{"id":103066,"date":"2013-01-09T10:11:46","date_gmt":"2013-01-09T09:11:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=103066"},"modified":"2013-01-09T10:11:46","modified_gmt":"2013-01-09T09:11:46","slug":"jedna-rijec-silovanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/01\/09\/jedna-rijec-silovanje\/","title":{"rendered":"Jedna rije\u010d: silovanje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Marta Jagu\u0161t<\/p>\n

Za po\u010detak je potrebno napomenuti da ne postoji, i da nikako ne smijemo uvoditi razgrani\u010denje izme\u0111u dobrog (pozitivnog) i lo\u0161eg (negativnog) nasilja. Kada bismo se uvukli u takve rasprave sam pojam nasilja izgubio bi svoju definiciju (primjena sile protiv volje ili prava onoga na kome se primjenjuje; prav. neugodnost koja je posljedica takvoga \u010dina). No ipak nakon tragedije u Splitu, smatram da je nu\u017eno uvesti posebnu kategoriju nasilja za \u010din poput silovanja.<\/p>\n

Na\u017ealost “splitski” slu\u010daj nije prvi takve vrste, i \u0161to je jo\u0161 gore – nije najgori. No sada kad je velik dio javnosti upoznat sa stravi\u010dnim detaljima, i na neki na\u010din uvu\u010den u tihu traumu tog nemilog doga\u0111aja smatram da je potrebno progovoriti (tj nastaviti govoriti) o velikoj problematici dru\u0161tva i kulture \u2013 silovanju. Sa stajali\u0161ta psihoanalize govoriti o silovanju, kao posebnom obliku nasilja, potrebno je u vidu pre\u017eivljavanja i djelomi\u010dnog izlje\u010denja traume. \u017drtva ovakvog nasilja je osoba koja je do\u017eivjela silovanje, kao i (u znatno manjoj mjeri) cijela \u017eenska populacija. Jer je silovanje \u010din razaranja identiteta kako individualnog tako i kolektivnog (u ovom slu\u010daju ciljam na cijelu \u017eensku populaciju). U samom po\u010detku moramo ustvrditi da \u017eivot silovane \u017ertve vi\u0161e nikada ne\u0107e biti iste, jer kako je jo\u0161 Freud ustvrdio, ti podra\u017eaji uzrokovani traumatskim iskustvom fiksiraju \u017ertvu na taj trenutak pro\u0161losti u koji se ona uvijek i iznova vra\u0107a, svjesno ili nesvjesno. Prema svjedo\u010danstvima nekih \u017ertava iz \u017denske sobe, i ako \u017ertva uspije ponovno normalizirati svoje uloge, studentice, k\u0107eri, radnice, majke, supruge, cure itd., poni\u017eenje, osuda i sa\u017ealijevanje uvijek ostaju prisutni. (Jedna od \u017ertava priznala je kako joj suprug u nekim trenucima bijesa zna re\u0107i: “ti si samo jedna obi\u010dna kurva, njegova kurva”. Pritom se referiraju\u0107i na traumu silovanja koju je ona pro\u017eivjela).<\/p>\n

\u0160to je silovanje?<\/p>\n

Silovanje je bilo koji seksualni \u010din, poku\u0161aj ostvarivanja seksualnog \u010dina, ne\u017eeljeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti, a koji mo\u017ee po\u010diniti druga osoba bez obzira na odnos sa \u017ertvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Karakterizira ga upotreba sile, prijetnje ili ucjene za ugro\u017eavanje dobrobiti i\/ili \u017eivota same \u017ertve. (WHO,2002.)<\/p>\n

