primjedba koju sam istakao na Javnoj raspravi ovog nacrta zakona (Cetinje, 18. novembar 2011), a sa kojom su se slo\u017eili mnogi drugi diskutanti toga dana je – da ovaj nacrt zakona ipak nije definisao najbitnije elemente, a to su:<\/p>\n

– kako definisati da Crna Gora pored svojih filmova ima i svoju kinematografiju?<\/p>\n

– kako \u0161tititi interese crnogorskih autora, filmskih i tv radnika i kompanija – u odnosu na strane kompanije, koje su u znatnoj prednosti u odnosu na nas i koji zbog nesistematizacije unutar na\u0161ih produkcionih datosti tro\u0161e na\u0161e resurse (lokacije), snimaju pod povoljnijim uslovima u odnosu na crnogorske kompanije (ne podle\u017eu pla\u0107anju PDV-a – \u010dime za \u010ditavih 17% bivaju konkurentniji od nas) kada su u pitanju razni komercijalni poslovi od kojih bi trebao da \u017eivi crnogorski filmski stvaralac u me\u0111uvremenu, dok priprema svoj film?<\/p>\n

\u010cini li se to da neki drugi sektor (finansijski) posredno poku\u0161ava da kreira vizuru, politiku i pravac zakona – koju bi zapravo trebao da kreira na\u0161 esnaf, umjetnosti i zanata kinematografije, i \u0161ta mi (umjetnici i umjetni\u010dki esnaf) \u010dinimo da odbranimo ono \u0161to bi trebalo da je na\u0161e?<\/p>\n

Taksativni problemi, resursi i zablude<\/strong><\/p>\n

Prije mog konkretnog prijedloga sugestije rje\u0161enja navedenih pitanja i pojedinih \u010dlanova zakona, u svojstvu dodatnog segmenta uvoda u ovaj tekst, podsjeti\u0107u elemente oko kojih su, po onome \u0161to je re\u010deno na javnoj raspravi, saglasni i Ministarstvo kulture i filmski radnici u CG:<\/p>\n

– audiovizuelna djelatnost je od javnog interesa (\u010clan 3 nacrta)<\/p>\n

– svi smo svjedoci da je audiovizuelna djelatnost u Crnoj Gori u nezavidnom polo\u017eaju i da je uvijek tako bilo, iz niza razloga (koji se mijenjaju – ali nezavidni polo\u017eaj ostaje)<\/p>\n

– nu\u017eno je napraviti su\u0161tinsku strategijsku i zakonsku osnovu za podsticanjem i unapre\u0111enjem uslova proizvodnje i naglasiti da je, po mom sudu, iz ovoga sigurno da navedena reforma, ukoliko treba da bude su\u0161tinska i funkcionalna (a svjedoci smo da se sada nalazimo u nefunkcionalnoj situaciji) nikako ne mo\u017ee da bude blaga, skromnih dimenzija, pa i bezbolna.<\/p>\n

Tako\u0111e, dozvolite da rezimiram sljede\u0107e i izrazim svoju saglasnost:<\/p>\n

– kako je istaknuto na javnoj raspravi, nu\u017eno je da se audiovizuenom djelatno\u0161\u0107u bave profesionalci i profesionalne kompanije, sa teritorije Crne Gore (i u saradnji sa kompanijama iz inostranstva), i da je preporu\u010dljiva izrada u registra producenata (\u010clan 18 nacrta), \u010dime bi se umanjile devijacije koje su bile o\u010digledne u minulom periodu (o devijacijama, u nastavku)<\/p>\n

– da su crnogorske lokacije – resursi koje erormno tro\u0161e strane kompanije, snimaju\u0107i zna\u010dajan broj filmova\/reklama\/emisija na tlu Crne Gore, a da je prilikom tih snimanja neznatna zarada Crne Gore, tj. da je neznatan novac koji ostaje u Crnoj Gori (bilo da je u pitanju osnovni Porez na autorski djelatnost, Porez na dobit ili PDV) u odnosu na novac koji ta strana kompanija generalno tro\u0161i na samu produkciju pomenutog projekta – a koji kroz proces nenormiranih uslova snimanja u Crnoj Gori – ne ostaje u Crnoj Gori na na\u010din koji je finansijski vrijedan pomena (navedena je \u010dinjenica da \u010dak ni III e\u0161alon ekipe koja u\u010destvuje u realizaciji filma\/reklame, po\u010dev od keteringa i garderobe – ne bude anga\u017eovan iz Crne Gore – jer strane produkcije ni\u010dim nisu uslovljene i ostavljena im je mogu\u0107nost izbora koja u praksi zapravo su\u0161tinski isklju\u010duje doma\u0107e saradnike, jer strane produkcije logi\u010dno \u0161tite svoj kapital i kroz svoje ljude).<\/p>\n

