![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Biljana-Vankovska.jpg\" "\\"Biljana")
<\/a>Kao \u0161to je red, od poslednje kolumne na kraju godine o\u010dekuje se nekakav rezime onoga \u0161to se de\u0161avalo u protekloj i procjena onoga \u0161to \u0107e se de\u0161avati u narednoj godini. Ali, u Makedoniji stara se godine ve\u0107 prelila u novu, i ve\u0107 se ne zna \u0161ta je po\u010detak, a \u0161ta kraj.<\/p>\nOve protekle godine sam, kao nikada ranije, \u201eopslu\u017eivala\u201c medije najrazli\u010ditijim povodima, ali ovih dana sam ostala bez teksta. Bilo mi je postavljeno pitanje da izdvojim najpozitivniji i najnegativniji doga\u0111aj u protekloj godini. Nastala je totalna mentalna blokada! Mislila sam, mislila, i nikako da se sjetim makar jednog dobrog doga\u0111aja iz javnog \u017eivota! Zar je to mogu\u0107e, pitala sam se. Pomisli\u0107ete da tog problema nije bilo kada je trebalo da izaberem najgori doga\u0111aj; njih je bar bilo na pretek. Ali, eto, tamni oblaci koji su se nakupili zadnjih dana su nekako potisnuli u strani sve drugo. Ostali su, tako, u sjeni i najrazli\u010ditiji protesti, kamenovanja, paljenja crkvi, skupovi i postupci puni mr\u017enje i netrpeljivosti, a o uskr\u0161njem petostrukom ubistvuu i da ne govorim…<\/p>\n
Imali smo na repertoaru festivale, pa i erupcije me\u0111uetni\u010dke i me\u0111uverske netolerancije, ali nikada ranije se nismo suo\u010dili sa ambisom mogu\u0107eg gra\u0111anskog konflikta izazvanog me\u0111ustrana\u010dkom mr\u017enjom. Pravi politi\u010dki amok! To je ne\u0161to \u0161to stalno potiskujemo iz svijesti, mada istra\u017eivanja javnog mnjenja u kontinuitetu pokazuju da gra\u0111ani najvi\u0161e stradaju od politi\u010dko-strana\u010dke diskriminacije i da je strana\u010dka pripadnost onaj krucijalni faktor koji determinira \u017eivote ljudi, \u010dak i u li\u010dnoj sferi.<\/p>\n
Sjetila sam se ovih dana jednog slu\u010dajno susreta pro\u0161log prolje\u0107a, odmah nakon jednog vjerskog praznika: pri\u0161la mi je na ulici nepoznata \u017eena, koja me je htjela samo pozdraviti i usput pitati o tome gdje ide ova zemlja (uobi\u010dajeno pitanje koje dobijam u ovakvim situacijama glasi: \u201eHo\u0107e li nas biti, profesorice?\u201c). I tako, rije\u010d po rije\u010d, ispri\u010dala mi je o porodi\u010dnoj slavi na kojoj su ro\u0111aci po\u010deli da bistre politiku, pa onako zajgrijani, zavr\u0161ili su sa psovkama i te\u0161kim uvredama. \u201eOd slave nismo ni\u0161ta vidjeli, sve je oti\u0161lo do\u0111avola\u201c, rekla mi je \u017eena sva razo\u010darana i zabrinuta.<\/p>\n
Koliko je samo bio u pravu veliki pjesnik Petre M. Andreevski kada je napisao stihove: \u201eBili su bra\u0107a i brati\u0107i, lepe sestre, tetke i strine, neki su bili ujaci i svatovi, i bore\u0107i se za istu domovinu, podelili se, omrzli jedni druge, zakrvili se, pod tu\u0111e kape su glave stavili. A kada su zatra\u017eili kape na glavama, vi\u0161e nije bilo na kapa ni glava \u2026\u201c.<\/p>\n