Silovanje s obzirom na po\u010dinitelja dijelimo na: silovanje kao sastavni dio obiteljskog nasilja, silovanje u vezama (poznatije kao date rape), silovanje od strane nepoznate osobe i grupno silovanje (\u017denska soba, 2005.). Doga\u0111aj iz Splita jedan je primjer koji nam pokazuje koliko smo zapravo u zabludi kada govorimo o silovanju. Istra\u017eivanja pokazuju kako je najve\u0107i broj silovanja upravo u kategoriji obiteljskog nasilja ili silovanja u vezama. Taj nam oblik naj\u010de\u0161\u0107e promi\u010de jer je u rijetkim slu\u010dajevima prijavljen, naj\u010de\u0161\u0107e zato \u0161to \u017ertve poznaju napada\u010da, smatraju da su dijelom i same krive jer nisu znale da se radi o nasilniku i to izbjegle.<\/p>\n

Iako bi bilo moralno ostaviti pri\u010du o silovanjima sa strane, kako \u017ertve ne bi osje\u0107ale pritisak, ili na neki na\u010din sram od toga \u0161to se o tome pri\u010da, ja smatram da je neophodno otvoriti prostor za raspravu o ovom obliku nasilja, kako bi se uspostavili odre\u0111eni mehanizmi prevencije istog. Tako\u0111er, bitno je sru\u0161iti tabue vezane uz konotaciju silovanja koje dru\u0161tvo samo formira. Konkretno nakon objave vijesti o silovanju u Splitu nai\u0161li smo na mnoge komentare koji minimaliziraju ozbiljnost tog problema (“Uz sve neizbje\u017eno suosje\u0107anje sa \u017dRTVAMA, ne mogu a da ne primijetim da ve\u0107ina gleda subjektivno na cio doga\u0111aj. Naime, ako je suditi po prvim informacijama,oboje su do\u0161li na tu fe\u0161tu drogirani (bilo da se radi o alkoholu ili nekoj drugoj vrsti droge), izazivali su ono \u0161to su dobili,odnosno ono \u0161to je dobila. Ve\u0107 se godinama upozorava na alkoholizam kod mladih i upotrebu droga. Split i okolica su poznati po tome. Ono malo droge \u0161to se na\u0111e je zanemarivo, \u0161to naravno ne opravdava zlo\u010din. Sada, ako je u pitanju 26-godi\u0161njakinja, koja je to studentica, koja je to proslava povratka generala, kad on sam poziva na mir i vjeru? Gospodo, pogledajte istini u o\u010di i vagu pravde podesite na pravu razinu! Oboje su punoljetni, kao i ostali sudionici, pona\u0161ali su se bahato i stiglo ih je to \u0161to su dobili. \u017dalosno za jednu mladost. Oni \u0107e ju pamtiti dok su \u017eivi, ako i pre\u017eive sve to:( ” izvor: Jutarnji list). Takovi komentari poti\u010du izgradnju predrasuda o seksualnom nasilju: osoba koja je imala seksualne odnose sa A i B vjerojatno \u0107e imati i s osobom C, ona osoba koja je “seksualno promiskuitetna” ima manje prava birati s kim \u0107e imati seksualne odnose, \u017eene imaju tendenciju navesti mu\u0161karce na seks te zbog toga ne smijemo okriviti mu\u0161karce kad se ne mogu oduprijeti svojim nagonima, kada \u017eena ka\u017ee ne, ne misli tako itd.(\u017denska soba, 2005.) Takve je pogre\u0161ne interpretacije potrebno ispraviti, i kao dru\u0161tvo svi smo obavezni raditi na tome, kako bi se stopa silovanja umanjila te kako bi \u017ertvama bilo lak\u0161e prijaviti silovanje (zbog toga \u0161to takve predrasude utje\u010du na institucije), te kako bi se lak\u0161e ponovno integrirale u dru\u0161tvo. No, prije svega potrebno ispraviti trenutne seksualne skripte (kognitivna shema koja reprezentira organizirano znanje, u ovom slu\u010daju znanje o silovanju). Te seksualne skripte name\u0107u nam viziju silovanja kao \u010dina koji se odvija u mra\u010dnim ulicama, u kasno doba no\u0107i, od nepoznatog mu\u0161karca uz uporabu sile itd. Te iste skripte postoje i kod policijskih, pravnih i medicinskih slu\u017ebenika, koji zbog toga mogu sami ote\u017eati za\u0161titu \u017ertve.<\/p>\n