– da kada strana kompanija snima na odre\u0111enoj crnogorskoj lokaciji\/destinaciji – ona zapravo i u su\u0161tini samo kinematografski tro\u0161i tu lokaciju\/destinaciju (jer se npr. nove reklame\/filmovi ne snimaju nikada na lokaciji koja je ve\u0107 kori\u0161tena za neku raniju reklamu\/film), smanjuju\u0107i mogu\u0107nost njene dalju eksploataciju, pa i od strane crnogorskog producenta. Na postoje\u0107i na\u010din – nesmetanim snimanjem stranih kompanija na\u0161e se lokacije tro\u0161e – tj. kinematografski devastiraju.<\/p>\n

– da uvjerenje da se snimanjem na odre\u0111enoj crnogorskoj lokaciji zapravo promovi\u0161e Crna Gora i njena ljepota – je pogre\u0161no, jer je dokazano u praksi da gotovo NIKADA (vi\u0161e od 90%) crnogorska lokacija (na kojoj se, dakle, snima) nije bila imenovana crnogorskim imenom\/toponimom u navedenom filmu\/reklami\/seriji, jer je naj\u010de\u0161\u0107e fabulativna radnja tog filma\/reklame\/serije bila smje\u0161tena negdje na potpuno drugom mjestu (a da su kod nas isklju\u010divo zbog odre\u0111enih produkcionih razloga), npr. u Gr\u010dkoj, Bosni, Italiji ili nekoj drugoj mediteranskoj zemlji – koja se na odre\u0111eni na\u010din jo\u0161 dodatno fabulativno promovi\u0161e kroz na\u0161e lokacije\/destinacije – iako sa njima nema nikakve veze. Ako se pogledaju npr. dva glasovita strana filma koja su me\u0111u posljednjima snimljeni na tlu Crne Gore – Bra\u0107a Blum (sa A. Brodijem i R. Vajs) i\/ili Matilda (sa D\u017eeremijem Ajronsom), o kojima su gotovo senzacionalisti\u010dki izvje\u0161tavali mnogi doma\u0107i mediji, uo\u010di\u0107e se sasvim jasno ovo o \u010demu napominjem.[Footnote 1]<\/p>\n

——————————————<\/p>\n

Otvorenost i promaja<\/span><\/em><\/strong><\/p>\n

Neko \u0107e re\u0107i, u svojstvu odre\u0111ene vrste opravdanja za ovakvu situaciju liberalizma prema stranim kompanijama koje snimaju po Crnoj Gori bez ikakvih obaveza prema Crnoj Gori, prema PDV-u Crne Gore, taksama za snimanje Crne Gore, ljudstvu i filmskim kompanijama Crne Gore – da je to u skladu sa politikom otvorenosti Evropske unije, i uskladjivanja prema njima. Dakle – neko \u0107e re\u0107i da se time pribli\u017eavamo Evropskoj uniji. Takvom \u0107u re\u0107i da nije u pravu – jer su zemlje \u010dlanice Evropske unije odavno za\u0161titile svoje resurse, svoju doma\u0107u kinematografiju, podigli je na nivo koji je veoma daleko od nas – i da je njima nakon toga lako da danas budu otvoreni. Na drugoj strani, mi – postajemo otvoreni a da ni\u0161ta svoje nismo za\u0161titili, i ako tako ostane – na taj na\u010din ostajemo na otvorenom, na promaji!<\/span><\/em><\/p>\n

—————————————–<\/p>\n

– da se kroz strana snimanja na tlu Crne Gore veoma malo valorizuju kapaciteti crnogorskog ljudstva (ispod 3% od ukupnog broja ljudstva koje snima konkretan projekat) iz oblasti kinematografije i svih ostalih oblasti iz domena audiovizuelne djelatnosti, crnogorskih produkcijskih kompanija, i da se kroz odustajanje od pla\u0107anja taksi za snimanje pri\u010dinjava gre\u0161ka biznis sektoru koji se u Crnoj Gori bavi ovim poslom i koji servisira sve svoje poreze i prireze (a koji \u017eelimo da profesionalizujemo i da mu povisimo standarde). U tom smislu, ako stanje ostane ovako – napravljena je zapravo – biznis barijera nama koji se ovim poslom bavimo u Crnoj Gori, ali i dr\u017eavi Crnog Gori – jer od nas sve manje mo\u017ee da naplati.<\/p>\n