Ne samo ovdje u Makedoniji, nego i u regionu, te\u0161ko da \u0107ete na\u0107i politikologa koji se ne\u0107e slo\u017eiti sa tezom da se dru\u0161tva dave u partitokraciji, da umjesto vladavine naroda (demosa), vladaju stranke koje se prelijevaju i ulaze u sve pore dru\u0161tvenog \u017eivota. Najsa\u017eetija dijagnoza se svodi na to da se ve\u0107 ne zna gdje zavr\u0161ava dr\u017eava i po\u010dinje stranka, i obrnuto. Nedjelju dana nakon onog tragi\u010dnog sumraka makedonske, ionako slabe, demokratije i nekoliko sati do po\u010detka Nove godine, utisci se polako sre\u0111uju, ali uznemirenost ostaje, kao i gorki ukus u ustima. Vlast je de facto derogirala poredak, koriste\u0107i sve mehanizme koje je imala na raspolaganju da bi nametnula svoju volju kao jedino relevantnu, dok je opozicija napustila parlament d\u0430 bi vlast osvajala na ulici. Ona se ve\u0107 nalazi u filmu nazvanom \u201eOtpor\u201c, koji je bio vi\u0111en u susjedstvu. Bitka je postala vaninstitucionalna (i sre\u0107om, za sada, nenasilna, osim \u0161to se mo\u017ee vidjeti po koja \u0161amar\u010dina za one koji ne misle isto), ali jo\u0161 va\u017enije, ona se sada vodi da bi se osvajali \u201esrce i du\u0161a\u201c gra\u0111ana. Neutralnost i strana\u010dka neopredijeljenost postaju najve\u0107i grijeh, jer u manihejskoj bici Dobra i Zla, nema mjesta za tako ne\u0161to. Svako ko odbija da prihvati pojednostavljenu sliku, i jo\u0161 se poziva na svoju, ali i na institucionalnu memoriju, progla\u0161ava se slugom vlasti i neprijateljem Slobode.<\/p>\n
Dok sam proteklih dana komentarisala de\u0161avanja u nastojanju da pomognem da se sa\u010duva mentalno zdravlje i razum, poznati (profesionalni?) borac za ljudska prava, \u017darko Trajanovski, mi je poru\u010dio SHAME ON YOU, VANKOVSKA, SHAME ON YOU! Ovo je trebala biti asocijacija na Majkla Mura, koji je iste rije\u010di izgovorio na dodjeli \u201cOskara\u201d na ra\u010dun predsjednika Bu\u0161a. Ne verujem da u percepciji Trajanovskog imam takvu te\u017einu, ali je o\u010dito da za one koji su zauzeli stranu \u201cOtpora\u201d, opasnost dolazi od nezavisnih a uticajnih intelektualaca. I tako, jedan borac za ljudska prava (uklju\u010duju\u0107i, svakako, i slobodu izra\u017eavanja i uvjerenja), staje na onu staru tezu da svako ko nije s nama, mora da je protiv nas.<\/p>\n
Name\u0107e se stav da je \u010dovjek ili nedemokrata ili je invalid ako bezuslovno ne podr\u017ei opoziciju, koja je sebi uzela oreol borca za slobodu od diktatorskog re\u017eima\u00ac. Pla\u0161im se da su i intelektualci i aktivisti u\u0161li u zamku binarnog razmi\u0161ljanja, koje najvi\u0161e odgovara politi\u010darima koji vijore zastave na kojima su ispisane velike rije\u010di. U ovom trenutku nije dovoljno ako dajete preciznu dijagnozu i kritikujete vlast (isto kao \u0161to ste nekada kritikovali opozicionare dok su oni bili na vlasti). Od vas se zahtijeva da stanete na njihovoj strani, na liniji fronta \u201cOtpora\u201d (koji je, \u010dak, pomalo i pateti\u010dan zbog evidentne neinventivnosti i kopiranja i loga i slogana srpskog \u201cOtpora). Profesorica-aktivistkinja, u svom zanosu, poziva na ru\u0161enje \u201ere\u017eima\u201c do temelja, onako kao \u0161to je bila sru\u0161ena Kartagina.<\/p>\n
U godini u kojoj se obilje\u017eava stogodi\u0161njica Drugog balkanskog rata i Bukure\u0161tanskog mirovnog sporazuma, \u0161to je u dominantnoj percepciji Makedonaca njihova najve\u0107a nacionalna trauma zbog podjele populacije u tri dr\u017eave, oni pokazuju drugu stranu pri\u010de. Njima o\u010dito neprijatelj nije ni potreban da bi se samouni\u0161tili. Sada ih, odista, ne regrutuju tu\u0111e vojske, ali oni dobrovoljno ili iz nu\u017ede postaju strana\u010dki vojnici.<\/p>\n