U potpunosti se sla\u017eem da su mu\u0161karci i \u017eene ravnopravni u mnogim aspektima, ali po pitanju silovanja, mu\u0161karac je nadmo\u0107an. Generalno, u fizi\u010dko-seksualnom suodnosu nije uklju\u010dena ravnopravnost, ne postoji simetri\u010dan i odgovoran odnos u kojem svi sudionici (mu\u0161karac i \u017eena) slijede sva pravila i snose jednake posljedice. Istra\u017eivanja iz 2003. pokazuju kako su u 81% slu\u010dajeva \u017ertve silovanja \u017eene, dok je u 99% slu\u010dajeva po\u010dinitelji mu\u0161karci (\u017denska soba, 2005.).<\/p>\n

Za\u0161to mu\u0161karci siluju? Kao \u0161to sam ve\u0107 napomenula, ne radi se o psihoti\u010dnom izobli\u010denju pojedina\u010dne li\u010dnosti, te stoga smatram da je potrebno razraditi taj problem s drugih aspekata znanosti. Mu\u0161karci su, naime, “nositelji i stvaraoci” kulture u kojoj \u017eivimo. Oni su dominantan i nadmo\u0107an spol. Dugo vremena oni su fizi\u010dki bili nadmo\u0107ni, pa tako i u vidu seksualnosti. Tako\u0111er u cijelom svom \u017eivotu mu\u0161karci su naviknuti da postignu sve \u0161to \u017eele. Lak\u0161e im je na\u0107i partnerice, lak\u0161e im je dobiti posao, sve zasluge u \u017eivotu pripisuju se njima itd. Stoga ne \u010dudi da ne shva\u0107aju u potpunosti zna\u010denje rije\u010di NE, posebice kada je u pitanju seks, koji im je nu\u017ean, bilo kad, bilo gdje i s bilo kim. Posebice kad im to ka\u017ee \u017eena koja je fizi\u010dki nemo\u0107na naspram njih. Silovanje mo\u017ee biti iz bijesa, ono je divlja\u010dki fizi\u010dki napad iz osje\u0107aja mr\u017enje, u kojima \u017ertva trpi ekstremne oblike poni\u017eavanja, zatim silovanje zbog mo\u0107i, silovanje zbog seksualne ugode, koje je vi\u0161e impulzivno, nego planirano, a koje se razlikuje od sadisti\u010dkog silovanja koje je uvijek planirano a prati ga i mu\u010denje. Svako dru\u0161tvo pravi rodne razlike te je stoga silovatelj malo kad pravno ka\u017enjen, op\u0107enito manje incidenata do\u017eivljava kao silovanje, vidi \u017ertvu kao odgovornu, kao osobu koja je htjela seks vi\u0161e nego \u0161to priznaje.<\/p>\n

Uz to \u0161to je fizi\u010dki nemo\u0107na, \u017eena je nemo\u0107na i u pravnom aspektu. Novi kazneni zakon, koji je stupio na snagu 1.1.2013. donekle olak\u0161ava proces prijave i su\u0111enja, odnosno, pro\u0161irio je temeljnu definiciju silovanja. To nije dovoljno, jer u procesu od prijave do kazne \u017ertva je i dalje ugro\u017eena od mogu\u0107eg ponovnog nasrtaja, osvete ili prijetnji, te joj je potrebna za\u0161tita tijekom samog procesa, a sve Sigurne ku\u0107e, ve\u0107inom su ili popunjene ili se bave samo obiteljskim nasiljem. No na\u017ealost, kazna zatvorom nije efikasna, ako do nje uop\u0107e i do\u0111e. Ne postoji garancija da \u0107e se po\u010dinitelj pokajati, a jo\u0161 manje da ne\u0107e isto djelo ponoviti. \u0160to se ti\u010de \u0161tete po\u010dinjene nad \u017ertvom, one fizi\u010dke i psihi\u010dke, ovakva kazna ne doprinosi ni\u010demu. Posljedice seksualnog naselja mo\u017eemo podijeliti na one direktne i indirektne. Direktne se odnose na mogu\u0107u trudno\u0107u i\/ili ginekolo\u0161ke komplikacije kao \u0161to su vaginalna infekcija, krvarenja, prenosive bolesti te bol prilikom spolnog odnosa. Indirektne posljedice se o\u010dituju kroz u\u010denje i potkrepljivanje negativne percepcije i do\u017eivljavanja seksualnosti, uklju\u010duju\u0107i vjerovanja da je seks nametnut kao potreba drugih, a ne osobni izbor (\u017denska soba, 2005.). Naj\u010de\u0161\u0107e se javlja i takozvani sindrom traume silovanja.<\/p>\n