– da veoma olako prelazimo preko \u010dinjenice da kompanije iz regiona i inostranstva ne pla\u0107aju PDV prilikom rada u Crnoj Gori, u slu\u010daju da ih anga\u017euje neka od velikih crnogorskih ili multinacionalnih kompanija koje imaju svoje sjedi\u0161te u Crnoj Gori (npr. Telekom, Telenor, Nik\u0161i\u010dko pivo, Planta\u017ee i sl.) a anga\u017euju ih itekako – u obimu koji je, po mojoj slobodnoj procjeni profesionalca iz ove oblasti – godi\u0161nje ve\u0107i od 2 miliona eura! Treba li da postavim pitanje koliko je to PDV-a koji se ne obra\u010duna, koliko je to novca koji je iza\u0161ao iz Crne Gore, koliko je to snimanja za \u010dije lokacije nikome nije pla\u0107eno (a koje postaju kinematografski devastirane), i koliko je honorara, pa i prihoda mogo da ostane u Crnoj Gori – jer ekipe iz inostranstva gotovo da ne anga\u017euju nikoga odavde? I koliko Poreza na autorsku djelatnost (da su radili na\u0161i ljudi) je moglo da bude napla\u0107eno shodno tome, pa Poreza na dobit, pa PDV-a (…a PDV je tvoj novac i novac svih na\u0161…. – kao \u0161to glasi slogan tv reklame sa na\u0161ih malih ekrana)? Govorimo o novcu – koji nije mali, a samo je jedan mali dio u \u010ditavom nizu koji obra\u0111uje ovaj materijal. Ovakvom postoje\u0107om situacijom, koja je stvorena kao poreski raj za produkcione firme iz regiona – gotovo ni\u0161ta nismo ostavili za na\u0161 sektor u Crnoj Gori, kao ni za bud\u017eet Crne Gore (jer nema naplate poreza).<\/p>\n

– tako\u0111e, veoma olako prelazimo i preko toga da zbog \u010dinjenice da inostrane producentske kompanije kroz pojam neobra\u010dunavanja PDV-a momentalno bivaju 17% jevtinije od bilo koje crnogorske, ukoliko bi se istovremeno kao konkurencija pojavili na nekom crnogorskom tenderu. Dakle, veoma olako prelazimo preko toga da – zato \u0161to pla\u0107amo PDV u sopstvenoj dr\u017eavi – mi smo u neprivilegovanom polo\u017eaju upravo u sopstvenoj zemlji u samom procesu anga\u017emana, u odnosu na firme sa strane, koje ne pla\u0107aju – jer je takvo postoje\u0107e stanje. A tamo negdje govorimo o ekonomiji, crnogorskom biznisu, govorimo o novim radnim mjestima. Kako, kada je stranac momentalno povoljniji za \u010ditavih 17%!? Dakle, ne mo\u017eemo biti konkurentni, jer smo skupi samo zato \u0161to smo doma\u0107i i pla\u0107amo PDV! Je li rje\u0161enje da svi prestanemo s radom, pa da samo stranci rade u CG? \u0160ta \u0107e nam onda i Fakulteti umjetnosti na Cetinju i sve ostalo?<\/p>\n

Mo\u017eda \u0107e neko re\u0107i da ne umijemo tako dobro kao stranci? Ok – u tom slu\u010daju pogledajte projekte koje radi doma\u0107e produkcije: MAPA, Artikulacija, AMC, Didital Dab, B film, Mat film, moj Galileo production, pa i alternativni pristup svemu tome od strane The book of Knjige, pogledajte \u0161ta ve\u0107 sada rade studenti sa Cetinja – i zapitajte se imate li odgovor na ovo pitanje, i \u0161ta bi se sve jo\u0161 moglo kada bi bili jednaki sa strancima. Pardon – kada bi se oni kroz poreski ili neki drugi sistem prinudili na jedanakost sa nama!<\/p>\n

Dok ovo pi\u0161em, upravo gledam na TV-u reklamu za neku stranu kremu za lice – snimljenu na obroncima Durmitora. Koliko toga jo\u0161 ima…?<\/p>\n

* * *<\/p>\n

Pitanje poreza i interesa<\/strong><\/p>\n

Dakle, svi ovi primjeri su samo imali za cilj da navedu da smo Crnu Goru poklonili za snimanje svima koji su za to zainteresovani, a da mi od toga nemamo ni\u0161ta. Ni Crna Gora, ni njeni filmski radnici. Koji pla\u0107aju porez (ili bi to trebali da rade). I od kojih bi dr\u017eava Crna Gora mogla da ubira novac u ve\u0107oj mjeru u odnosu na onu kako je to do sada (dok smo osu\u0111eni na sve navedene nepovoljnosti). Treba li se zapitati za\u0161to je dr\u017eava Kalifornija, u kojoj je filmska industrija Amerike – razvijenija od prosjeka razvijenosti SAD i peta dr\u017eava po razvijenosti na svijetu? Ako nekome nije jasno od \u010dega je to, neka pogleda Box office od prodatih karata filmova. Ne ka\u017eem da se mo\u017ee od na\u0161ih, crnogorskih filmova, zaraditi toliko, ve\u0107 ka\u017eem da se mo\u017ee zaraditi od stranih snimanja – a svi vidimo da se snima itekako, i da mi od toga nemamo ni\u0161ta. U trenutku kada \u017eelimo da napravimo funkcionalan Zakon o audiovizuelnim djelatnostima. Ka\u017eem, da dr\u017eava mo\u017ee da ubira novac koji nije mali, i \u010diji jedan dio bi se mogao vratiti i za na\u0161e budu\u0107e filmove.<\/p>\n

