{"id":102583,"date":"2012-12-31T13:19:28","date_gmt":"2012-12-31T12:19:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=102583"},"modified":"2012-12-31T13:19:28","modified_gmt":"2012-12-31T12:19:28","slug":"2012-oluje-poplave-i-smak-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/12\/31\/2012-oluje-poplave-i-smak-svijeta\/","title":{"rendered":"2012: Oluje, poplave i “smak svijeta”"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Prirodne katastrofe u svijetu su 2012. odnijele su manje \u017ertava i nanijele manju \u0161tetu nego prethodnih godina, a za kraj godine je bio najavljivan i smak svijeta.<\/p>\n

U pore\u0111enju s 2011. kada je ukupna ekonomska \u0161teta od katastrofa – kako prirodnih tako i kao posledica ljudskog djelovanja, bila 350 milijardi dolara, 2012. godine su ekstremne nepogode odnijele 140 milijardi, pi\u0161e u izvje\u0161taju osiguravaju\u0107e kompanije Svis Re.<\/p>\n

Osim “superoluje” Sendi koja je krajem oktobra i po\u010detkom novembra pogodila isto\u010dnu obalu SAD, 2012. ve\u0107e prirodne katastrofe nisu privukle znatniju pa\u017enju medija i svjetske javnosti, dok su 2011. godinu obilje\u017eili razoran zemljotres i cunami u Japanu \u0161to je izazvalo i prijetnju potencijalne nuklearne katastrofe.<\/p>\n

Po podacima Svis Rea, 2012. prirodne katastrofe su odnele najmanje 11.000 \u017eivota, dok je godinu dana ranije samo u zemljotresu I cunamiju u Japanu stradalo 15.878 ljudi.<\/p>\n

Ipak, podaci o ekonomskoj \u0161teti od katastrofa u 2012. ukazuju da su gubici iznad prosjeka. Pet najve\u0107ih gubitaka od katastrofa u 2012. bilo je u SAD.<\/p>\n

Pored oluje Sendi, zna\u010dajnu \u0161tetu u SAD je nanijela i velika su\u0161a koja je osiguravaju\u0107e kompanije i poljoprivrednike ko\u0161tala vi\u0161e od 11 milijardi dolara.<\/p>\n

Tako\u0111e je u SAD prolje\u0107e obilje\u017eila sezona tornada, kao i nekoliko ve\u0107ih oluja krajem juna i u julu. Sendi, koja je kategoriju “superoluje” dobila po\u0161to se nekoliko nepovoljnih vremenskih \u010dinilaca udru\u017eilo u katastrofalnu vremensku nepogodu, nanijela je 30 do 50 milijardi dolara \u0161tete, a poginula su 253 \u010dovjeka.<\/p>\n

To je, po posledicama, bila druga najskuplja oluja u istoriji SAD, posle uragana Katarina. Na razmjere \u0161tete posebno je uticalo to \u0161to je Sendi pogodila najnaseljeniji dio SAD, uklju\u010duju\u0107i i Njujork, svjetsku finansijsku i poslovnu metropolu.<\/p>\n

Iako je 2012. bilo manje katastrofa nego prethodne godine, klimatolozi upozoravaju da predstoji sve vi\u0161e nepogoda. Po Svjetskoj meteorolo\u0161koj organizaciji, koli\u010dina ugljen-dioksida u atmosferi je 2011. dostigla rekordni nivo. Ta slu\u017eba UN navodi da je emisija \u0161tetnih gasova ve\u0107 pre\u0161la “ta\u010dku bez povratka”, te se najgore posledice klimatskih promjena vi\u0161e ne mogu sprije\u010diti, prenosi Beta.<\/p>\n

Portal Hafington post navodi da je zabilje\u017een jo\u0161 jedan negativan rekord – satelitske slike pokazuju da je koli\u010dina leda koji pokriva Arkti\u010dki okean najmanja od kada nau\u010dnici to prate satelitskim snimcima.<\/p>\n

“Kraj svijeta” koji je po nekim tuma\u010denjima kalendara nestalog naroda Maja trebalo da bude 21. decembra 2012, dobio je znatno vi\u0161e prostora u medijima nego stvarne katastrofe koje su se zaista i dogodile, odnose\u0107i stotine \u017eivota.<\/p>\n

Pro\u0161le godine zabilje\u017eeno je osam zemljotresa koji su odnijeli vi\u0161e od 10 \u017eivota. Najgori je, sa 306 stradalih, bio avgusta u Iranu, magnitude 6,4. Zemljotres magnitude 7,4 u Gvatemali i Meksiku je novembra odnio 139 \u017eivota, dok je zemljotres magnitude 6,7 na Filipinima februara usmrtio 113 ljudi.<\/p>\n

U 2012. su se dogodila dva zemljotresa magnitude izme\u0111u 8 i 9,9, dok je u prethodne tri godine toliko jakih potresa bio po jedan.<\/p>\n

S druge strane, u pore\u0111enju s 2009, 2010 i 2011, pro\u0161le godine je bilo znatno manje zemljotresa magnituda 5 do 7,9 koji tako\u0111e mogu nanijeti velike gubitke.<\/p>\n

\u0160irom svijeta je 2012. bilo i vi\u0161e poplava od kojih su neke odnijele desetine \u017eivota. Najmanje 37 ljudi je poginulo jula u poplavama u okolini Pekinga, dok je po\u010detkom istog mjeseca u Rusiji nastradalo 144 \u010dovjeka. Velike poplave bile su i u Indiji, Velikoj Britaniji, Irskoj, Sjevernoj Koreji, Pakistanu i drugim zemljama.<\/p>\n

U olujama u Tihom okeanu, koje su izavale poplave i ru\u0161ile ku\u0107e, poginulo je 506 ljudi. U Ciklonu Nilam koji je pogodio \u0160ri Lanku i ju\u017eni dio Indije, nastradalo je 75 ljudi, a u olujama u Atlantskom okeanu nastradalo je 320 ljudi.<\/p>\n

Ljudi su umirali i od su\u0161e, toplotnog udara i od zime.<\/p>\n

Maja je osam zemlja na zapadu Afrike pretrpjelo katastrofalnu su\u0161u zbog koje je 18 miliona ljudi ostalo bez hrane, a Sjevernu Ameriku je pogodio toplotni talas sa 82 \u017ertve.<\/p>\n

Od talasa hladno\u0107e koji je u februaru Evropu okovao snijegom i ledom, umrlo je oko 500 ljudi. Najte\u017ee su bili pogo\u0111eni Ukrajina, Poljska i isto\u010dni Balkan.<\/p>\n

Od katastrofa pro\u0161le godine osta\u0107e upam\u0107ene i snije\u017ene lavine koje su u Pakistanu aprila usmrtile 140 ljudi, a u Avganistanu marta 50.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prirodne katastrofe u svijetu su 2012. odnijele su manje \u017ertava i nanijele manju \u0161tetu nego prethodnih godina, a za kraj godine je bio najavljivan i smak svijeta. U pore\u0111enju s 2011. kada je ukupna ekonomska \u0161teta od katastrofa – kako prirodnih tako i kao posledica ljudskog djelovanja, bila 350 milijardi dolara, 2012. godine su ekstremne […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-102583","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/102583","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=102583"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/102583\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=102583"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=102583"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=102583"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}