Pred kraj ovog monologa, \u017eelim prepri\u010dati jedan iranski slu\u010daj iz 2011. (stavimo na stranu problem kulturne nesumjerljivosti, primjer je iskori\u0161ten samo kao jedan od mogu\u0107ih prijedloga vezanih uz problem neefikasnosti kaznenog sustava). Naime, mladu je Iranku njen de\u010dko zalio kiselinom jer se odbila udati za njega. Pritom joj je uni\u0161tio cijelo lice, te je nepovratno izgubila vid. Prilikom su\u0111enja Iranka je odbila propisanu kaznu za nasilnika u obliku kazne zatvorom i nov\u010dane od\u0161tete od 20 000 eura, ve\u0107 je zatra\u017eila da mu se u svako oko nakapa 20 kapi kiseline, jer bi takva “kazna imala zastra\u0161uju\u0107i efekt za sve budu\u0107e potencijalne nasilnike”. Iako je sud prihvatio takvu kaznu, prijedlog je u kona\u010dnici odba\u010den. Mnogi su kritizirali njen zahtjev na \u0161to je ona rekla: “Za koliko biste se novaca mijenjali sa mnom? Za koliko biste novaca prodali svoje o\u010di?” (izvor: dnevnik.hr)<\/p>\n

No kada je u pitanju kona\u010dna kazna za silovanje ne mo\u017eemo re\u0107i da \u0107e nam poo\u0161travanje propisa, zakona i kazni doprinijeti rje\u0161enju. Jer kona\u010dno rje\u0161enje nije kazniti po\u010dinitelja, ve\u0107 sprije\u010diti i iskorijeniti silovanje. Potrebno je razbiti predrasude, o tome \u0161to je seksualno nasilje te upoznati mlade sa zakonima. Educirati i informirati, jer ve\u0107ina djevojaka ne definiraju seksualni napad kao nasilje i zlo\u010din zbog osje\u0107aja srama, zato \u0161to nisu upoznate ili ne razumiju pravnu definiciju silovanja. Dje\u010dake treba u\u010diti da su \u017eene u potpunosti ravnopravne i da je bilo kakav oblik nasilja nad \u017eenama moralno i eti\u010dki neprihvatljiv, te ka\u017enjiv. Jedini na\u010din da to u\u010dinimo jest da je iz temelja promijenimo kulturne vrijednosti na kojima se dru\u0161tvo zasniva, a jedan od na\u010dina je da putem odgoja i obrazovanja najmla\u0111ima usa\u0111ujemo vrijednosti temeljene na ravnopravnosti, toleranciji i nenasilju.<\/p>\n

*Srda\u010dne zahvale \u017denskoj sobi i Maji Mamuli na ustupljenim materijalima (Seksualno nasilje \u2013 teorija i praksa, \u017denska soba, 2005.) i intervjuu.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svako dru\u0161tvo pravi rodne razlike te je stoga silovatelj malo kad pravno ka\u017enjen, op\u0107enito manje incidenata do\u017eivljava kao silovanje, vidi \u017ertvu kao odgovornu, kao osobu koja je htjela seks vi\u0161e nego \u0161to priznaje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":68392,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-103066","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103066","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=103066"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/103066\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/68392"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=103066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=103066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=103066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}