————————————-<\/p>\n

Povra\u0107aj dijela poreza<\/em><\/span><\/strong><\/p>\n

Koliko je filmska industrija razvijena i bogata po okolinu u kojoj se filmovi snimaju – pokazuje i podatak da mnoge zemlje svijeta stranim kompanijama vra\u0107aju dio poreza na ono \u0161to se snimi na njihovom tlu, samo da bi ih podstakle da dodju ba\u0161 kod njih (podsjetimio i to, filmska industrija je bogata, ali i \u010dista – ne zaga\u0111uje okolinu, ali i brza – sve se pla\u0107a i za oko godinu dana se vra\u0107a ulo\u017eeno). Samo prije neki dan – Portalu Analitika je renomirani ekonomski analiti\u010dar Vasilije Kosti\u0107 navodio zna\u010daj koji poreske olak\u0161ice imaju za privredu; audiovizuelne djelatnosti bi svakako trebale biti dio ove pri\u010de, no u ovom trenutku mi smo, ipak, jo\u0161 daleko od toga, iako se u nacrtu zakona najavljuje ta mogu\u0107nost ubudu\u0107e (\u0161to pozdravljam – uz dinstinkciju da ona treba da va\u017ei za filmove a da ne va\u017ei za reklame i advertajzing). Crna Gora jo\u0161 nije osjetila novac koji bi se mogao zaraditi od kinematografije i prate\u0107ih djelatnosti (audiovizuelne djelatnosti – iz korpusa onoga \u0161to zakon upravo priprema), a kamoli da razmi\u0161lja o povra\u0107aju dijela poreza. No, ipak – prije ili kasnije \u0107emo se morati susresti sa \u010dinjenicama i onim \u0161to svijet radi sa uspjehom – ili \u0107emo zauvijek \u017emuriti, u zape\u0107ku!<\/em><\/span><\/p>\n

\u00a0Dodatak o povra\u0107aju poreza, na ovom jestu, nije zahtjev da se to dogodi u ovom trenutku (mogu samo da zamislim kako bi se namr\u0161tili u Ministasrtvu finansija na ovaj prijedlog) ve\u0107 ilustracija onoga \u0161ta jesu resursi (ljudi i lokacije) od kojih smo mi u Crnoj Gori okrenuli glavu i \u0161ta sve sa uspjehom rade neke druge zemlje da bi te resurse stavili u funciju, naplatili ono \u0161to imaju da ponude, i od \u010dijeg ostatka poreza svi mogu da funkcioni\u0161u: i dr\u017eava i filmska industrija.<\/em><\/span><\/p>\n

————————————<\/p>\n

Da se ne bi stekao osje\u0107aj da nisam sagledao i drugu stranu, tj. nije valjda stvarno da nemamo ni\u0161ta od stranih snimanja u Crnoj Gori?<\/p>\n

Nije. Neki novac ipak ostaje. Ostaje hotelima, u kojima se desi da te strane filmske ekipe spavaju, onda kada ostanu da spavaju (jer – nerijetko gro ekipe dodje na samo jedan radni dan, i vrati se, u Srbiju, u Hrvatsku… i \u010dak i ne spava). I na taj PDV Crna Gora ima svoj prihod. Tako je, taj novac je o\u010digledan. Ali, nije valjda da Zakon o audiovizuelnim djelatnostima treba da \u0161titi interese hotelijera – naspram svojih interesa? Nije vajda da nam je miliji na\u0161 drug Purko Ivan\u010devi\u0107 od nas samih? I nije valjda da je PDV od spavanja i hotelskih usluga ve\u0107i od Poreza na autorsku djelatnost koji bi mogao da se ubere kada bi bili anga\u017eovani crnogorski filmski radnici, nije valjda da taj PDV ne bi mogao da servisira crnogorski podizvo\u0111a\u010d – crnogorska produkcija koja bi morala da bude anga\u017eovana na tom stranom projektu i \u010diji kvalitet bi propisalo Ministarstvo kulture ili neki njegov organ? I nije valjda da neko od nas iz Crne Gore mo\u017ee da ode na neku lokaciju u Srbiju, Bosnu, Hrvatsku, Englesku, da tamo besplatno snima, da tamo zaobi\u0111e njihove filmske radnike i dovede svoje?<\/p>\n

Definitivno – nije.<\/p>\n

I definitivno – postoji razlog za to. Razlog, za koji mi izgleda nismo zainteresovani – za\u0161tite sopstvenogh interesa.<\/p>\n