Nekolicina albanskih intelektualaca je poku\u0161alo da artikuli\u0161e u otvorenom pismu jasnu kritiku nosilaca vlasti, ali su, na\u017ealost, stali ta\u010dno na mjestu gde je postavljena etni\u010dka barijera, pa su kritikovali samo \u201esvoje\u201c. I to je ne\u0161to, posebno kada se zna da makedonski intelektualci nisu ni to uradili, ve\u0107 su po\u010deli zauzimati strane. No, iz primjera ovog jedinog otvorenog pisma se mo\u017ee jasno vidjeti da u javnoj percepciji, poslanici u parlamentu nisu pretstavnici gra\u0111ana, nego etni\u010dkih zajednica.<\/p>\n
\u0160to se Makedonaca ti\u010de, evidentno je otsustvo osje\u0107aja o potrebi za zajednicom (biti za-jedno), kao i totalna konfuzija izme\u0111u onoga \u0161to je strana\u010dki i nacionalni interes. \u201eIdemo do kraja\u201c je moto pod kojim mar\u0161ira opozicija, koja poziva na gra\u0111ansku neposlu\u0161nost, a pri tome zaboravlja jedan \u201emali detalj\u201c – ona ne samo da ne u\u017eiva ve\u0107insku gra\u0111ansku podr\u0161ku, koja se u normalnim dru\u0161tvima mjeri na izborima (posljednji su bili 2011.), nego joj je i rejting u stalnom padu. Socijal-demokrati \u010dak i zaboravljaju da su u\u010destvovali u izgradnji dr\u017eave i politi\u010dkog sistema, a uz to su odgovorni i za postoje\u0107u podani\u010dku politi\u010dku kulturu i za pasiviziranje onih koje sada poziva na neposlu\u0161nost. Ta ista stranka je, na primjer, 2004. godine, kada je bila na vlasti, poru\u010divala gra\u0111anima da sjede ku\u0107i i da gledaju \u0161panske serije (danas je jedina razlika u tome \u0161to su serije turske i \u0161to oni nisu na vlasti) umjesto da glasaju na referendumu, a neposlu\u0161ne je zastra\u0161ivala. Sada poziva na svenarodni ustanak!<\/p>\n
Kada bih trebala prognozirati, rekla bih da je ovo o\u010dajni\u010dki i jalovi poku\u0161aj opozicije: ona \u0107e uskoro shvatiti da je autobuski transfer protestanata \u0161irom zemlje skupa stvar, a da ve\u0107ina ne \u017eeli konfrontaciju. Pogre\u0161no bi bilo re\u0107i da ov\u0430 ve\u0107ina (neopredijeljenih) nije politi\u010dki opredijeljena i da je neutralna: ona ima politi\u010dki stav, i to sasvim zdrav stav – ne \u017eeli da se bori za strana\u010dke vo\u017edove. O\u010dekujem da \u0107e sada\u0161nja nakupljena tenzija, pa i euforija, uskoro biti kao izdi\u0161eni balon, jer nema autenti\u010dnog gra\u0111anskog pokreta koji bi je odr\u017eavao. No, ono \u0161to je tragi\u010dno je \u0161to nakon toga ostajemo sa vlastima koje nema ko da kontroli\u0161e i da ih legitimno skine sa Olimpa arogancije. A to je vlast koja (p)ostaje talac solipsizma i onanizma, da citiram kolegu Cuculovskog. A to je najgori politi\u010dki scenarij koji se Makedoniji mo\u017ee desiti.<\/p>\n
Vama, dragi \u010ditaoci, u novoj godini \u017eelim li\u010dni mir i spokoj i dobrovanje, kako to lijepo imenuje moj drugi kolega, psiholog. Na\u0161oj Makedoniji \u017eelim da joj se desi preokret, politi\u010dka duga i istinska politika. Mi \u0107emo morati da sebi damo neke bazi\u010dne odgovore, i to jako brzo: imamo li potrebu za zajednicom, da li imamo svijest o njoj, da li \u017eelimo politi\u010dku zajednicu u kojoj \u0107e njeni \u010dlanovi \u017eivjeti i raditi zajedno, \u010dak i kada pripadaju razli\u010ditim strankama, etnicitetima i konfesijama. Makedonija \u0107e opstati kao zajednica samo ako ljudi koji su za-jedno, istovremeno ostanu individue, sa kapom i glavom, sa slobodnim umom i pravom izbora.<\/p>\n