* * *<\/p>\n

Biznis barijere i poreski raj za strane produkcije<\/strong><\/p>\n

Dakle, na osnovu svega navedenog – kroz odre\u0111eni pojam koji je nazvan izrazom Bizis barijere (za koje su progla\u0161ene odre\u0111ene mjere iz sektora kinematografije koje su morale da za\u0161tite crnogorski audiovizuelni umjetni\u010dki i biznis sektor – i koje su stoga izba\u010dene iz nacrta novog zakona) uo\u010dljivo je da smo do\u0161li u situaciju da smo napravili barijeru za same sebe, a ne za strance i investitore. Do\u0161li smo u situaciju da je na\u0161 sektor u Crnoj Gori na aparatima, da su stranci (iz ovog sektora koji snimaju u CG) u poreskom raju, i da mi tu ne mo\u017eemo mnogo da promijenimo – jer se istovremeno \u010dini da se pitanje novog Zakona o audiovizuelnim djelatnostima zapravo ne rje\u0161ava na na\u0161em terenu – ve\u0107 nekako negdje drugo, poput Ministarstva finansija ili ekonomije, ili neke sli\u010dne finansijske institucije, koja pritom na osnovu obi\u010dne logike poreskih brojki na\u0161eg sektora koje sam ovdje naveo – ne samo da je duboko ve\u0107 u\u0161la u na\u0161 sektor, i to onako kako nam svima ne odgovara, ve\u0107 i da \u017eeli da se to stanje zadr\u017ei – koje nije dobro ni njima (dr\u017eavi) ni nama (filmskom esnafu Crne Gore). Bio bih sretan da se to sagleda, kroz primjere iz domena biznisa i barijera koje sam napomenuo u ovom tekstu, i molim za odgovore, smatraju\u0107i da nije stra\u0161no priznati gre\u0161ku – koliko je stra\u0161no dalje insistirati na njoj.<\/p>\n

Isto tako, u ovom pravcu – molim kolege iz na\u0161eg audiovizuelnog sektora da puste svoj glas, da daju svoje mi\u0161ljenje oko onoga \u0161to sam naveo, da ga dopune iz svog iskustva ili opovrgnu (pa da time pomognu i meni – da ne budem u zabludi oko ovoga \u0161to iznosim) – i da se sami pomognemo u borbi za na\u0161a prava i pozicije, pred organima Vlade Crne Gore. Stoga, kao \u0161to sam naveo na po\u010detku – na\u0161i potezi moraju biti hrabri i odlu\u010dni, jer imaju rezona. A vrlo brzo \u0107e se onda taj rezon mo\u0107i pratiti i u ekonomskom smislu.<\/p>\n

* * *<\/p>\n

Prijedlozi i sugestije nacrtu Zakona<\/strong><\/p>\n

Shodno navedenom, evo i seta onoga \u0161to se, po mom skromnom mi\u0161ljenju, mora u\u010diniti ako ho\u0107emo da na\u0161a kinematografija, i \u010ditava audiovizuelna djelatnost, stane na noge, da Crna Gora pored svojih filmova koji su ra\u0111eni na mi\u0161i\u0107e po\u010dne da ima i svoju kinematografiju, pa i da se u Crnoj Gori po\u010dne raza\u0111ivati od na\u0161eg posla:<\/p>\n

Sugestija 1: Sva doma\u0107a snimanja moraju i\u0107i isklju\u010divo preko producenta koji se nalazi u registru crnogorskih producenata. Normiranje i definisanje firme koja se bavi produkcijom mora biti ura\u0111eno od strane Ministarstva kulture[Footnote 2], posebnim normativnim aktom, i unutar te kompanije mora postojati minimum jedno lice (bilo da je osniva\u010d\/suosniva\u010d, vlasnik\/suvlasnik ili zaposljeno lice) koje ima za to odgovaraju\u0107u stru\u010dnu spremu: zavr\u0161en jedan od fakulteta iz domena dramskih umjetnosti (smjerovi: produkcija, filmska i tv re\u017eija, gluma) – \u010dime se \u0161titi kvalitet, obezbje\u0111uje zaposljenje na\u0161eg kadra ali i normira ono \u0161to produkcija mora garantovati (jer nebrojeno puta smo bili svjedoci da se za “producente” predstavljaju turisti\u010dki vodi\u010di, advokati, kafed\u017eije – koji neminovno ne znaju da rade taj posao, neminovno misle da je prevara, kojoj su skloni, su\u0161tina tog posla – \u0161to apsolutno dovodi do toga da stranci nemaju povjerenje u na\u0161e “produkcije” i ne anga\u017euju ih – jer ni ne moraju). Normiranjem i registracijom (licencom) ovome \u0107e se napraviti odre\u0111ena vrsta funkcionalnog protokola (kakva postoji u mnogim drugim oblastima \u017eivota, od In\u017einjerske komore do otvaranja apoteka).<\/p>\n

———————————————————————————–<\/p>\n

\"\"<\/a>Crnogorski film<\/strong><\/span><\/em><\/p>\n

Ne bez simbolike, najve\u0107i dio ovog teksta pi\u0161em u danu u kome je proslavljanjem 50 godina postojanja TVCG – emitovan moj film Pogled sa Ajfelovog tornja, koji je nastao kao prva nezavisna produkcija cjelove\u010dernjeg igranog filma u Crnoj Gori (TVCG je bio koproducent) i koji je do danas prikazan na tridesetak medjunarodnih filmskih smotri i festivala. Na nekima je i nagra\u0111en. O crnogorskom filmu, o njegovim problemima ali i potencijalima – ne samo kroz Zakon o kome govorimo, moramo gledati kao ne\u0161to na \u0161to imamo i mo\u017eemo da budemo ponosni, jednako danas – kao i za narednih 50 godina.<\/span><\/em><\/p>\n

——————————————<\/p>\n

Sugestija 2: Sva inostrana snimanja na tlu Crne Gore moraju i\u0107i preko crnogorskog podizvo\u0111a\u010da – isklju\u010divo preko crnogorske produkcione kompanije koja se nalazi u navedenom registru producenata. Na ovaj na\u010din se inostrani partner uklju\u010duje u na\u0161 sistem, nude mu se na\u0161i resursi, napla\u0107uju se usluge, anga\u017euju se i doma\u0107i ljudi, a za to se ostvaruju prihod u Crnoj Gori, koji nije mali, i na koji dr\u017eava crna Gora ima porez na profit, PDV i porez na autorsku djelatnost. I naravno – iz ovoga se ne isklju\u010duju crnogorski hoteli, tako da niko od hotelijera ne\u0107e biti ljut na nas, ne oduzimamo im ni\u0161ta, samo dodajemo nas kao obavezan faktor, kako je i logi\u010dno. U tom pravcu nu\u017eno je kroz \u010dlanove Nacrta zakona: 19 (Snimanje na teritoriji Crne Gore)[Footnote 3] i 20 (Zahtjev za inostrano snimanje)[Footnote 4] re-definisati stavke po kojima \u0107e kompanije iz regiona i daljeg inostranstva biti u obavezi prema Crnoj Gori i njenom ljudstvu\/kapitalu, ina\u010de smo osu\u0111eni na propast. Predla\u017eem da se navedeno temeljno ispita pod klju\u010dnim elementom od koga se odustalo (a \u0161to je gre\u0161ka, koju opisujem \u010ditavim ovim tekstom): pla\u0107anjem takse za snimanje. Dakle, u slu\u010daju da za snimanje koristi bilo koju javnu ili privatnu pov\u0161inu u Crnoj Gori – za svako snimanje komercijalnog projekta na tlu Crne Gore (igrani film, dokumentarni film, reklama, promo film, muzi\u010dki spot, emisija i sl.), crnogorski producent (kao izvo\u0111e\u010d ili podizvo\u0111a\u010d stranog projekta) \u0107e platiti taksu na snimanje. Tako\u0111e, u slu\u010daju da je snimanje nekomercijalnog tipa (nezavisni film ili crnogorski igrani film, npr.)- crnogorski producent je du\u017ean da zatra\u017ei potvrdu od Ministarstva kulture ili njegovog organa, kojim \u0107e dokazati svoju nekomercijalnost projekta, da bi dobio dozvolu za snimanje bez pla\u0107anje takse. Na taj na\u010din \u0107e sve biti u funkcionalnoj ravni – kad se snima komercijalno zaradjuje i na\u0161 esnaf i na\u0161a dr\u017eava (plus – dio toga ide u fond za kinematografiju), a kad se snima nekomercijalno – ni dr\u017eava nema zaradu jer je nema ni produkcija. Uvidom u opis posla \u0107e se jednostavno to mo\u0107i razdvojiti, jer definitivno – neka reklama se ne snima iz nekomercijalnig razloga, ve\u0107 da bi se zaradilo. A ne kao sada – da nam strane ekipe konstantno \u0161partaju Crnom Gorom, da snimaju od mora do Durmitora, a da niko od toga nema ni\u0161ta. Osim par no\u0107enja u hotelima, pardon – \u0161to je najni\u017ei iznos u odnosu na ono gdje se krije potro\u0161nja kada je snimanje filmova\/reklama u pitanju – ta hotelska no\u0107enja su zapravo kao papir na kome se \u0161tampaju nov\u010danice – papir je veoma jevtin, ali nov\u010danice nisu. Mi trenutno zaradjujemo, ako i zaradjujemo, samo na tom papiru – dok stvarnu vrijednost novca koji je na papiru od\u0161tampan – ima neko drugi. U TOM SMISLU – SAMO JEDAN JEDINI AMERI\u010cKI (STRANI) FILM SNIMLJEN POD OVIM ZAKONSKIM OKOLNOSTIMA BIO BI TOLIKO FINANSIJSKI FUNKCIONALAN DA BI GA MOMENTALNO UO\u010cILI\/OSJETILI CRNOGORSKI BUD\u017dET I MINISTARSTVA FINANSIJA I\/ILI EKONOMIJE.<\/p>\n

Shodno navedenom, visinu takse, ako do nje do\u0111e, za\u0161ta se zala\u017eem, odredilo bi Ministarstvo kulture ili njegov organ. Preporu\u010duje se neki iznos od 750 do 1000 eura\/dan. Taj iznos nije prevelik da bi opteretio neki ozbiljan bud\u017eet komercijalnog snimanja, ali istovremeno jeste kvalitetan za \u010ditav servis o kome ovdje govorim. U slu\u010daju da ne do\u0111e do pla\u0107anja i komunikacije crnogorskog producenta prema Ministarstvu kulture i\/ili njegovom organu crnogorski producent \u0107e snositi odgovornost (prijedlog):<\/p>\n

– kazna od 5000 eura za firmu i 1000 eura za njenog vlasnika – po danu snimanja<\/p>\n

Inostrani producent koji ne bude po\u0161tovao ovu odrednu, snosi\u0107e odgovornost:<\/p>\n

– kazna od 7500 eura za firmu i 1500 eura za njenog vlasnika – po danu snimanja<\/p>\n

Sugestija 3: \u010clan Zakona 28 – Bioskopska ulaznica – bi mogla da ima odredbu ekonomske prilike – da se za doma\u0107i (crnogorski) film ne pla\u0107a PDV u punom iznosu, ve\u0107 da bude 0% ili smanjen iznos PDV-a (u odnosu na postoje\u0107i), jer ove opcije postoje kada su u pitanju djelatnosti koje su prioritetne i koje se te\u0161ko odvijaju (izdava\u0161tvo, knji\u017eare – npr.) – a crnogorska kinematografija svakako spada u ovu vrstu djelatnosti. Podatak da je film Pogled sa Ajfelovog tornja, kao crnogorski, imao najve\u0107u posjetu crnogorskim bioskopima u posljednjih 20 godina, u iznosu od 17 000 gledalaca (npr. balkanski uspje\u0161na Zona Zamfirova je imala 12 000 u Crnoj Gori) – govori da to nije toliko veliki novac koga bi se li\u0161ila crnogorska ekonomija i PDV sistem, a koji bi dobro do\u0161ao crnogorskoj produkciji koja radi na crnogorskom filmu. Naro\u010dito kada je Ministarstvo kulture saglasno sa podatkom da se od crnogorskog filma ne mo\u017ee zaraditi, tj. da reditelj, producent i svi oni prijatelji crnogorskog filma – zapravo potro\u0161e do 3 godine na radu na filmu, bez ikakovog honorara. Ako bi se na ovaj na\u010din usaglasili oko ulaznice – onda bi to moglo da va\u017ei i za crnogosko DVD izdanje filma, jer vi\u0161e oko toga nema razlike, kada je eksploatacija u pitanju.<\/p>\n

Tako\u0111e, kroz umanjenje PDV-a na cijenu ulaznice crnogorskog filma – i mnoge strane produkcije \u0107e dodatno biti zainteresovane za koprodukciju sa nama, jer po zakonu (kako crnogorskom tako i me\u0111unarodnim ) – i koprodukcija se ra\u010duna u doma\u0107i (crnogorski) film, pa bi imala svoje umanjenje PDV-a na ulaznici (koprodukcija mo\u017ee imati manje umanjenje PDV-a, npr., ne mora da se stopostotno izjedna\u010dava sa crnogorsko produkcijom) \u0161to je isplativo.<\/p>\n

Sugestija 4: \u010clan 33 – Objasniti gradovima i op\u0161tinama Crne Gore da mogu dobiti puno od filma. Podsjeti\u0107u da grad Beograd, kao i gradovi poput Pariza, Njujorka – imaju fondove koji upravo pla\u0107aju za promociju znamenitosti i osobenosti ovih gradova: da se unutar filmova govori o duhu ovih gradova, njihovim autenti\u010dnostima i sl. Podsjeti\u0107u da mnogi od nas znaju mnogo o beogradskom Dor\u0107olu, zagreba\u010dkom Tu\u0161kanjcu, njujor\u0161kom Bronksu i Menhetnu – i svim njihovim znamenitostima, upravo preko filmova. \u0160ta bi sve u tim filmovima mogla da ka\u017ee na\u0161a Sahat kula, na\u0161e uvale, na\u0161i manastiri, d\u017eamije, mostovi…?<\/p>\n

* * *<\/p>\n

Post scriptum.<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to sam naveo na samom po\u010detku, ovo je drugi zakon ove vrste koji se donosi u skorije vrijeme. Njegovim dono\u0161enjem, dakle, da ka\u017eem jo\u0161 jednom – izme\u0111uostalog ukazujemo da sa ranijim zakonom ne\u0161to nije bilo u redu, naro\u010dito jer je evidentno da osim podr\u0161ke Ministarstva kulture i elana crnogorskih filmskih stvaralaca – nedostaje jo\u0161 ne\u0161to da bi se zatvorila konstrukcija kinematografije, tj. da bi se kinematografija (i prate\u0107e audiovizuelne djelatnosti) stavila na “zdrave” noge. U tom smislu, da rezimiram – stanje je dosta alarmantno, pacijentu veoma nije dobro. Ho\u0107emo li samo provjetravati prostoriju i pacijentu davati neke \u010dajeve i pomade (kroz kozmeti\u010dka dotjerivanja zakona) umjesto da reagujemo hirur\u0161kim rezom, tamo gdje treba, stru\u010dno i hrabro, donose\u0107i splet odluka koje \u0107e radikalnije promijeniti postoje\u0107e stanje?<\/p>\n

Na drugoj strani – ako to ne uradimo, imamo li snage za jo\u0161 jedan zakon koji su\u0161tinski ne\u0107e doprinijeti razvoju na\u0161e djelatnosti i koji \u0107e jo\u0161 samo vi\u0161e opteretiti Ministarstvo kulture?<\/p>\n

Treba li da pacijentu lije\u010dimo sinuse dok on ima infarkt – tj. treba li da na\u0161e bolesti rje\u0161avamo mi ili da to radi neko iz nekog drugog sektora, npr. Min. finansija ili ekonomije (podsjeti\u0107u da u bolnicama, tako\u0111e, ordiniraju doktori a ne \u010dlanovi njihovih finansijskih sektora)? Podsjeti\u0107u, opomenu\u0107u svoje kolege kinematografske radnike i umjetnike (ne Ministastvo kulture, jer ono nije nadle\u017eno za hrabrost mog esnafa) – postoje\u0107i crnogorski Zakon o kulturi navodi da se kulturom moraju baviti profesionalci. Profesionalci – iz koje sfere (kulture – ili finansija?), odakle (da nije iz inostranstva, jer ne pla\u0107aju PDV, pa su jevtiniji?), kad – ako ne sad? Ko, ako ne – mi?<\/p>\n

Nadam se da \u0107emo se svi skupa slo\u017eiti oko na\u0161ih interesa i da \u0107emo imati volje i snage za nu\u017ene rezove. U tom smislu, neka nam je sa sre\u0107om juna\u010dkom i – neka Mudrost vodi na\u0161u gradnju, neka je Snaga izvede a Ljepota upotpuni!!<\/p>\n

Footnotes:<\/p>\n

[1] Naravno, imamo i suprotni, veoma rijedak primjer (koji \u0107e biti jo\u0161 rje\u0111i) koji zapravo govori o su\u0161tinsoj dijegeti\u010dkoj ravni kinematografije: \u010de\u0161ka brda i vozovi za koje se ka\u017ee da su crnogorski, u filmu o D\u017eejmsu Bondu – koji napominje koliko toponim\/lokacija i fabula u stranim filmovima rijetko idu jedno sa drugim.<\/p>\n

[2] Na isti onaj na\u010din po kome se – npr. apoteka ne mo\u017ee otvoriti a da u njoj nije zaposljeno jedno lice koje je zavr\u0161ilo Farmacioju ili Tehnologiju, na isti onaj na\u010din po kome vi\u0161e nego precizno i uspje\u0161no funkcioni\u0161e In\u017einjerska komora Crne Gore sa svojim strukovnim komorama koje garantuju kvalitet (Ma\u0161inska, Komora arhitekata, Gra\u0111evinskih in\u017einjera, Elektroin\u017einjera, Planera).<\/p>\n

[3] \u010clan 19<\/p>\n

Inostrani producent mo\u017ee snimati audiovizuelno djelo na teritoriji Crne Gore, samostalno ili u saradnji sa doma\u0107im ili inostranim koproducentom, uz prethodno pribavljeno odobrenje, koje izdaje Ministarstvo.<\/p>\n

Odobrenje iz stava 1 ovog \u010dlana izdaje se na osnovu pisanog zahtjeva inostranog producenta.<\/p>\n

Ministarstvo \u0107e obustaviti snimanje audiovizuelnog djela ako se inostrani producent ne pridr\u017eava uslova iz odobrenja iz stava 1 ovog \u010dlana.<\/p>\n

[4]\u010clan 19:<\/p>\n

1) naziv inostranog producenta;<\/p>\n

2) naziv audiovizuelnog djela i podatke o autorskoj ekipi;<\/p>\n

3) lokacije i vrijeme snimanja;<\/p>\n

4) podatke o anga\u017eovanju doma\u0107eg umjetni\u010dkog ili stru\u010dnog kadra i opreme i ugovor o saradnji;<\/p>\n

5) cjelovit scenario audiovizuelnog djela, odnosno ozna\u010dene djelove teksta scenarija ukoliko se u Crnoj Gori snimaju samo odre\u0111ene sekvence;<\/p>\n

6) izjavu inostranog producenta ili doma\u0107eg koproducenta kojom se obavezuje da \u0107e Crnogorskoj kinoteci dostaviti obaveznu kopiju filma u skladu sa \u010dlanom 16 stav 2 ovog zakona.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije par mjeseci je dr Nikola Vuk\u010devi\u0107, reditelj i docent filmske re\u017eije na Fakultetu dramske umjetnosti u Cetinju, objavio tekst povodom nacrta zakona o kinematografiji Crne Gore (Zakon o audiovizulenim djelatnostima), a nedavni dolazak \u017derara Depardjea u Crnu Goru, vezan za mogu\u0107nost snimanja filma u na\u0161oj zemlji, ali i odre\u0111ene vrste poreskih olak\u0161ica, ponovo aktualizuje Vuk\u010devi\u0107ev tekst, koji, uz njegov blagoslov, prenosimo sa FB stranice. Tekst je izvorno objavljen u filmskom magazine \u201cCamera lucida\u201d.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-103204","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103204","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=103204"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103204\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=103204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=103204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=103204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}